BiH

LJEVICA U NIJANSAMA ZELENE

Pred izbore posvađani i podijeljeni između desnice

08/06/2020

Umjesto ujedinjenja ljevice, SDP i Naša stranka su se odlučili boriti za ujedinjenje opozicije na opštim izborima 2022. U toj priči mjesta za DF nema

Lokalni izbori 2020. trebali su biti održani u oktobru, međutim, odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH odgođeni su za novembar, ali je njihovo provođenje i dalje neizvjesno. Nimalo izvjesnije nisu ni koalicije koje će političke stranke eventualno dogovarati s ciljem postizanja boljih rezultata.

S obzirom na to da je prošle godine bilo velikih najava o ukrupnjavanju ljevice i mogućem zajedničkom nastupu na ovogodišnjim izborima, biće interesantno u narednim mjesecima vidjeti ponašanje stranaka koje sebe nazivaju lijevim ili građanskim, a prevashodno se postavlja pitanje koliko su u ovom trenutku one bliske ili daleko jedna od druge, piše Inforadar.ba.

UDALJENIJI NEKO IKADA

Većina današnjih partija lijevo od centra nastala je cijepanjem SDP-a, a posljednja među njima osnovana je prošle godine nakon što je tuzlanski ogranak, predvođen Enverom Bijedićem, nezadovoljan odlukama i uputama centrale iz Sarajeva odlučio oformiti Socijaldemokrate BiH. Iste godine, iz SDP-a su isključeni nekadašnji istaknuti članovi, a sve zbog povezanosti sa osnivanjem Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD). Među njima i Zlatko Lagumdžija, Ivo Komšić, Miro Lazović, Hakija Meholjić…

Upravo su iz SPD-a poručivali da je cilj te, kako su navodili, nevladine organizacije, da okupi i okrupni snage koje baštine ideje socijaldemokratije, a za početak to se odnosilo na Demokratsku frontu, Građanski savez i Socijaldemokrate BiH, s tim da je i SDP-u poručeno da su mu “otvorena vrata”.

Kako trenutno stvari stoje, te snage udaljenije su jedna od druge više nego ikada, sa tendencijom daljeg usitnjavanja, što, s druge strane, govori da bi u svemu svoje prste (svoje ljude) mogla da ima i SDA kojoj to i najviše odgovara. U prilog ovome govore i dešavanja u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta, gdje su DF i GS djelovali u okviru istog kluba, ali ga je GS, odnosno predsjednik stranke Nihad Čolpa, ujedno zastupnik, odlučio napustiti nakon što mu se pridružio dojučerašnji zastupnik Socijaldemokrata BiH Hasan Muratović.

 

“Bilo je mnogo nerazumijevanja javnosti vezano za naš položaj i odnos prema aktuelnoj vlasti. Mi nikada nismo imali nijedan sastanak ni sa DF-om ni sa drugim strankama u parlamentarnoj većini i to je za nas bilo neprihvatljivo. Međutim, mi smo bili u Klubu sa DF-om jer sam tada bio sam i bilo mi je lakše tako raditi. Sada smo osjetili da nam to šteti, jer javnost nije mogla da shvati da mi nismo dio vladajuće parlamentarne većine, i zato smo istupili”, pojašnjava za Inforadar Čolpa, uz tvrdnju da Muratovićev transfer nije narušio odnose GS-a sa Socijaldemokratima BiH, sa kojima imaju “izvrsnu saradnju”.

Čolpa navodi da je pod okriljem SPD-a održano nekoliko sastanaka, ali da nije konkretno razgovarano o zajedničkom nastupu na izborima. Smatra da je ljevica u BiH “pogubljena i podijeljena između desnice”.

Čolpa: U narednih nekoliko godina ljevica bi se, nažalost, mogla izgubiti kao u Srbiji

“Jedni su otišli pod kišobran SDA, dok drugi funkcioniraju kao privjesak ljudi koji su napustili SDA. To se najbolje vidi u KS, gdje su SDP i Naša stranka zajedno u koaliciji sa NiP-om, ali kao manjinski partner, te u Zenici gdje Fuad Kasumović vodi te političke partije u borbi protiv SDA. Imamo različite nijanse zelenih koalicija i u narednih par godina ljevica bi se, nažalost, mogla izgubiti kao što je to bio slučaj u Srbiji”, kaže Čolpa, koji na pitanje s kim GS namjerava koalirati u FBiH kaže da će na zajedničkim listama u ZDK, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo biti mnogo pojedinaca koji su potekli iz SDP-a, NS-a i DF-a.

