Projekt ‘Pravo na budućnost’ fokusiran na zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije u BiH

Direktorica UŽR Bolja budućnost Grada Tuzla Indira Bajramović kaže da su Romi najbrojnija od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini

Redakcija
5 min čitanja
diskriminacija

Zaštita ljudskih prava i borba protiv diskriminacije u BiH, promovisanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanjem Roma i marginaliziranih žena i djevojaka u fokusu je projekta nazvanog ‘Pravo na budućnost’ koji finansira Evropska unija, a realizira CARE International s Udruženjem žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle i Fondacijom “Krila nade” iz Sarajeva, uz podršku Action Deutschaland Hilfta. 

Cilj je osigurati bolje životne uvjete Romkinjama i drugim marginaliziranim djevojkama i njihovim porodicama, rješavajući rodno uvjetovano nasilje, trgovinu ljudima i ugovorene, dječije i maloljetničke brakove.

Direktorica CARE Balkans Sumka Bučan procjenje da će koristi od tog projekta imati oko 20 posto Roma/kinja u BiH, ali da će doprijeti i do barem 100.000 drugih građana kroz aktivnosti u zajednici, edukaciju, kampanju, saradnju romskih i neromskih organizacija te kroz saradnju sa lokalnim institucijama vlasti i onima koji pružaju usluge na lokalnom nivou.

– Sve u cilju da suzbijemo te štetne norme i prakse kao što su rodno uvjetovano nasilje te dječiji, rani i prisilni brakovi. Zaštita ljudskih prava i dalje je neujednačena u Bosni i Hercegovini – naglasila je Bučan, na konferenciji za medije.

Ističe da je zaštita marginaliziranih djevojčica i dječaka od ranog braka ključno ljudsko pravo kao i odbrana temeljnih sloboda kojima se osigurava njihovo pravo na važne životne odluke. Projekt će stoga direktno doprinijeti naporima vlasti u pridržavanju međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije Roma i drugih manjina i mladih ljudi.

– Edukacijom, kroz naš Program E, osnažit ćemo više stotina mladih Roma/kinja u pet zajednica  i oko hiljadu odraslih osoba. Utječemo i na poboljšanje komunikacije i zajedničko rješavanje problema lokalnih vlasti i romskih zajednica, kroz CARE-ovu metodologiju ‘Bodovna karta zajednice’ – kazala je.

Inovativan aspekt tog projekta su grupne i individualne psihosocijalne sesije koje će Organizacija ‘Krila nade’ pružiti mladima, njihovim roditeljima, nastavnicima kao i članicama Ženske romske mreže ‘Uspjeh’. Istaknula je i finansijsku podršku za pet ženskih romskih organizacija u pet zajednica (Tuzla, Doboj, Prnjavor, Kakanj i Visoko) kroz male grantove, u ukupnom iznosu od 40.000 eura, za realizaciju aktivnosti i doprinos sprječavanju maloljetničkih brakova i prevenciji rodno uslovljenog nasilja.  

Direktorica UŽR Bolja budućnost Grada Tuzla Indira Bajramović kaže da su Romi najbrojnija od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, a suočavaju se sa brojnim slučajevima diskriminacije i socijalne isključenosti što ih posebno čini ranjivima.  

– Jedan od problema su i prisilni maloljetnički brakovi koji su često paravan za trgovinu djecom. Kroz ovaj projekt zagovarat ćemo i da predstavnici vlasti, obrazovnih institucija, romske zajednice poduzmu dodatne aktivnosti u cilju izmjene stavova i podizanja svijesti o problematici maloljetničkih brakova te borbi protiv diskriminacije – naglasila je.

Prema njenim riječima, maloljetnički brakovi su još uglavnom tabu tema, a ‘sve više takvih slučajeva ima i u neromskim porodicama u ruralnim sredinama’. I dječaci su žrtve tih prisilnih maloljetničkih brakova. To, kako je naglasila, nije romska kultura, tradicija niti običajno pravo nego klasična trgovina ljudima.      

– Imamo dobru suradnju sa institucijama, ali je problem kad dođe do tužilaštva i sudova. Uglavnom se to prepisuje običajnom pravu. Mi stalno naglašavamo da to nije običajno pravo Roma, a i da jeste mislimo da zakon treba biti iznad toga – naglasila je Bajramović.  

Snježana Mirković je predsjednica Udruženja Romani Ćej Prnjavor, jedne od dobitnica malih grantova. Projekt će provoditi na području Prnjavora i Vukosavlja, aktivnostima o zdravim životnim stilovima i pravu na izbor. Polaznici će naučiti kako prepoznati, razumjeti i odbaciti štetne društvene norme i prakse te steći vještine za donošenje odluka koje štite od diskriminacije i nasilja.  

Fondacija ‘Krila nade’ iz Sarajeva zadužena je za segment mentalnog zdravlja, u okviru Projekta ‘Pravo na budućnost’, a izvršni direktor Siniša Sajević kaže da će u pet zajednica realizirati radionice i psihoterapiju koja, kao dio mentalnog zdravlja, korisnicima omogućava da mogu govoriti o svojim izazovima, prevladati probleme s kojima se suočavaju te biti korisni za sebe i zajednicu.

Projekt ‘Pravo na budućnost’ finansira Evropska unija, a realizira CARE International s Udruženjem žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle i Fondacijom “Krila nade” iz Sarajeva, uz podršku Action Deutschaland Hilfta.

Podijeli ovaj članak