Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Sarajevo postaje nesigurno mjesto za život?

policija
Foto: Ilustracija

Svakodnevne pljačke trgovina, kladionica, apoteka, te razbojništva uz upotrebu oružja stvaraju osjećaj nesigurnosti građanima Sarajeva. Alarmantno je i što se razbojništva ponavljaju u istim objektima i istim dijelovima grada.

U subotu oko 15 sati opljačkana je sportska kladionica: Uz prijetnju nožem oteta je određena suma novca.

Maskirane osobe su u četvrtak uz prijetnju pištoljem otuđile određenu sumu novca, u jednoj od prodavnica „Konzuma“. Istog dana dogodila se pucnjava u sarajevskoj opštini Stari Grad. Ovo su podaci navedeni na web stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, piše Radio Slobodna Evropa.

Uposlenici koji rade u trgovinama, apotekama, kladionicama strahuju za svoju sigurnost. Malo je onih koji će o tome javno govoriti. No, u Sindikatu trgovine kažu da su se radnici njima obraćali, jer strahuju za ličnu sigurnost.

„Postoji strah, a s druge strane ne postoji nikakva zaštita za te ljude. Čak ni u velikim centrima nemate zaštitarske kuće, zbog čega su radnici sve češće izloženi napadima od strane razbojnika i pljačkaša. Ono što uprave tih kompanija rade je da stalno apeliraju radnicima da ne ugrožavaju svoje živote. Sa druge strane to nije garancija za neku sigurnost. Sve češće pogotovo u kladionicama, apotekama, frizreskim salonima ćete naići na situaciju da su čak i u toku dana objekti zatvoreni, odnosno vrata se otvaraju na poseban mehanizam. Upravo zato jer ne postoji druga vrsta zaštite ljudi koji tamo rade“, objašnjava za naš program Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti.

Ono što je alarmantno, prema riječima Mersihe Beširević je činjenica da se pljačke ponavljaju.

„Nije to samo jednom, nego su najčešće ta mjesta gdje se desi pljačka ponovo budu meta razbojnika. Mi smo svakog od tih radnika obišli i ponudili im pomoć. Ali radnici se najčešće odlučuju za finasijsku pomoć. Ono što bi prema mom mišljenju trebalo uraditi je napraviti takav sistem da borba protiv kriminala bude prioritetna, jer se napravio krug u kome konstantno radnici stradaju“, kaže Beširović.

I dok građani strahuju, prema mišljenju profesora sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Jasmina Ahića, policija bi trebala promjeniti način rada na terenu.

„Potrebno je povećati fokus na patroliranje u tim područjima koja su oduvjek poznata kao nesigurna u Sarajevu, ali sada i drugi dijelovi grada, pa i sami Centar ili Stari Grad imaju takve probleme. Sasvim sam siguran da se može dosta uraditi na tom polju, ali treba znati da policija ne može da u svakom trenutku i na svakom mjestu reagovati“, objasnio je Ahić.

Uz napomenu da je većina takvih krivičnih djela rasvjetljena, čak iznad 90 posto, procesuirana su i sankcionisana, profesor Jasmin Ahić objašnjava:

„Moramo biti svjesni da je Sarajevo postalo veliki grad i naravno privlači ne samo iz Sarajeva, nego i van Sarajeva one koji žele da tu imovinu otuđe. Zbog toga postoji ovoliki problem sa organizovanim kriminalom, krađom auta iz područja Republike Srpske i iz perifernih područja Sarajeva. Mislim da će reorganizacija samih struktura u policiji koje su u vezi imovinskog kriminaliteta donijeti rezultate.“

I dok se to ne dogodi, a sudeći prema brojnim anketama posljednjih godina, Sarajlije strahuju i kako se čini iz godine u godinu – Sarajevo postaje nesigurno mjesto za život.