Učesnici konferencije “Umjetna inteligencija, ljudska prava i sigurnost novinara”, koja se održava danas u Sarajevu, upozorili su na ubrzani razvoj tehnologije, dugogodišnje probleme u oblasti ljudskih prava u BiH te sve teži položaj novinara u regionu. Naglašena je potreba za snažnijom zakonskom zaštitom, poštivanjem profesionalnih standarda i unapređenjem radnih prava medijskih radnika.
Govoreći o tehnologiji, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić istakao je da je razvoj umjetne inteligencije izuzetno brz.
“Razvoj je otišao toliko daleko da više ne znamo šta nas može dočekati iduće godine, a ne za pet ili deset. Umjetna inteligencija mora služiti čovjeku, a ne da čovjek postane njen rob”, naglasio je.
Podsjetio je da je jučer u Strazburu, u ime BiH, potpisao Okvirnu konvenciju o vještačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, što je bila međunarodna obaveza naše države.
Ugrožena ljudska prava
Kada je riječ o ljudskim pravima u BiH, Hurtić je napomenuo da BiH i dalje nosi teret neriješenog pitanja Sejdić-Finci, koje traje već dugi niz godina te da nije poznato kada će biti riješeno. Izdvojio je i probleme nepriznavanja bosanskog jezika u Republici Srpskoj te povrata imovine vjerskim zajednicama.
Ministar se osvrnuo i na problem neimplementiranih ugovora o obnovi kuća.
“Imali smo oko 300 potpisanih ugovora s osobama kojima nismo uspjeli završiti i obnoviti kuće. Očekujem da će oni vjerovatno tužiti državu BiH, jer su ta sredstva propala, oko devet miliona eura. Oko 350 porodica je ugroženo, nemaju svoju imovinu da je obnove”, istakao je.
Kao treću, jednu od, kako je rekao, najvažnijih tema, istakao je položaj novinara.
“Ja sam za slobodu da novinari pišu istinu, ono što misle da trebaju, i da ih niko ne smije sputavati. To je sloboda riječi”, zaključio je Hurtić, dodajući da se BiH ne nalazi na zavidnom mjestu kada je riječ o globalnim rang-listama slobode medija.
Sever: Umjetna inteligencija kao alat
Medijima se obratila i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever, koja je naglasila da je ključno osigurati dostojanstvene uvjete za rad novinara.
“Moja glavna poruka u cijeloj današnjoj raspravi je da treba zaštititi radnička prava novinara, profesionalna prava i da samo takvi jaki, zaštićeni i slobodni novinari mogu graditi novinarstvo koje će uvijek biti važnije od umjetne inteligencije”, rekla je.
Komentirajući ulogu novih tehnologija, Sever je naglasila da se umjetna inteligencija može koristiti kao alat, ali isključivo uz čvrsta profesionalna pravila.
“Umjetna inteligencija je nešto čime se treba eventualno služiti kao alatom, ali uz čvrste etičke norme i uvijek finalnu ljudsku kontrolu”, kazala je.
Sigurnost novinara u zemljama regiona
Osvrnula se i na stanje sigurnosti novinara u zemljama regiona, ocijenivši da su te države negdje pri dnu ljestvice.
Istakla je da se napadi na medijske radnike bilježe širom regije, ali da je situacija u Srbiji posebno zabrinjavajuća.
“U vrijeme protesta, novinari u Srbiji su zaista prve mete fizičkih, verbalnih i online napada, ali i napada s vrha vlasti”, kazala je, ocijenivši da BiH i Hrvatska nažalost slijede taj put.
Sever je upozorila i na ozbiljan institucionalni pritisak na medije zbog neprovođenja evropskih direktiva i nepostojanja snažnog pravnog okvira za zaštitu novinara.
“U Hrvatskoj nismo zadovoljni kako Vlada namjerava primijeniti evropski zakon o medijskim slobodama”, rekla je, napominjući da ni u BiH nema čvrste političke volje da se napravi zaista pošten i jak zakonodavni okvir koji bi zaštitio rad novinara.
Potlačena profesija
Govoreći o položaju novinara, poručila je da je ova profesija i dalje potlačena.
“Nemamo kolektivne ugovore, nemamo solidne ugovore koji bi štitili naša materijalna i radnička prava. Nažalost, i BiH je primjer zemlje u kojoj se radnička prava ljudi koji rade u medijima ne poštuju onako kako bi se trebala poštivati”, zaključila je Sever.
Konferencija je organizirana povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava i okuplja predstavnike institucija, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i medijskog sektora.
Događaj je realiziran uz podršku projekta “EU za inkluziju u BiH”, koji finansira Evropska unija.
