Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Sadović: Katarani se žale jer na svoje ime ne mogu upisati nekretnine u BiH

Sadović

Ambasador BiH u Kataru Tarik Sadović izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da se Katarani žale jer na svoje ime ne mogu upisati nekretnine koje kupe u BiH te da je njihov ministar vanjskih poslova to naveo na jednom sastanku visokog nivoa.

Za naš portal Sadović je govorio i o velikim prilikama za izvoz iz BiH u Katar, istakavši da jagodičasto voće ima visoku cijenu u ovoj arapskoj zemlji.

Aktuelni ambasador BiH u Kataru osvrnuo se i na moguće investicije iz Katara u BiH u narednom periodu, rastu broja turista iz ove zemlje koji posjećuju BiH, kao i na trenutnu političku i ekonomsku situacija u Kataru, s obzirom na prošlogodišnja dešavanja u ovoj zemlji i prekid diplomatskih odnosa sa pojedinim arapskim zemljama.

Postoji li mogućnost investicija iz Katara u BiH u narednom periodu i u kojim sektorima?

U proteklim godinama Katarani su osnovali preko stotinu kompanija u BiH. Ukupan iznos upisanog kapitala premašuje 103 miliona KM, što je Katar pozicioniralo na dvanaesto mjesto.  Većina od toga broja poslovnih subjekata osnovana je radi kupovine nekretnina, ali se u ovom procesu paralelno stvaraju i druge poslovne prilike.

Katarani ne mogu upisati nekretnine koje kupe u BiH na svoje ime radi našeg tumačenja da ne postoji reciprocitet između dvije države. Radi toga se često žale, a njihov ministar vanjskih poslova je to naveo na jednom sastanku visokog nivoa. Lično smatram da se ovom problemu treba prići racionalno, bez politiziranja i ideologiziranja, i pronaći rješenje na obostrano zadovoljstvo. Radi se samo o logici kapitala. Katarani npr. u Londonu posjeduju više nekretnina nego britanska kraljevska porodica. Možda je rješenje da im se u BiH omogući vlasništvo na 99 godina, kao što je Katar uradio priznavajući pravo strancima da kupuju nekretnine u određenim područjima Katara.

Katarani su zainteresirani za ulaganja u turizam, hotelijerstvo i prateće sportsko-rekreativne i zabavne sadržaje. Zabilježio sam njihovu zainteresiranost za izgradnju velikog ekskluzivnog hotela u Sarajevu. Osim trenda rasta katarskih ulaganja u sektor nekretnina u BiH, raste interes za ulaganja u poljoprivredu.

Na nedavnom sastanku u Dohi, tokom posjete predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Denisa Zvizdića sa brojnom delegacijom privrednika i predstavnicima Vanjskotrgovinske komore BiH i FIPA-e, prezentirane su mogućnosti ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Pozvani su predstavnici Katarskog Investicionog Fonda (QIA) ali i drugi poslovni ljudi da posjete BiH i sagledaju mogućnosti. Predsjedavajući Zvizdić istaknuo je prednosti BiH, koja ima ogromne investicijske potencijale u oblastima energetike, metalske i drvne industrije, kao i u mnogobrojnim infrastrukturnim projektima za koje tražimo partnere.

Ja sam predlagao u više navrata da ovaj moćni fond, sa portfoliom od 340 milijardi dolara, osnuje regionalno predstavništvo QIA u Sarajevu. Za uspjeh ove ideje potrebna je diplomatska aktivnost najvišeg nivoa. Napominjem da je Emir Države Katar, Šeik Tamim bin Hamad Al Thani, obećao osnivanje revolving Fonda prijateljstva Katara za Bosnu i Hercegovinu vrijednog 50 miliona dolara, iz kojega će se kreditirati mala i srednja preduzeća i stimulirati zapošljavanje mladih ljudi. U toku je prikupljanje projekata. Katar je ovaj model uspješno primijenio u Tunisu i Japanu.

