U Mostaru je u srijedu održan sastanak Partnerske komisije Američko-jadranske povelje (A5), kao završni događaj u okviru predsjedanja BiH ovom inicijativom. U okviru sastanka održane su dvije sesije na teme „Zajednička otpornost u eri hibridnih prijetnji i kriza“ i „Euroatlantske integracije i nova vizija A5 u promjenjivom geopolitičkom okruženju“.
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić povodom ovog sastanka izjavio je kako je A5 ključni regionalni format koji potiče dobrosusjedske odnose, jača sigurnost te podupire procese euroatlantske integracije država jugoistoka Evrope.
Kazao je kako je predsjedanje BiH vođeno geslom „Zajednički pristup upravljanja krizama i izgradnja otpornosti“.
Osnaživanje stabilnosti i sigurnosti u regiji
“To predstavlja temeljnu polaznu tačku za osnaživanje stabilnosti i sigurnosti u regiji. Vođena potrebom za odgovaranjem na složene regionalne izazove, BiH je poticala rasprave o kibernetičkoj sigurnosti, hibridnim prijetnjama i važnosti regionalne koordinacije u odgovorima na ove prijetnje. Ovogodišnje predsjedanje naglasilo je pragmatičnu saradnju, poboljšanje komunikacije među članicama A5, te snažnije korištenje raspoloživih mehanizama kako bi se ojačala otpornost, razmijenilo znanje i unaprijedile euroatlantske integracije”, rekao je Brkić.
Tokom predsjedanja, BiH je stavila naglasak na jačanje mehanizma za upravljanje krizama i civilnu zaštitu, unaprjeđenje regionalne saradnje u podruju kibernetičke sigurnosti i suzbijanja hibridnih prijetnji, podršku euroatlantskim integracijama država u regiji, produbljenju političkog dijalog i usklađivanju s drugim regionalnim sigurnosnim inicijativama.
“Vidimo da su vrijednosti demokratskih društava, slobode, tržišne ekonomije u novom geopolitičkom kontekstu dovedene pod znak pitanja. Te vrijednosti smo, kroz naše predsjedanje, afirmirali”, smatra on.
Odgovorio je na pitanje gdje se trenutno BiH nalazi na putu ka euroatlantskim integracijama.
“Moj stav je konzistentan i u svezi pristupanja Evropskoj uniji ne bi smjelo biti pozicije i opozicije, ne bi smjelo biti politikantstva. Vjerujem da će se uskoro usvojiti dva potrebna zakona usvojiti, baš kao i imenovanje glavnog pregovarača, kao preduslovi da formalno započnemo razgovore. Što se tiče NATO-a, usvojili smo nedavno ITPP u Bruxellesu za razdoblje 2025.-2028., stabilan smo partner. Preuzimamo svoj dio odgovornosti”, poručio je Brkić.
Globalni izazovi
Predsjedanje Poveljom A5 u 2026. godini predaje se Hrvatskoj, a državni sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Frano Matušić kazao je kako „možemo biti ponosni na ovu inicijativu koja traje 22 godine, a vođena je politikom otvorenih vrata s ciljem ulaska država članica inicijative u NATO.“
“Zbog brojnih globalnih izazova, trebali smo još više raditi na realiziranju glavnih ciljeva povelje i koja okuplja već četiri članice NATO-a, uz Hrvatsku su tu, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, što dovoljno govori o uspješnosti ove Povelje. Nadamo se da će i druge članice Povelje to uskoro postati, cilj je da cijeli prostor jugoistočne Evrope bude zaokružen s članstvom u NATO-u i Evropskoj uniji”, potvrdio je Matušić dodavši kako će Hrvatska nastaviti pružati podršku svim državama na ovom putu.
Otkrio je koje će teme biti u fokusu hrvatskog predsjedanja Poveljom A5.
“Na području zapadnog Balkana značajno se intenziviranju hibridne i kibernetičke ugroze i to će biti tema u fokusu i tokom hrvatskog predsjedanja Poveljom. Upravo ovi izazovi otežavaju euroatlantski put zapadnog Balkana te njihovo stabilno funkcioniranje uopće. Jedan od fokusa će nam biti i energetska nezavisnost država, što postaje jedna od prioritetnijih tema sigurnosti”, zaključio je Matušić.
Američko-jadranska povelja (A5) osnovana je 2003. godine kako bi se poticale euroatlantske integracije u jugoistočnoj Evropi. Članice A5 su BiH, Hrvatska, Albanija, Crna Gora Sjeverna Makedonija i SAD, dok Srbija, Slovenija i Kosovo imaju status promatrača.