“Formiraćemo neki ‘treći put’ u FBiH jer ne želimo da te lijeve građanske stranke budu pod mentorstvom nijednih zelenih”, navodi Čolpa koji ne isključuje mogućnost saradnje sa SDP-om i NS-om “ali isključivo ideološki i ne pod mentorstvom SDA ili onih koji su izašli iz te stranke”, pojašnjavajući da misli na Elmedina Konakovića.

DF KAO CRNA OVCA

Izlaskom iz zajedničkog kluba sa GS od vladajuće većine u Parlamentu FBiH se ogradio i DF, koji je u posljednjih godinu dana “najprozivanija” stranka, a sve zbog koalicije sa SDA na državnom i federalnom nivou, te rušenja vlasti u Kantonu Sarajevo. Mnogi političari i analitičari zamjeraju DF-u i njenom lideru Željku Komšiću da su se potpuno utopili u SDA, a hoće li im vodeća bošnjačka stranka biti partner i na lokalnim izborima pitali smo Almu Kratinu, šeficu Kluba DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Kratina: Pitanje našeg trenutnog odnosa sa SDA možemo posmatrati samo u svjetlu ‘mača nad glavom BiH’

“Pitanje našeg koaliranja i trenutnog odnosa sa SDA možemo posmatrati samo u svjetlu ‘mača nad glavom BiH’ nakon općih izbora kada su bile veoma osnažene snage koje vode ka disoluciji BiH. Pozicija predsjednika DF-a kao člana Predsjedništva BiH sasvim prirodno nas je uputila da budemo na mjestu odlučivanja i budemo korektivni faktor u toj priči, ne razmišljajući o sudbini DF-a. Mi trenutno ne znamo na koji način će ljudi na izborima pokazati šta misle o tome, ali smatramo da se u smislu provođenja javnih politika nismo udaljili od onoga što smo proklamovali, te da smo radili u interesu građana“, govori Kratina.

„Što se tiče naših zajedničkih aktivnosti sa SPD-om, GS-om i Socijaldemokratima BiH, mi smo kao stranka već ranije najavili da smo spremni za razgovore i za objedinjavanje tih snaga“, dodala je ona. U vezi saradnje sa SDP-om, Kratina kaže da se desilo mnogo toga „što ih je udaljilo od zajedničke političke aktivnosti“.

Što se tiče Socijaldemokrata BiH i njihovog nastupa na lokalnim izborima, šef kluba zastupnika te stranke u Parlamentu FBiH Zlatko Ercegović kaže da su otvoreni za saradnju sa svim strankama građanske orijentacije, ali će tamo gdje imaju kapacitet nastupiti samostalno. Poznato je da su članovi ove stranke, koji su istupili ili su isključeni iz SDP-a, osvojili zavidan rezultat u Tuzlanskom kantonu na posljednjim općim izborima 2018., a predsjednik stranke Enver Bijedić bio je apsolutni pobjednik unutar SDP-a sa 18.758 glasova.

“U TK ćemo ići samostalno. Tamo ćemo imati u velikom broju općina i gradova svoje kandidate za načelnike i gradonačelnike. Vrlo je moguće i u nekim drugim sredinama. Otvoreni smo za saradnju u okviru platforme SPD sa svim političkim faktorima koji bi našli svoje mjesto i eventualno u tom pokretu ili u budućoj ujedinjenoj ljevici. Mislimo da bi politička scena, a i građani, svakako profitirali na taj način“, kaže Ercegović. Otkriva i da bi Edin Delić, aktuelni načelnik Lukavca, mogao biti ponovo kandidiran „jer je jako uspješno radio i izdržao mnogobrojne oluje“. Na pitanje da li su spremni i na saradnju sa SDP-om, odgovara da je jedan od temeljnih principa Socijaldemokrata BiH da su spremni u interesu građana BiH razgovarati sa svima, pa zašto da ne i sa SDP-om.