Kakva je trenutno trgovinska razmjena između Katara i BiH, te kako se i u kojim segmentima može poboljšati?

Prije nego odgovorim na vaše pitanje kazat ću da je Bosna i Hercegovina, iz faze u kojoj je primala  samo humanitarnu pomoć od Katara, prešla u fazu razvoja ekonomske saradnje, odnosno trgovine i investicija. Pomoć katarskih humanitarnih organizacija, u raznim oblicima, iznosila je preko 50 miliona KM, a vrijednost izgrađenih objekata širom BiH se takođe mjerila u milionima KM.

Obim trgovinske razmjene između Bosne i Hercegovine i Katara nije velik, ali su trendovi obećavajući. U 2017. godini izvoz u Katar je iznosio 2.093.937 KM, a uvoz iz Katara  samo 29.992 KM. Radi poređenja, u 2016. godini je izvoz u Katar  iznosio 389.260 KM, a uvoz iz Katara 188.601 KM, a prije pet godina, 2013. godine, izvoz u Katar je iznosio samo 72.174 KM.

Treba imati na umu da su Katar i BiH udaljeni skoro 4.000 kilometara, te da je prije uvođenja direktne aviolinije Doha-Sarajevo, transport robe bio moguć, praktično, samo morskim putem, što je otežavalo trgovinu. Uvođenjem direktne aviolinije i cargo kapaciteta oko 12 tona po letu otvaraju se nove mogućnosti brzog transporta, mada se radi o najskupljem transportu. Takođe, pored Dohe je otvorena nova luka Hamad, jedna od najvećih u Zaljevu, tako da su pojavile i nove mogućnosti. Očekujemo snažan rast trgovinske razmjene ove godine, a i poslije.

Koje vrste proizvoda BiH najviše izvozi u Katar odnosno koji proizvodi imaju najviše uspjeha na katarskm tržištu?

Tržište Katara se odnedavno otvorilo za bosanskohercegovačke proizvode. Dio zasluga za ovaj uspjeh nesumnjivo pripada Ambasadi BiH u Kataru, a i mojoj malenkosti. Trenutno na tržištu Katara imamo proizvode renomiranog proizvođača “Violeta” iz BiH koji je u katarske supermarkete donio svoje proizvode: deterdžente i sredstva za čišćenje, papirni program: maramica, ručnika, toaletnog papira, salveta, te pelena i sredstava za intimnu higijenu.

U trgovinama će se pojaviti naša kuhinjska so kao i proizvodi poznate bosanskohercegovačke prehrambene industrije “Klas” i to brašno, keksi, biskviti, kolači, štrudle, lokumi.

Ubjeđivao sam nedavno jednog veletrgovca da bi kafa i čajevi naših prerađivača i proizvođača imali prođu, te jufke i slični zaleđeni proizvodi. Na sarajevskom aerodromu se sada gradi hladnjača koja će omogućiti odgovarajuće skladištenja određenih lako kvarljivih proizvoda, poput mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, voća i povrća koji bi se mogli izvoziti u Katar koristeći cargo kapacitete Qatar Airwaysa i drugih kompanija. Poslije toga će biti moguće izvoziti ove i druge proizvode iz BiH, iako avionski transport nije jeftin.

Jagodičasto voće u Kataru se prodaje po iznimno visokim cijenama. Kada sam vidio u katarskim marketima pošto su džanarike/razdelije umalo nisam pao u nesvijest.

Ponuda mesa je raznovrsna: od Australije, Novog Zelanda, Brazila, Južne Afrike, Pakistana, Lebanona, Bugarske i naravno, lokalne ponude. Uz sav rizik da budemo pristrasni, moja supruga i ja smatramo da je naše meso bolje od ovoga što smo konzumirali u Kataru.

Iako Katar proizvodi flaširanu vodu za svoje potrebe, naše vrhunske vode u staklenom pakovanju mogle bi se plasirati u luksuznim hotelima i restoranima koje su sada osvojili: Evian, San Pellegrino…

Postoje šanse da naši proizvođači plasiraju proizvode drvoprerađivačke industrije, lijekove i sanitetski materijal.

