BiH

SEECP

Sarajevski Samit u atmosferi političke nestabilnosti

07/07/2019

Predstojeći samit Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi neće riješiti ključne regionalne probleme, ali je dobro da se razgovara, tvrde analitičari. U Sarajevo, pored ostalih, stiže i turski predsjednik Erdogan

Samiti posvećeni Zapadnom Balkanu su s jedne strane korisni, a s druge – rutinski, kaže bivši ambasador BiH u Francuskoj i dobar poznavatelj međunarodnih prilika Slobodan Šoja.

On napominje kako je važno sa BiH na ovakvim skupovima uvijek bude prisutna „sa što boljim predstavnicima” i dobro pripremljena. „Primjer koristi, ali i rutine je i Berlinski samit. Ambiciozno najavljen, bio je veoma ozbiljan kako to samo Nijemci mogu biti, razgovaralo se o mnogim pitanjima. Ipak, postignuto je malo. Pomaka je zbog ozbiljnosti organizacije svakako bilo, ali su ostali ključni i skoro nerješivi problemi”, kaže Šoja za Deutsche Welle.

On vjeruje da će slično biti i u Sarajevu, na samitu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi. „Srdačna atmosfera, osmjesi i uvijene diplomatske izjave, a u pozadini svega nespokoj, nesporazumi i razni drugi proizvodi nekompetentnosti i površnosti balkanskih lidera”, ističe naš sagovornik. „Predviđam da će ovakve konferencije u budućnosti biti sve više rutinske i neplodne, jer je evropska perspektiva Balkana u goroj poziciji nego što je bila prije nekoliko godina. Čini mi se da što vrijeme više odmiče, naša zemlja se sve više udaljava od Evropske unije (EU). Dok EU preživaljava sve očigledniji period zamora i razočarenja od proširenja na Balkan, BiH ne radi ništa konkretno da zadovolji stroge briselske uslove”, kaže Šoja.

Sigurnosni aspekt u BiH prioritetan?

„Ujedno, imam osjećaj da EU već neko vrijeme BiH posmatra uglavnom iz bezbjedonosnog aspekta, a sve manje iz političkog. Zato su aktuelne priče oko NATO-a i ispunjavanja uslova za članstvo u NATO”, kaže Šoja. On upozorava da vlast u BiH razmišlja samo o „kratkoročnim privatnim interesima”, a nimalo o dugoročnim državnim i opštim. „Treba da se usredotočimo na istinske reforme duha i obrazovanja i da se borimo da stvorimo državu u kojoj vlada red i zakon. Onog dana kad promijenimo svijest i kad počnemo poštovati univerzalne principe i propise postaćemo de facto članica EU. Bolju, ljepšu i sretniju državu neće nam napraviti Evropa nego mi”, zaključuje Slobodan Šoja.

Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar smatra da se sarajevski samit, kao i nedavno završena Konferencija o Zapadnom Balkanu u Poznanju u okviru Berlinskog procesa, održavaju u „izrazito nepovoljnim okolnostima”. „Najprije, najviša tijela EU su u procesu konstituiranja, koji je teži i nepredvidiviji nego ikada ranije, te se ne može očekivati da će se EU aktivno i realno, a ne tek deklarativno, posvetiti ovom dijelu kontinenta prije nego se taj proces završi. Potom, geopolitički rizici u okruženju Europe dodatno skreću pažnju cjelokupne europske političke elite s našeg područja”, kaže Sitarski za Deutsche Welle.

Kriza legitimiteta u Albaniji i blokada dijaloga Beograda i Prištine

Turbulentne su i prilike u regiji. „Situacija je izrazito nepovoljna u Albaniji gdje praktično postoji neka vrsta krize legitimiteta. U Srbiji i Crnoj Gori također postoji duboki jaz između vlasti i oporbe. Niti u jednoj od tih zemalja, se, međutim, politička situacija ne može smatrati regularnom u smislu europskih standarda demokracije”, kaže Sitarski. On podsjeća i na komplicirane odnose i blokadu dijaloga između Beograda i Prištine. „Na prištinskoj strani svakako stoji odgovornost za uvođenje visokih taksi na robu iz Srbije i BiH, što krši pravila CEFTA-e, a moguće je da je tamošnja elita time zapravo htjela namjerno obustaviti dijalog, bojeći se rezultata njegovog nastavka. Ideje o podjeli ili razmjeni teritorija nikako nisu doprinijele nastavku i uspjehu dijaloga”, kaže Sitarski.

