Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Riješiti statusa državljana BiH koji su bili zaposleni u Hrvatskoj

BiH

vijece ministara

Vijeće ministara BiH usvojilo je pojedinačne informacije o učešću Bosne i Hercegovine u Okvirnom programu Evropske komisije za istraživanje i razvoj – Horizont 2020 te Kreativna Evropa, s prijedlozima aktivnosti radi povećanja uspješnosti, i zadužilo Ministarstvo civilnih poslova za njihovo provođenje, javlja Anadolu Agency (AA).

Za članstvo u programu Kreativna Evropa Bosna i Hercegovina godišnje uplaćuje iznos od 205.000 eura, s tim da je 90 posto članarine iz IPA sredstava, a 10 posto iz budžeta BiH, dok su subjekti iz BiH u 2014. godini iz programa Kreativna Evropa povukli 2,5 puta više novca u iznosu od 520.150 eura.

S ciljem povećanja povlačenja sredstava i poboljšanja uspješnosti projekata u programu Evropske unije Kreativna Evropa, a na bazi iskustava drugih zemalja, u Bosni i Hercegovini uspostavljen je Koordinacioni desk za program Evropske unije Kreativna Evropa za period 2015 – 2017. godine. Ovaj desk, poštujući nadležnosti u BiH, ima obavezu da sarađuje s deskovima uspostavljenim na nižim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Uz promociju programa Kreativna Evropa, ovaj desk će pomagati kulturnim i kreativnim sektorima u vezi sa ovim programom i davati informacije o različitim načinima pomoći koja im je dostupna putem ovog programa Evropske unije te stimulirati prekograničnu saradnju između profesionalaca, institucionalnih platformi i mreža u kulturnim i kreativnim sektorima.

Ministarstvo civilnih poslova radi poboljšanja uspješnosti učešća BiH u Okvirnom programu Evropske unije Horizont 2020 nastavit će kontinuiranu saradnju s Direkcijom za evropske integracije BiH i Delegacijom Evropske unije u BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na osiguranje sredstava potrebnih za plaćanje kontribucije za članstvo u ovom programu.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, šest institucija iz BiH uspjelo je povući 577.507 eura iz ovog programa do kraja 2014. godine, dok je na ime članstva u prošloj godini uplaćeno 1,4 miliona eura, s tim da je 90 posto članarine iz IPA sredstava, a 10 posto iz budžeta BiH.

Na sjednici je naglašena potreba dodatne edukacije kako bi istraživačka i akademska zajednica u BiH iz ovog fonda povukla više novca, jer ukupni budžet ovog programa iznosi 79,5 milijardi eura.

Stoga je Ministarstvo civilnih poslova uspostavilo sistem državnih kontakt-tačaka (National Contact Point), kojeg čine nacionalni koordinator i kontakt-osobe za tematske prioriteta Horizonta koji na volonterskoj osnovi rade na pripremama projekata i njihovoj implementaciji.

Pristupanjem Bosne i Hercegovine Horizontu 2020, istraživačkoj i akademskoj zajednici iz BiH otvorene su brojne mogućnosti, među kojima su puno učešće u svim horizontalnim i vertikalnim aktivnostima unutar Programa, uključujući i Združeni istraživački centar (JRC) i Marie Curie akcije (Program mobilnosti istraživača).

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva odbrane, donijelo je Odluku o realizaciji granta za implementaciju Programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala Ministarstva odbrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine „Perspektiva“ u 2015. godini.

Vijeće ministara dalo je saglasnost Ministarstvu finansija i trezora da putem Jedinstvenog računa trezora izvrši prijenos sredstava iz Budžeta institucija BiH, koji je odobren za Ministarstvo obrane, a na osnovu potpisane odluke.

Zadužuje se Ministarstvo odbrane da Vijeću ministara dostavi konačni izvještaj o realizaciji granta za implementaciju programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala MO i OS BiH “Perspektiva” u 2015. godini.

Prema Odluci, za implementaciju Programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH „Perspektiva“ u 2015. godini u budžetu Ministarstva odbrane osigurano je 412.000 KM.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjskih poslova o aktivnostima u vezi sa rješavanjem radnopravnog i socijalnog statusa državljana Bosne i Hercegovine koji su bili zaposleni u Republici Hrvatskoj, a koji su u periodu od 1991. do 1995. godine otpušteni sa posla.

[quote_left] Za implementaciju Programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH „Perspektiva“ u 2015. godini u budžetu Ministarstva odbrane osigurano je 412.000 KM[/quote_left]

Zaduženo je Ministarstvo vanjskih poslova da u bilateralnim kontaktima s hrvatskim zvaničnicima na najvišem nivou obnovi razgovore o ovom, za Bosnu i Hercegovinu otvorenom pitanju, kako bi zajednički došli do obostrano prihvatljivog rješenja.

U informaciji se navodi da kontinuirano nastojanje nadležnih institucija BiH da postignu dogovor sa hrvatskom stranom na ekspertskom nivou nije dalo rezultate, a veliki broj članova oba udruženja koja okupljaju sve bivše radnike iz Hrvatske se i dalje nalaze u potpunoj socijalnoj isključenosti.

Udruženja ovih radnika iz Tešnja i Banje Luke navode da je oko 60.000 građana Bosne i Hercegovine radilo u Republici Hrvatskoj, ali su u periodu od 1990. do 1996. godine otpušteni s posla.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, donijelo je Strateški okvir za Bosnu i Hercegovinu za period 2015 ‐ 2018. godina, koji predstavlja svojevrsni usmjeravajući portfolio strateških ciljeva za pripremu Srednjoročnog programa rada Vijeća ministara.

Vijeće ministara BiH želi da Bosna i Hercegovina bude institucionalno razvijena, konkurentnija i dinamičnija ekonomija sa većim mogućnostima da ostvari održiv ekonomski rast sa većim brojem i kvalitetnijim radnim mjestima te jačom socijalnom kohezijom, bazirana na razvoju odgovarajućih vještina i poslovnog okruženja,što je, prema Strateškom okviru, ostvarivo provođenjem 14 strateških ciljeva.

Strateški ciljevi su: makroekonomska stabilnost, unapređenje razvoja konkurentnog ekonomskog okruženja, razvoj ljudskih resursa, povećanje industrijske konkurentnosti, unapređenje kulture i kreativnih sektora, ravnomjeran regionalni razvoj, poboljšanje upravljanja okolišem i razvoj okolinske infrastrukture, uz povećanje otpornosti na klimatske promjene, brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ruralnog sektora, razvoj energetskih potencijala, posebno obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti, povećanje mogućnosti za zapošljavanje, promoviranje inkluzivnosti u obrazovanju, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, unapređenje zdravstvene zaštite, ubrzanje proces tranzicije i izgradnje kapaciteta.