Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Rasprava na Ustavnom sudu BiH: Dan RS-a narušava princip sekularizma (FOTO)

BiH

ustavni sud rasprava o praznicima (15)
Foto: Anadolija

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici raspravlja o zahtjevu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o praznicima Republike Srpske koji se odnosi na 9. januar kao Dan Republike Srpske.

ustavni sud rasprava o praznicima (1)

Podnosilac zahtjeva smatra kako su odredbe spomenutog zakona nisu u skladu s Ustavom BiH i da negiraju osnovne vrijednosti ustavnopravnog poretka, dok donosilac zakona, Narodna skupština RS, tvrdi da se radi o “subjektivnoj percepciji podnosioca zahtjeva koja nije dovoljna da bi se utvrdila povreda ustavnog prava”.

Ranije je, na zahtjev Ustavnog suda BiH, Venecijanska komisija (Komisija za demokratizaciju putem zakona Vijeća Evrope) iznijela stav da je izbor 9. januara za Dan Republike Srpske podstaknut osjećajima i događajima od značaja za samo jedan narod, dok ga druge zajednice smatraju bolnom uspomenom, uz zaključak kako nastavak obilježavanja ovog datuma može dovesti do diskriminacije.

ustavni sud rasprava o praznicima (3)

“Donosilac zakona je dostavila odgovor na zahtjev podnosioca gdje se navodi: ‘Narodna skupština je naglasila da subjektivna percepija podnosioca zahtjeva nije dovoljna da bi se utvrdila povreda bilo kod ustavnog prava. Podnosilac zahtjeva nije obrazložio u čemu se sastoji diskriminacija pojedinaca u uživanju bilo kojeg prava. Činjenica da se praznik poklapa sa pravoslavnim praznikom Sveti Stefan ne može biti relevantna činjenica jer se i drugi praznici poklapaju sa nekim vjerskim praznicima kalendara'”, pročitao je sudija Misad Ćeman na početku javne rasprave.

Na temelju sadržaja, sporna pravna pitanja značajna za današnju raspravu su, kako je kazao Ćeman, pitanja: da li je praznik određen na način da nijedan od konstitutivnih naroda nije preferiran u odnosu na drugi, da li praznik odražava kulturno, vjersko i nacionalno naslijeđe svih naroda, građana i ostalih u entitetu u kojem se praznik obilježava, kao i šta za konkretni spor znači činjenica da se datum obilježavanja navedenog praznika poklapa sa obilježavanjem pravoslavnog praznika.

ustavni sud rasprava o praznicima (4)

Opunomoćenik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, advokat Nedim Ademović kazao je kako podnosioci zahtjeva smatraju kako se “s obzirom na historijski kontekst, krše osnovne vrijednosti slobodarskog i ustavnopravnog poretka BiH, dok se praksa slavljenja 9. januara pretvara u vjerski praznik čime se narušava princip sekularizma te vrijeđa vjerska osjećanja drugih građana, bili oni vjernici ili ne”.

“Kada su u pitanju činjenice, zakon je usvojen u Narodnoj skupštini što znači da je 87 posto zakonodavnog tijela dalo legitimitet zakonu. Bitno je reći da nijedan amandman koji je predložen iz tri stranke, nije usvojen. Narodna skupština upozorava da ukoliko Ustavni sud BiH danas ili u narednom peridou ipak zaključi da sporni Zakon o praznicima ne odgovara ustavopravnim odredbama, oni taj praznik neće ukinuti”, rekao je Ademović.

ustavni sud rasprava o praznicima (9)

Advokat Ademović je istakao kako će se današnje izlaganje podnosioca zahtjeva bazirati na dva dokumenta: stenogramu sa zasjedanja Narodne skupštine RS-a od od 30. marta 2007. godine kada je sporni zakon usvojen i deklaracija iz 2015. godine gdje se spornom odredbom referiše na historijski događaj, odnosno 9. januar 1992. kada je “Skupština srpskog naroda u BiH” usvojila “Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH”.

Profesor sociologije religije Dino Abazović kazao je kako javna vlast u RS-u 9. januar počela doživljavati i kao vjerski praznik.

