Lobiranje vlasti Republike Srpske (RS) u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u posljednje vrijeme postala je jedna od najvažnijih političkih tema u Bosni i Hercegovini. U javnosti se često postavlja pitanje – zašto se izdvajaju milioni maraka za lobiste i kakvi su konkretni ciljevi tih aktivnosti.
Najnoviji razvoj događaja, ukidanje sankcija pojedinim zvaničnicima RS, uključujući Milorada Dodika, dodatno je otvorio pitanje dometa i efekata ovih lobističkih kampanja. Posebno nakon što je Milorad Dodik posjetio čak i Bijelu kuću gdje je održao kratki sastanak s glasnogovornicom Bijele kuće Karoline Leavitt.
Dostupni podaci u zvaničnim dokumentima iz registra FARA
Zvanična obrazloženja američkih institucija ukazuju na „promjene okolnosti“ i „revidiranje politika“. Međutim, u političkoj javnosti u BiH sve češće se ovaj potez dovodi u vezu s intenzivnim lobističkim aktivnostima RS u Washingtonu.
Iako je ukidanje sankcija trenutno najvidljiviji rezultat, dokumenti i javne izjave ukazuju da su ciljevi lobiranja širi.
Prema podacima objavljenim u zvaničnim dokumentima dostupnim u američkom registru stranih agenata (FARA), vlasti RS nastavljaju, kontinuirano, angažovati američke lobističke firme. Zadatak im je da utiču na političke procese i odluke u Washingtonu. Ti angažmani uključuju komunikaciju s američkom administracijom, zakonodavcima i nevladinim sektorom.
Portal Fokus u posljednjih godinu dana objavio je na desetine tekstova o pojedinim aranžmanima koje su vlasti RS sklopile s nizom subjekata.
Slučaj “Ari Ben-Menashe” otvara pitanje krivične odgovornosti
Posebnu pažnju izazvao je aranžman vlasti RS s lobističkom kućom Dickens & Madson sa sjedištem u Kanadi. Ugovor je potpisalo Predstavništvo RS u Austriji, a tu informaciju ekskluzivno je objavio Fokus.
Ovu lobističku kuću vodi kontroverzni izraelsko-kanadski lobista Ari Ben-Menashe. On za sebe tvrdi da je bio zvaničnik izraelsko vojne obavještajne službe (Aman), kao i Izraelskih odbrambenih snaga (IDF).
Zbog činjenice da se u dokumentu, kojeg su potpisale obje strane, navodi da je ultimativni cilj otcjepljenje RS-a, došlo je konkretnih reakcija u BiH. Tako je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković tražio od vlasti Austrije da pod lupom stavi spomenuto predstavništvo RS u Austriji. A pojedini parlamentarci su podnijeli krivičnu prijavu protiv šefa Predstavništva RS u Austriji Mladena Filipovića.
U praksi, lobiranje predstavlja legitimnu aktivnost u međunarodnim odnosima, ali u ovom slučaju, očito je, postaje politički osjetljivo. Štaviše, za sobom povlači pitanje antidejtonskih aktivnosti.
Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa u Londonu, za Fokus kaže da je lobiranje bilo koga, pojedinca ili organizacije, sasvim legitiman proces u razvijenim liberalnim demokratijama.
“Ipak, on po mojem sudu, kontradiktira neke od osnovnih postulata o jednakosti ljudi s pravom glasa i odgovornosti izabranih predstavnika naroda u zakonodavnu ili izvrsnu vlast. Dakle, navodno legitimno izabrani predstavnici indirektno za novac mogu razmotriti nečije političke ili ekonomske interese. Indirektno jer političari ne smiju biti plaćeni za takve aktivnosti ali lobističke firme jesu, kao i individualni lobisti. Znači, sve je na prodaju u razvijenim demokratijama. U nerazvijenim demokratijama, takav proces se naziva korupcijom jer nije zakonski uređen”, smatra Neven Anđelić.
Lobista Rod Blagojevich otišao u sferu nedozvoljenog?
Angažman lobističke kuće RRB Strategies LLC kojom upravlja Rod Blagojevich za sobom povlači pitanje da li je pređena granica lobiranja. Odnosno, da li je ovaj lobista otišao u sferu nedozvoljenog, za šta može krivično odgovarati.
Blagojevich je, naime, nedavno spornom objavom na mreži X kojom raspiruje mržnju izazvao brojne reakcije, ali još ne nadležnih institucija u SAD. U njegovoj objavi stajalo je:
“Vrijeme je da se Amerika probudi i shvati da radikalizirano muslimansko rukovodstvo u FBiH otima imovinu kršćanskih crkava”.
Fokus se zvaničnim upitom obratio FARA timu pri Ministarstvu pravde SAD. Tražili smo očitovanje o ovoj objavi, kao i u propisima koji reguliraju ovakvu vrstu devijacija. Međutim odgovoreno nam je da za sada nemaju komentar na spomenutu objavu.
U 2025. godini RS povećala sredstva za lobiranje za 40 miliona KM
Jedna od ključnih činjenica koja je privukla pažnju javnosti jeste visina sredstava koja se izdvajaju za lobiranje. Prema informacijama objavljenim u medijima, rebalansom budžeta RS iz 2025. godine planirano je više od 40 miliona KM. Novac je tražen za angažovanje lobističkih i ekspertskih kompanija u SAD-u.
Ovakvi iznosi otvaraju pitanje opravdanosti trošenja javnog novca i konkretnih rezultata koji se očekuju od ovih aktivnosti.
Lobiranje nije specifično samo za Republiku Srpsku – to je uobičajena praksa u međunarodnim odnosima. Međutim, specifičnost slučaja RS ogleda se u političkom kontekstu Bosne i Hercegovine i osjetljivosti pitanja koja se pokušavaju otvoriti kroz lobističke aktivnosti.