Kakva je saradnja u oblasti turizma odnosno u kojoj mjeri turisti iz Katara dolaze u BiH? Postoje li predispozicije za rast broja turista i kakvi su njihovi utisci o BiH?

Turizam u BiH je brzorastući sektor koji svake godine bilježi dvocifren rast i odlične rezultate. Negdje sam pročitao da prihodi od turizma učestvuju skoro 3% u GDP. Kao što se svake godine povećava broj stranih turista tako raste i broj turista iz zemalja Gulfa. BiH postaje njihova omiljena destinacija, posebno Sarajevo, evropski Jerusalim, ali i Mostar sa svojim simbolom “Starim mostom”.

Međutim, katarske turiste privlače i druga mjesta u BiH radi svojih prirodnih ljepota, kulturno-historijskog naslijeđa, gostoljubivosti ljudi i izvrsne kuhinje. Broj turističkih posjeta se povećao nekoliko puta, a jedna poznata turistička agencija je prije par godina, proglasila našu zemlju turističkom destinacijom godine.

Katarani mogu bez viza doći u BiH. Vijeće ministara BiH je načinilo dobar potez tako što je omogućilo da svi stranci koji imaju važeću vizu zemalja EU ili USA mogu ući u BiH bez naše vize. Ja sam svojevremeno inicirao, kao stimulativnu mjeru, da se i dugogodišnjim rezidentima u Kataru olakša pribavljanje viza za BiH u turističke  svrhe. Mi procjenjujemo da su Katarani skupa sa rezidentima koji borave u Kataru ostvarili oko 20.000 noćenja prošle godine. U ovu brojku sam uračunao i procjenu noćenja u privatnim kućama za odmor.

Katarani su bogati ljudi koji imaju veoma veliku dnevnu potrošnju za ishranu i na razne vrste usluga. Presudan faktor za dalji turistički razvoj bilo je pokretanje direktnog leta Doha – Sarajevo, četiri puta sedmično, a u sezoni i svakodnevno. Dovesti “Qatar Airways”, jednu od najboljih svjetskih aviokompanija, u Bosnu i Hercegovinu zaista je bio veliki uspjeh. BiH se preko ove aviokompanije i aerodroma „Hamad“ u Dohi povezala sa preko 150 destinacija u svijetu. Otvorene su brojne mogućnosti za dalji razvoj turizma i biznisa.

Generalni  direktor “Qatar Airways”-a, Akbar Al Baker, je obećao da će QA snažno promovirati turizam u BiH. Ako im se nađe povoljna lokacija u Sarajevu spremni su da izgrade luksuzan hotel. S druge strane i broj državljana BiH koji žive i rade u Kataru u posljednjih nekoliko godina se udvostručio.

Kakva je trenutno politička i ekonomska situacija u Kataru, s obzirom na prošlogodišnja dešavanja u ovoj zemlji i prekid diplomatskih odnosa sa pojedinim arapskim zemljama?

Kada sam došao u Katar, krajem 2014. godine, zatekao sam diplomatsku krizu. Ona nije bila ni približnog intenziteta kao sadašnja kriza, koja je eruptirala 5. juna 2017-e, kada su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat nametnuli blokadu i sankcije Kataru. I to u Ramazanu, svetom muslimanskom mjesecu.

U međuvremenu, korijeni starih zavada i novi sporovi nisu bili riješeni unatoč kratkotrajnom prividu da jesu. Vijeće sa saradnju zemalja Zaljeva (GCC), sačinjeno od šest država, nije uspjelo da razriješi sporove, a sada je veliko pitanje da li će kao regionalno tijelo za saradnju i promicanje mira, stabilnosti i sigurnosti, uopće i opstati.

