Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Prodanović: Mostar i dalje na čekanju

Lazar Prodanovic

Član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Lazar Prodanović izjavio je za Anadolu Agency (AA) kako ne očekuje da će prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je dostavio poslanik Željko Komšić dobiti podršku na sjednici tog parlamentarnog tijela u utorak.

“Nije moguće mijenjati odredbe Izbornog zakona BiH u vrijeme kada je već donesena odluka, odnosno raspisani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu apsolutno je da taj prijedlog neće dobiti podršku. Jer, i kada bi se eventualno, bilo koje izmjene u međuvremenu usvojile ne bi imale nikakav utjecaj na promjene vezano za predstojeće izbore. Lokalni izbori zakazani za 2. oktobar će se provoditi prema sadašnjim odredbama Izbornog zakona BiH koje su usvojene i na snagu stupile do 4. maja kada je objavljeno održavanje lokalnih izbora. Stoga nisam nisam siguran da će predložena rješenja Izbornog zakona BiH proći ni na Ustavnopravnoj komisiji”, rekao je Prodanović.

U svom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH predlagač, poslanik Željko Komšić kao razloge je naveo da se prijedlog zakona upućuje zbog potrebe otklanjanja mnogih manjkavosti koje su se u praksi izbomog sustava BiH pokazale probІematičnima.

“Navedenim bi se prijedlogom onemogućilo kandidiranje osobama osuđenim na kaznu koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, a koje su kaznu već izdržale, jer bi mogućnost kandidiranja takvih osoba u društvu kakvo je bosanskohercegovačko izazvalo brojne turbulencije. Također, prijedlogom zakona predviđa se depolitizacija izborne administracije, s posebnim naglaskom na Središnje izborno povjerenstvo BiH i biračke odbore, koji su isticani kao jedan od temeljnih izvora izbornih manipulacija. I u konačnici, uvođenjem mogućnosti za raspisivanje izvanrednih izbora, barem na razinama vlasti na kojima postojeći ustavi to dopuštaju, onemogućilo bi se političkim subjektima da u četvorogodišnjem mandatu drže građane Bosne i Hercegovine ‘robovima’ svojih političkih kalkulacija i osobnih sujeta, već bi uvođenje takvog instituta dalo podstreka za rad na europskom putu, brže formiranje vlasti i sklapanje čvršćih i trajnijih političkih saveza”, naveo je Komšić.

Prodanović, koji je i član Interresorne radne grupe za izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kaže kako je trenutno kada je u pitanju izmjena izbornog zakonodavstva moguća i nužna jedino ona koja se odnosi na rješavanje pitanja statusa Grada Mostara kako bi se i u toj lokalnoj zajednici izbori održali 2. oktobra.

“Moguće je razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH pošto je Mostar bitan, ali nisam siguran da će i to dobiti većinu. Činjenica je da su ponuđena rješenja neprihvatljiva jednoj od tri važne strane tako da ni taj prijedlog koji dolazi od poslanika Komšića neće dobiti većinu. Niti jedan pojedinačni prijedlog vezano za Mostar nema podršku s obzirom da ne postoji širi konsenzus oko tog pitanja, odnosno rješenja koji je nužan”, naglasio je Prodanović.

Ustavni sud BiH je odlukom iz 2011. godine suspendovao pojedine odredbe Statuta Grada Mostara koji se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće, a usljed izostanka političkog dogovora o načinu rješavanja tog pitanja, u Mostaru nisu održani lokalni izbori 2012. godine.
Kako dogovor o izmjeni Statuta Grada Mostara, odnosno Izbornog zakona BiH unutar Interresorne radne grupe, ali ni vlastitim prijedlozima nije postignut do 4. maja kada je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora za 2. oktobar, oni nisu uključili Grad Mostar.

Politički razgovori o rješenju statusa Grada Mostara prvenstveno na razini SDA i HDZ-a BiH i dalje traju.