UMJESTO LJEVICE UJEDINJENJE OPOZICIJE

Međutim, kako se približava termin izbora, a sudeći prema izjavama sagovornika, jasno je da su šanse za zajednički nastup minimalne. Čini se da je jedino neupitna saradnja SDP-a i Naše stranke koja se pokazala čvrstom u Kantonu Sarajevo. Damir Mašić, predsjednik SDP-ovog kluba u Parlamentu FBiH, kaže da je ta stranka od početka bila veoma rezervisana prema Pokretu SPD i njegovim proklamovanim ciljevima za ujedinjenje ljevice.

Mašić: Evidentno je i da će nakon lokalnih izbora četvorka – SDP, NS, Narod i pravda i NBL – zajedno djelovati

“Iskreno, to je više izgledalo kao pokušaj slabljenja ljevice jer taj pokret i ti ljudi su, očigledno, više bili podržani od pozicije nego opozicije, tako da je u startu to u najmanju ruku bilo sumnjivo. Još ako uzmemo u obzir način na koji je to formirano, s kojim ljudima… Kada je u pitanju SDP, mi ćemo nastaviti saradnju, prije svega, unutar BH bloka sa Našom strankom. U KS nastavljamo i intenziviramo saradnju, a već smo postigli načelan dogovor za kandidaturu zajedničkih kandidata i kandidatkinja za načelnike i načelnice u KS, kao i za gradonačelnika. Evidentno je i da će nakon izbora četvorka – SDP, NS, Narod i pravda i NBL – zajedno djelovati unutar opštinskih i gradskog vijeća, a BH blok u cijeloj BiH”, rekao je Mašić.

Umjesto ujedinjenja ljevice SDP i Naša stranka su se, izgleda, odlučili boriti za ujedinjenje opozicije, koja bi, kako kaže  sagovornik, “izašla na naredne opšte izbore 2022. godine i ponudila vrlo jasnu alternativu ovome što danas gledamo. U cijeloj toj priči, poručuje Mašić, mjesta za DF nema.

“DF je trenutno čvrstio opredijeljen za saradnju sa SDA, HDZ-om i SNSD-om na državnom nivou. Nije BH blok otišao od DF-a, nego je DF otišao iz BH bloka, a vrijeme će pokazati koji su razlozi bili. Mi smatramo da nisu morali i trebali, ali očigledno je postojala neka vrsta obaveze te stranke ili gospodina Željka Komšića prema SDA”, kaže Mašić.

Referirajući se na saradnju sa NiP-om kaže da su se pokazali kao poželjni i dobri partneri, “jer ne negiraju osnovne postulate države BiH, njenog multietničkog karaktera i bića, te su opredijeljeni za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

“Da nismo imali pozitivna iskustva jedni sa drugima ta se saradnja ne bi ni nastavila, ali je licemjerno kada nas SDA proziva zbog saradnje sa NiP-om, a taj isti Konaković dugo godina je bio jedan od najisturenijih funkcionera te stranke i bio im super poželjan dok nije počeo da se protivi načinu djelovanja te stranke”, naglašava Mašić.

Stav SDP-a da se NiP pokazao kao odgovoran i konstruktivan partner u razgovoru za Inforadar potvrđuje i Nasiha Pozder iz Naše stranke, koja dodaje da su otvoreni za razgovore sa svim strankama „koje nisu uprljane kroz dosadašnji politički rad i angažman“.

Pozder: NiP se pokazao kao vrlo odgovoran i kontruktivan partner u KS

„Ono što nas trenutno okupira jesu dogovori koje smo pokrenuli i koje smo već isprobali na neki način u KS. Dakle, intenzivno razgovaramo i radimo ne samo na dogovorima za izbore, nego i na programima, što nam je puno važnije. Zaista moram reći da koliko god neslaganja imamo u političkom smislu sa NiP-om, koliko god ideoloških razmimolilaženja, dijametralno suprotnih stavova, NiP se pokazao kao vrlo odgovoran i kontruktivan partner u KS“, kazala je Pozder.

