Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vasilij Nebenzja izrazio je kritiku na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a zapadnim zemljama zbog, kako navodi, miješanja u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Moskva je osporila legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta i pozvala na očuvanje suvereniteta i stabilnosti BiH, naglašavajući spremnost za konstruktivno postkonfliktno rješenje.
Zanimljivo je da ruski ambasador nijednom nije spomenuo Milorada Dodika tokom svog obraćanja.
Ruska Federacija izjavila je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija da je komanda misije EUFOR–Althea u Bosni i Hercegovini održala uravnotežen i profesionalan pristup, izbjegavajući miješanje u unutrašnje političke procese zemlje.
Moskva je izrazila uvjerenje da će aktivnosti misije i ubuduće biti sprovođene u skladu s njenim mandatom UN-a, doprinoseći miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Sastanak, održan uoči 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, ruski je predstavnik opisao kao ”poseban i simboličan”. On je izrazio duboku zabrinutost zbog, kako je rekao, ”neviđene krize” u BiH u postdejtonskom periodu.
Prema Moskvi, ova kriza pokazuje rastuću potrebu da Vijeće sigurnosti dosljedno ispunjava svoje obaveze utvrđene Rezolucijom 1031, kojom je potvrđen Dejtonski sporazum.
Tokom 2025. godine ovo je već peti sastanak Vijeća sigurnosti posvećen Bosni i Hercegovini — što, prema Rusiji, svjedoči o ”sistematskoj i hroničnoj prirodi međuetničkih i političkih problema” s kojima se zemlja suočava.
Ruski predstavnik je trenutnu nestabilnost pripisao ”štetnom djelovanju pojedinih zapadnih država” koje, umjesto da podstiču dijalog među narodima BiH,”nastoje zadržati spoljašnju kontrolu nad suverenom državom”.
Tvrdi da u BiH diskriminišu Hrvate
Te sile, rekao je, “podrivaju višegodišnje napore na stabilizaciji zemlje pokušajima da izmijene ustavnu strukturu utvrđenu Dejtonom, oslabe nacionalni identitet BiH i nametnu strane vrijednosti”.
Moskva je upozorila da takav pristup narušava osjetljivu ravnotežu koju je Dejton uspostavio između tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Predstavnik je naveo da zapadna politika ima ”otvoreno antisrpski karakter”, te da se istovremeno ”diskriminišu i Hrvati u BiH”, kojima se, prema njegovim riječima, ”uskraćuje legitimno pravo na zastupljenost u državnim institucijama pod izgovorom jačanja državnosti”.
Ruski izaslanik odbacio je optužbe usmjerene protiv Republike Srpske, tvrdeći da su pokušaji da se ona okrivi za probleme u Bosni i Hercegovini neosnovani. Opisao je stav Srba kao ”zrelu viziju budućnosti BiH” — bez stranog protektorata — te istakao njihovu spremnost, zajedno s Bošnjacima i Hrvatima, da preuzmu odgovornost za budućnost zemlje. Međutim, dodao je da takav stav nije u skladu sa ”zapadnim geopolitičkim ambicijama na Balkanu”.
Rusija je optužila zapadne aktere da vrše politički i pravosudni pritisak na neistomišljenike putem sankcija, prijetnji i represije, navodeći da su pravosudne i izborne institucije BiH pod spoljnim uticajem.
Posebna kritika upućena je visokom predstavniku Christianu Schmidtu, kojeg je Rusija opisala kao ”nelegitimno imenovanog”, suprotno procedurama UN-a i bez saglasnosti Vijeća sigurnosti.
Optužio je Schmidta da je stvorio ”situaciju bezakonja” pokušavajući opravdati svoje prisustvo u BiH i namećući ”strana rješenja” narodima zemlje. Njegov najnoviji izvještaj, rekao je ruski predstavnik, iskrivljuje stvarno stanje i nepravedno okrivljuje Republiku Srpsku, koja, prema Moskvi, zapravo brani principe Dejtonskog sporazuma.