Abazović je napomenuo kako je Narodna skupštine RS-a u odgovoru na zahtjev o ocjeni ustanovnosti Zakona o pranicima RS-u, negirala da 9. januar ima veze sa praznikom proslave Svetog Stefana koji se obilježava istog dana.

ustavni sud rasprava o praznicima (17)

“Na pozivnici predsjednika RS-a vidi se da ceremonija 9. januara počinje obredom u Sabornoj crkvi u Banjoj Luci. Na taj dan predsjednik RS-a u svoje službene prostorije prima goste povodom krsne slave i čestita se uz krsnu slavu RS-a. Mediji također izvještavaju objektivno i uvijek počinju priloge kako se 9. januara obilježava dan RS-a i Svetog Stefana. Čestitke iz inostranstva uvijek sadrže i čestitanje krsne slave”, kazao je Abazović.

Pomenuta percepcija prema drugim državama iz BiH, tvrdi Abazović, nikako ne propagira zajedništvo i pluralnost već se odnosi na ekskluzivitet jednog naroda, u ovom slučaju srpskog što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo sa stava sociologije.

ustavni sud rasprava o praznicima (8)

Objašnjavajući krsnu slavu, Abazović je dodao kako je riječ o vjerskom prazniku “isključivo usko vezanom za Sprsku pravoslavnu crkvu”, kojeg prati niz običaja.

“Ne samo da pojedinci imaju krsnu slavu već je imaju i društva i ustanove. Poznato je da je u doba Nemanjića sveti apostol Stefan bio zaštitnik sprske države. Na srpskim novcima iz tog vremena bio je prikazan Sveti Stefan. Svi srpski vladari nose ime Stefan uz svoje narodno ime. Ističem ovo u smislu 9. januara”, rekao je Abazović dodajući kako je svojim izlaganjem pokušao približiti stav kako se u BiH krši princip sekularizma.

Izetbegovićeva “odbojnost” prema RS-u

Da zahtjev Izetbegovića “izražava odbojnost prema postojanju RS-a, što se smatra antidejtonskim stavom”, smatra profesor na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci Mile Mićić koji je dodao kako je Dejtonskim mirovnim sporazumom RS postala ravnopravni entitet što su prihvatile sve tri strane u BiH.

“Vjerska pitanja nisu predmet institucija i to se odnosi na sve religije”, rekao je zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Željko Mirjanić ističući kako država može da počiva samo na principima sekularizma.

“Nemate pravo osporavati praznik koji postoji u vjerskom kalendaru. Kad osporavate Srpsku pravoslavnu crkvu, osporavate i muslimansku vjersku zajednicu i Katoličku crkvu. Njihovo je pravo da slave, drugo je pitanje da li se poklapa sekularni i vjerski praznik”, zaključio je Mirjanić.

 

Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dragan Čavić pred Ustavnim sudom BiH rekao je kako se postavlja pitanje da li se tumače devijacije primjene zakona u praksi ili je riječ o navodnim diskriminatornim odbredbama u zakonu.

Iz tima podnosioca apelacije istakli su kako su odredbe spomenutog zakona neustavne te kako negiraju vrijednosti ustavnopravnog poretka. Tim donosioca spornog zakona, Narodne skupštine RS, tvrdi da se radi o “subjektivnoj percepciji podnosioca zahtjeva koja nije dovoljna da bi se utvrdila povreda ustavnog prava”.

“Podnosilac apelacije nije osporio dan obilježavanja nego je osporio datum. Svaki od sekularnih praznika se dešava na neki kršćanima značajan dan. Ako ćemo po apelaciji, bio bi sporan i datum praznika Nove godine jer je tada pravoslavni praznik Silvestrovo. I na dan 21. novembra kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum je Aranđelov dan”, kazao je Čavić.

Prema njegovim riječima, obilježavanje Dana Republike Srpske u tom bosanskohercegovačkom entitetu sastoji se od niza događaja koji se provode zajedno sa pripadnicima raznih grupacija.

“Slavim krsnu slavu i znam da je to specifikum sprskog naroda. To je porodična slava koja nalaže da se tog dana pozivaju komšije bez obzira koje su oni vjeroispovijesti. S tog spekta ne možemo govoriti da je to specifičnost jednog etnosa, baš kao i praznik Kurban-bajram, to nije dan kada se ljudi dijele već kada sazivaju goste i komšije”, istakao je Čavić dodajući kako krsna slava nije ustanovljena aktom Narodne skupštine, nije sadržaj nijednog zakona, stoga “normativno ne postoji”.