Predstavljena Mapa logora u BiH 1992.-1995. (FOTO)

U prostorijama Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu danas je održana javna prezentacija projekta Mapiranje logora/mjesta zatočenja u BiH 1992-1995. godine.

Realizator programa je organizacija Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje, zajedno sa partnerskim Centrom za demokratiju i tranzicionu pravdu iz Banja Luke.

Ova organizacija je do sada završila i na stranicu tranzicijska-pravda.org postavila 250 dokumentiranih logora i drugih mjesta zatočenja. Organizacija do kraja godine planira imati više od 350 završenih profila.

Prezentacija se održava povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, na kojoj su osim prezentacije dokumentiranja logora u BiH predstavnici Koalicije za REKOM prezentirali rezultate istraživanja žrtava i okolnosti smrti u kojima je najmanje 130.000 ljudi ubijeno/nestalo u ratovima i u vezi sa njima, na teritoriji nakadašnje SFRJ.

Na prezentaciji su govorili Dženana Karup Druško, direktorica organizacije Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje, Nataša Kandić, kordinator za REKOM iz Beograda kao i Slaven Rašković, ispred organizacije Documenta iz Zagreba.

“Ovo je do sada najobuhvatniji projekat mapiranja svih zatočeničkih objekata/logora koji su postojali u BiH u periodu od 1992.-1995. godine. Dokle god radimo na pomirenju, imamo izgleda da se zločin neće ponoviti. Pomirenje je da znamo žrtve, njihova imena, sudbine i ono što se dešavalo u logorima”, kazala je Kandić i dodala da je dokumentovano preko 300 logora.

U dokumentiranju logora učestvovalo je gotovo stotinu bivših logoraša, približno pet stotina svjedočenja iz procesa sudova u regionu. Analizirano je 106 presuda, te 199 drugih dokumenata.

“Istraživanje o svakom logoru i mjestu zatočenja dokumentiran je na osnovu činjeničnih narativa koji sadrže podatke o osnivanju, upravi i osoblju, broj zatočenika, zlostavljanju, ubistvima i nestancima, kao i osnovne podatke o osuđenima za ratne zločine koji su počinjeni u logorima i mjestima zatočenja”, kazala je Karup-Druško i naglasila da istraživanja još uvijek traju.

Ona je dodala da su otvorena mjesta zatočenja u Tomislavgradu, gdje nije bilo sukoba, a kasnije su ti civili premješteni u veće logore.

Slaven Drašković iz Documente smatra da će ovaj program primorati političke elite da ozbiljno pristupe problemu, a ne samo od izbor do izbora.

“U ovoj godini organizacija je istraživala i zadokumentovala logore i mjesta zatočenja u Tuzli, Srebreniku, Lukavcu, Doboju, Brčkom, Palama, Donjem Vakufu, Mostaru, Bosanskoj Krupi, Livnu, Ljubuškom, Cazinu, Srebrenici, Visokom kao i na mjestima u koja su zatvarani ljudi iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj”, rekla je Karup-Druško.

Kako navode iz Organizacije ovaj projekat podržava Evropska komisija, švedski CRD, američki NED i Fondacija RFB.