BiH

Možemo li u EU?

Prijedlog nove rezolucije Evropskog parlamenta otkriva šta sve ne štima u BiH

14/01/2021

Potpuni nedostatak volje političkih lidera da sarađuju, veličanje ratnih zločinaca, zastoj u reformama, utjecaj na pravosuđe, politički i finansijski pritisak na medije...

Neučinkovito procesuiranje ratnih zločina, više od 7.200 osoba koje se vode kao nestale, historijski revizionizam, secesionistička retorika, veličanje ratih zločina, kršenje ljudskih prava, diskriminacija u obrazovanju, samo su neki od ključnih elemenata nove rezolucije za Bosnu i Hercegovinu koja se priprema u Evropskom parlamentu.

Piše: A. DUČIĆ

Odbor za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta, najvišeg zakonodavnog organa EU, sačinilo je nacrt rezolucije prema kojoj bi se trebala krojiti dalja politika Unije prema našoj zemlji. Ako je suditi prema nabrojanim konstatacijama u nacrtu ove rezolucije koji bi se trebao naći 25. i 26. januara na sjednici AFET-a, mnogo toga ne štima u BiH koja od EU očekuje dodjelu kandidatskog statusa.

Naime, osim gore pobrojanih konstatacija koji bi se trebali naći u predloženoj rezoluciji, a koju bi Evropski parlament u konačnici trebao usvojiti na proljeće, ponovo se potiču politički lidere i institucije u BiH da značajno ubrzaju rad i saradnju kako bi se u potpunosti uskladili s 14 ključnih prioriteta za kandidatski status u EU.

Ističe se da lideri trebaju ponovo demonstrirati političku volju za pojačanom saradnjom koju su pokazali na početku krize s COVID-om, dakle ona je u potpunosti nestala!

Nadalje, ukazuje se da BiH mora pokazati i neovisno funkcioniranje institucija, što je, konstatuje se, ključno za održivu demokratiju i preduvjet za unapređivanje procesa integracije u EU, uključujući dobivanje statusa kandidata. 

Primjećuju se pokušaji ometanja funkcioniranja institucija i podrivanje koordinacije i odlučivanje o ključnim politikama i reformama u cijeloj zemlji!

Tek nekoliko pohvala se može izdvojiti, a između ostalog i ona vezana za usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojima su građani Mostara mogli glasati na lokalnim izborima 2020 .

Nasuprot toga naglašava se hitna potreba za rješavanjem nedostataka u ustavnom okviru i za postizanjem napretka u reformama koje bi BiH pretvorile u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu. U tom kontekstu se kaže da institucionalne reforme ovise o volji i predanosti političkih čelnika i institucija u zemlji. Evropski parlament, ako usvoji ovu rezoluciju, njom potiče međunarodnu zajednicu da olakša uvjete za ustavni dijalog pod vodstvom EU, posebno parlamenta i uz savjetovanje s civilnim društvom.

Ni razmjena podataka između državnih, entitetskih i kantonalnih nadležnosti u svim područjima politike nije na zadovoljavajućem nivou. 

Posebno je žaljenje izraženo zbog nedostatka napretka u reformama pravosuđa, pa se ponavlja hitna potreba za jačanjem profesionalizma i odgovornosti pravosuđa i osiguravanjem njegove neovisnosti od neprimjerenog utjecaja.

U rezoluciji se BiH poziva na hitne korake za suzbijanje korupcije i nekažnjavanja u javnoj sferi kako bi se ponovno izgradilo povjerenje građana u institucije. Također, naglašava se potreba da se osiguraju dosljedni standardi profesionalne državne službe u cijeloj zemlji i poziva na prioritet provedbu standarda zasnovanih na zaslugama u javnim imenovanjima i napredovanjima. 

Rezolucijom se izražava zabrinutost zbog stanja temeljnih prava i poziva na učinkovitije i sveobuhvatnije strategije za ljudska prava i borbu protiv diskriminacije, kao i mjere protiv međuvjerske i međunacionalne netrpeljivosti. Naglašava se potreba za urednim sprječavanjem i procesuiranjem širenja govora mržnje, zločina iz mržnje i nasilja te za promicanje socijalne uključenosti manjina i ranjivog stanovništva, uključujući Rome.

U rezoluciji se ukazuje na kontinuirane nesposobnosti BiH da se pridržava antidiskriminacijskih presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP). Primjećuju se stalni nedostatci u izbornom procesu i ponavlja potreba za rješavanjem diskriminatorne etničke pripadnosti i ograničenja prava na kandidovanje na osnovu prebivališta putem potrebnih ustavnih promjena.

EP prema predloženoj rezoluciji poziva institucije u BiH na temeljitu istragu navodnih izbornih nepravilnosti, uključujući krađu identiteta, prepreke neovisnom promatranju izbora i politički pritisak na Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK).

Ukazuje se i na kontinuirani politički i financijski pritisak i instrumentalizacije medija, podrivajući slobodu izražavanja i pluralizam medija. Izražava se i zabrinutost zbog neprijateljskog okruženja prema neovisnim medijima i potiče vlasti da učinkovito istražuju i procesuiraju prijetnje i napade na novinare i medijsko osoblje.

Nadalje, u rezoluciji se poziva i na učinkovitu međuinstitucionalnu koordinaciju migracija i upravljanja granicama u uvjetima sve veće humanitarne krize. Poziva se na ravnopravnu podjelu tereta i odgovarajuću potporu lokalnim zajednicama koje privremene prihvatne centre. Potiče se BiH da zaključi sporazum s Evropskim uredom za podršku azilu (EASO).

Apelira na BiH da pojača svoje napore protiv prekograničnog kriminala, posebno trgovine ljudima, i da osigura brzo sklapanje sporazuma o statusu s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (Frontex) koji bi omogućio bolju zaštitu granica uz puno poštivanje temeljnih prava , dok pomaže u borbi protiv prekograničnog kriminala;

BiH se poziva na koordinirani, strateški odgovor na cijelu državu na tekuće mjere zdravstvene zaštite i mjere oporavka nakon pandemije. Ukazuje se i na to da su prisutni nedostaci vladavine zakona, zajedno s usitnjenim i neispravnim tržištima proizvoda i rada, koji podrivaju funkcioniranje tržišnog privrede, privredni rast i priliv direktnih stranih ulaganja.

Poziva se BiH da pojača aktivne mjere na tržištu rada usmjerene na smanjenje dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, budući da tako pridonosi najvećem odljevu mozgova u regiji.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.