Na međunarodnom planu, javno i potajno, akteri vode žestoke diplomatske bitke, u kojima se sredstva ne biraju. Međutim, ključna stvar je da svi hoće da pridobiju američku naklonost, jer smatraju da će njihova uloga biti odlučujuća. Pošto naklonost nije jeftina, sve strane plaćaju miljarde dolara, pretežno narudžbama oružja. Diplomatija i oružje su stari bliskoistočni jarani.

Druge svjetske sile takođe igraju svoje igre. Kada bi se poštovali principi međunarodnog prava spor bi se začas riješio. Historija nas uči da se na Bliskom istoku stvari rješavaju drukčijim sredstvima. Treba reći da je u Kataru smještena glavna regionalna američka zrakoplovna baza Al Udeid sa preko 10.000 osoblja i stotinjak borbenih aviona. Turska je takođe osnovala svoju vojnu bazu u Kataru. Ovo su važne činjenice, prije svega kao faktori odvraćanja od možebitnih avanturističkih poteza susjeda.

Moja ocjena je da se Katar uspješno nosio s krizom. U vrlo kratkom roku poslije uvođenja pomorske, zračne i kopnene blokade, pronašao je nove transportne i trgovinske rute, uspostavio linije snabdijevanja, sačuvao finansijsku stabilnost i valutu. Red i mir u zemlji se nikada nisu remetili. Ni po čemu se danas ne može uočiti da je Katar u blokadi.

To naravno, ne znači da ne postoji određena zabrinutost radi mogućeg neželjenog razvoja situacije u zapaljivom regionu. Treba reći da Katar nije uzvratio istom mjerom na brojna kršenja ljudskih prava od strane zemalja koje su mu nametnule blokadu i nije koristio zapaljivu retoriku, radi čega je stekao mnogo simpatija u svijetu. Katar je i sada ogromno gradilište. Radovi na izgradnji objekata i druge pripreme za svjetsko fudbalsko prvenstvo 2022. godine teku nesmetano.

Postoji li mogućnost nekih novih projekata ili unapređenja saradnje između BiH i Katara?

Činjenica je da odlične političke odnose između dvije države “ne prate” slični ekonomski odnosi. Ambasada BiH u Dohi uložila je napore da se unaprijedi ekonomska saradnja između Katara i Bosne i Hercegovine. Povećala se trgovinska razmjena. Unaprjeđenje saradnje je vidljivo “golim okom”. Obje strane su iskazale volju za daljim razvojem odnosa tokom susreta na najvišem nivou.

Tu mislim na posjetu Emira Države Katar, Šeika Tamima bin Hamada Al Thanija sa visokom delegacijom, Bosni i Hercegovini u januaru 2016. godine kada se susreo sa članovima Predsjedništva BiH, te nedavnu posjetu Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Denisa Zvizdića, sa visokom delegacijom iz BiH, Kataru u februaru 2018. godine

Poznato je da investitori traže sigurno okruženje za svoj novac što uključuje političku sigurnost i stabilnost, stimulativan ekonomski okvir, konkurentan poreski sistem i naravno, efikasnu pravnu zaštitu. Na svemu rečenom Bosna i Hercegovina treba još raditi. Zamjenik premijera i državni ministar za poslove odbrane Katara, Khalid bin Mohamed Al Attiyah, koji je inače veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, najavio je posjetu našoj zemlji početkom jula ove godine. To je prilika da mu naši proizvođači u oblasti vojne  industrije pokažu i ponude svoje proizvode. Uvjeren sam da bi to imalo pozitivne efekte.

U mome mandatu, Bosna i Hercegovina i Katar su potpisali 5 bilateralnih sporazuma, a još dva su ratificirana, što je više od svih prethodnih. Naše institucije moraju ispuniti sadržajima okvir za saradnju koji je uspostavljen. Uskoro se završava moja misija. S obzirom na resurse koje sam imao sa zadovoljstvom ću reći da sam napravio odličan posao u ovoj prijateljskoj zemlji. Dozvolite mi na kraju, da čestitam svim muslimanima, u Kataru i BiH, blagoslovljeni mjesec Ramazan.