Prlić u Hagu: Herceg-Bosna nije bila plod zločinačkog poduhvata
Bivši predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) Jadranko Prlić rekao je pred Haškim tribunalom da nije odgovoran za zločine nad muslimanima tokom rata u BiH i da samoproglašena HRHB nije bila plod udruženog zločinačkog poduhvata.
Iznoseći žalbe na prvostepenu presudu izrečenu u martu 2013. godine kojom je osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanskim stanovništvom u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni, Prlić je rekao da su “namjere” HRHB-a bile “temelj za izgradnju buduće BiH, a ne za njenu razgradnju”.
Nasuprot navodima iz presude, po Prliću, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je “u kontinuitetu… podupirao nezavisnost BiH”, bio “protiv promjene granica” i pružao je podršku Muslimanima.
– Odbio je pripajanje Hercegovine, što mu je nudio Alija Izetbegović – kazao je Prlić.
Prlić je tvrdio i da cilj HRHB nije bilo obnavljanje hrvatske Banovine iz 1939. godine, što je bilo utvrđeno prvostepenom presudom.
Po Prlićevim riječima, vođe Hrvata u BiH pregovarale su o mirovnim planovima “unutrašnjeg preuređenja, a ne podjele BiH”. Sugerirao je da je formiranje HRHB bilo u skladu s mirovnim planovima.
Tvrdnju da je hrvatska zajednica, a kasnije republika, nastala u svrhu Odbrane BiH od srpskih napada, Prlić je potkrijepio citirajući riječi Izetbegovića da je “2,5 miliona ljudi pod zaštitom što Armije BiH, što Hrvatskog vijeća obrane”.
Presudom iz marta 2013. godine je utvrđeno da su zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, na čijem čelu se nalazio predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, čiji je cilj bilo uspostavljanje “hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine”, nasilnim i trajnim protjerivanjem muslimanskog stanovništva iz osam općina u BiH.
Cilj stvaranja entiteta Hrvatske Republike Herceg-Bosna, po presudi, je bilo “ponovno ujedinjavanje hrvatskog naroda”, budući da je zločinačkim planom bilo predviđeno da se on “ili ujedini sa Hrvatskom, u slučaju da raspada BiH” ili ostane u BiH “s tijesnim vezama s Hrvatskom”.
Prlić je rekao da je Prvostepeno vijeće propustilo da utvrdi da je, po dokazima, postojala namjera za stvaranje Velike Srbije, “što bespredmetnim čini navodni dogovor u Karađorđevu” između Tuđmana i predsjednika Srbije Slobodana Miloševića o podjeli BiH.
Kako je rekao, “nespremnost BiH za Odbranu stvorilo je Hrvatsku zajednicu HB”, koja je “privremeno” preuzela vlast zbog “kolapsa vlasti BiH”. Prlić je tvrdio i da te odluke “nisu dovodile u pitanje suverenitet i nezavisnost BiH”.
– Vijeće je zanemarilo da je Hrvatska demokratska zajednica u svim dokumentima bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost Hrvata – rekao je Prlić.
Prlić je tvrdio i da su Muslimani, suprotno nalazu iz presude o njihovom organiziranom protjerivanju iz HRHB, ostali na njenoj teritoriji u značajnom broju i da su bili pripadnici HVO-a, koje je nazvao “jedinom multietničkom vojskom u bivšoj Jugoslaviji”.
Prlić se distancirao od komandovanja HVO-om, navodeći da nikada nije bio u “zapovjednom lancu”.
Muslimansku stranu, Prlić je optužio da se nije pridržavala dogovora o zajedničkim komandama i odredaba mirovnih planova, zato što joj je “neko sa strane obećao više”
Armija BiH je, po njegovim riječima, “izdala je zapovijest za napade u svim gradovima hrvatske provincije, a HVO nijedno”, poslije čega je bilo protjerano hrvatsko stanovništvo.
– Na sjednicama organa HRHB-a nikada nije spominjana Banovina, ni anektiranje teritorija, niti premještanje naroda, ništa diskriminatorno – tvrdio je Prlić.
On je naglasio i da vlasti tog entiteta “nisu imale nikakve nadležnosti nad zatočeničkim centrima” u kojima su, prema presudi, počinjeni teški zločini nad Muslimanima.
U nastavku ročišta, na argumente Prlićeve Odbrane uzvratit će tužioci, koji su se također žalili na prvostepenu presudu, tražeći oštrije kazne.
Tribunal je 2013. izrekao kazne od 20 godina zatvora ministru odbrane HRHB Brunu Stojiću, načelniku Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane Slobodanu Praljku i zamjeniku komandanta HVO Milivoju Petkoviću.
Valentin Ćorić, komandant vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina zatvora, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika HRHB-a Berislav Pušić na zatvorsku kaznu od deset godina. Pušić ne prisustvuje raspravi o žalbama, budući da je praktično izdržao kaznu. O njihovim žalbama, Tribunal će raspravljati do 28. marta.
Prlić i ostali proglašeni su krivim za kampanju progona Muslimana iz osam općina u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni od proljeća 1993. do 1994. koja je uključivala ubistva, silovanja, deportacije, nečovječno postupanje, protupravno zatvaranje, nehumana djela, uništavanje i oduzimanje imovine, bezobzirno razaranje naselja i kulturnih i vjerskih objekata, prinudni rad i protupravno terorisanje civila, javlja BIRN BiH.