ŠTA JE DANAŠNJA LJEVICA

Dodala je da traže partnere s kojima se možda neće politički složiti u svemu, ali će naći zajednički jezik „za ono svakodnevno, što je građanima u ovom momentu mnogo važnije od mijenjanja ustava i sličnih visoko političkih tema“.

„Lokalni izbori su takvi da nam trebaju svakodnevne životne teme biti u fokusu. DF se ne čini kao partner koji to podržava u ovom momentu, ali mi ne zatvaramo vrata, iako nam iskustva koja smo imali u saradnji u KS nisu nimalo obećavajuća i lično mogu iskazati skepsu“, naglasila je Pozder.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak smatra da je konačno došlo vrijeme da prestanemo po difoltu određene stranke zvati strankama ljevice i da trebamo zahtijevati da one to opravdaju svojim politikama, programima, javnim i političkim djelovanjem.

Ćurak: Treba da uspostavimo oštre ideološke kriterije i da o ljevici ne govorimo iz nekih pretpostavljenih pozicija

“Mislim da bi mi u našoj javnoj debati oko političkih stranaka trebali da uspostavimo oštre ideološke kriterije i da o ljevici u BiH ne govorimo iz nekih pretpostavljenih pozicija da znamo šta je lijevo, a šta je desno. To sam imao potrebu da kažem da bih na neki način iskazao jednu vrstu nezadovoljstva kolotečinom u koju su ušle ove takozvane lijeve stranke, i da ustvari ja ne vidim po čemu mi možemo sve te najavljene pokrete socijaldemokratske orijentacije zvati ljevicom. Naprosto mislim da treba zaslužiti neku vrstu te, kako bih rekao, apriorne emancipatorske atribucije“, govori Ćurak.

Njegova je ocjena da između brojnih stranaka, koje same sebe nazivaju ljevicom, gotovo nije moguće naći ni najmanji zajednički sadržilac, kao i da kriteriji ideološke naravi uopće nisu relevantni u smislu njihovog političkog djelovanja. Kao ilustraciju navodi slučajeve gdje neke od tih stranaka „bez problema uspostavljaju suradnju ili koalicije sa strankama koje su u tom ideološkom smislu potpuno na drugoj strani“.

„Ono što iz toga generiram kao zaključak, koji je pesimističan, je da teško možemo očekivati neku izvršnu alternativnu ovom nacionalističkom bezumlju i rezignaciji koju proizvode vladajuće nacionalističke stranke. Ipak, hoću da ostavim samo jednu malu nadu da bi SDP i Naša stranka mogle možda nešto napraviti i dobiti podršku značajnog broja birača. Kada to govorim, mislim na činjenicu da su uspjeli u ovo posljednje vrijeme, iako je to zaista teško unutar ovakvog političkog sistema, da odole izazovima koalicije sa nacionalnim strankama i da sačuvaju taj neki nukleus moguće antinacionalističke platforme. Ostaje da se vidi hoće li to razvaliti ili će uspjeti da šire to polje borbe“, ističe Ćurak.

Komentarisao je i koaliranje ove dvije stranke na lokalnom nivou sa onima koje su ideološki „s druge strane“, te pojasnio zašto smatra da se ne može staviti znak jednakosti između ovog slučaja i sličnih koalicija na višim nivoima.

„Mislim da se nipošto ne bi trebalo pristati na takav savez na državnom nivou, gdje su zaista te političke ideologije bitne ili bi trebale biti. Međutim, kada su lokalni izbori u pitanju, mogao bih imati razumijevanja za ad-hoc koalicije koje su naprosto pragmatične naravi i gdje se udružuju radi realizacije nekih vrlo konkretnih pitanja u lokalnim zajednicama, ali ukoliko to neće voditi nekoj potpunoj destrukciji lijevih ideologija. Međutim, ako bi to značilo uvlačenje u neki desni centar, onda bi mogli reći da su i te ideje ljevice rahmetli u FBiH“, zaključuje Ćurak.

Komentari

Autor: Sanela Karaica / Inforadar.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.