Prilike nisu puno bolje ni u BiH gdje vlast nije formirana ni devet mjeseci nakon općih izbora. „Ta je blokada u suštini izazvana dubokim neslaganjem oko samog karaktera bh društva i države, pa nema konsenzusa čak ni oko nužnih izmjena Izbornog zakona BiH, čiji je jedan dio Ustavni sud stavio izvan snage, pa su pod tim okolnostima održani protekli izbori potpuni kuriozitet u komparativnoj praksi demokracije”, napominje Sitarski. „Gotovo je nevjerojatno da su europski dužnosnici propustili priliku nedvojbeno nagraditi Sjevernu Makedoniju za nimalo lagano sklapanje i provedbu Prespanskog sporazuma, ali se nadam da će ta velika greška biti ispravljena po konstituiranju tijela EU”, kaže član Stručnog tima IDPI.

Ko dolazi u Sarajevo?

U Sarajevo je trebalo da doputuju predsjednici i(ili) šefovi vlada Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske, ali je kosovski predsjednik Hašim Tači odbio poziv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da dođe u Sarajevo. Analitičari tvrde – na štetu Prištine. Najavljeno je da će svoje predstavnike poslati i Grčka i Rumunija, ali konačan spisak još nije saopćen. Pažnju medija u BiH privukla je najava dolaska predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana. On će se u ponedjeljak (8.7.) susresti sa članovima Predsjedništva BiH i liderom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem, a potom će u utorak (9.7.) učestvovati u radu samita na Jahorini.

Za analitičare, dolazak Erdoğana je načelno pozitivna činjenica s obzirom na ekonomsku snagu Turske i njezin značaj za regiju. Podsjećaju, međutim, da treba imati u vidu i limite koje predstavljaju problemi u funkcioniranju demokratije u toj zemlji. Govoreći o ulozi Turske u okviru Procesa saradnje, prvi ambasador BiH u Ankari i jedan od najboljih poznavatelja turske politike prema Balkanu Hajrudin Somun kaže da je u regiji i ranije bilo sličnih samita, procesa i paktova„ i prije devedesetih godina”, ali da oni nisu uspjeli spriječiti konflikte u ovoj regiji.

Ima li Erdoğan drugih prioriteta?

„Nakon ratova devedesetih godina bilo je još više sličnih inicijativa, ali ni od njih nije bilo velike koristi. To je, prije svega, bila prilika za uhljebljenje penzionisanih zapadnih političara, ambasadora i generala. Zato ja ne vidim velike koristi ni od ove nove asocijacije. Ma koliko se to nekome ne dopadalo, sile koje odlučuju o sudbini Balkana, Evrope i svijeta su Sjedinjene Države i Ruska Federacija. Međutim, bosanski, a posebno bošnjački političari, trebali bi iskoristiti Erdoğanovo prisustvo u Sarajevu i pitati ga šta to njegov prijatelj Vladimir Putin želi učiniti sa Balkanom, sa BiH, da li je obećao podršku Miloradu Dodiku za secesiju? U tom smislu bi Erdogan mogao pomoći smirivanju situacije u BiH”, kaže Hajrudin Somun.

No, da li je Balkan u vrhu Erdoğanovih prioriteta u trenutku kada je njegova partija na nedavnim izborima izgubila podršku u dva navažnija turska grada – Istanbulu i Ankari? Na pitanje da li je izborni neuspjeh u tim gradovima početak kraja Erdoğanove vladavine, Hajrudin Somun odgovara: „Ja mislim da ta epoha još ne prolazi. Erdogan je vješt političar i naći će načina da osigura ostanak na vlasti. Za njega je sigurno veliki udarac to što je izgubio izbore u Istanbulu, gradu u kojem je kao gradonačelnik postigao prvi veliki uspjeh. Međutim, mislim da će on još ostati na vlasti, posebno ako shvati da tu vlast mora dijeliti sa onom polovinom Turske koja ne glasa za njega”.

Inače, glavni ciljevi Procesa saradnje u jugoistočnij Evropi (SEECP – South-East European Cooperation Process) su jačanje sigurnosti, stabilnosti, pozitivnog političkog okruženja, ekonomski odnosi te saradnja u razvoju demokratije. Osnovan je 1996. godine kao regionalni forum za zemlje jugoistočne Evrope u okviru kojeg države članice nastoje očuvati trajni mir nakon sukoba devedesetih godina te osnažiti i ubrzati evropske i euroatlantske integracije.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.