BiH

Nula šanse za dogovor?

SDA u klin, HDZ u ploču: Pročitajte dva dijametralno suprotna prijedloga izmjena Izbornog zakona

22/07/2021

HDZ uvodi dodatne podjele i nejednakost glasa građana, SDA briše etničke prefikse

Na dvodnevnoj sjednici Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva koja počinje danas na stolu će se naći dva prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, onaj od SDA, te onaj od HDZ-a BiH.

Riječ je o dva dijametralno suprotna prijedloga, od kojih jedan od njih (SDA-ov) nalaže relativno manje izmjene izbornog zakona kako bi se ukinula diskriminacija radi mogućnosti odabira građana iz reda Ostalih u Predsjedništvo i Dom naroda PSBiH, dok drugi (HDZ-ov) po etničkom principu uvodi dodatne podjele, stavaranjem dodatnih izbornih jedinica u kojima građani nemaju istu vrijednost glasa.

Piše: A. DUČIĆ

Kada je riječ o prijedlogu SDA, vidljivo je da je kod izbora članova Predsjedništva BiH izbrisan etnički prefiks, pa se: Dva člana Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati samo za jednog kandidata.

Člana Predsjedništva BiH, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj.

Za člana Predsjedništva BiH izabrani su kandidati koji su osvojili najveći broj glasova iz različitih konstitutivnih naroda ili Ostalih.

HDZ BiH, pak, nalaže da ostane etnički prefiks pa tako: Članove Predsjedništva koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jedan bošnjački i jedan hrvatski – biraju birači upisani u Centralni birački popis u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Centralni popis može glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali ne za oba.

Nadalje, HDZ u svom prijedlogu ističe da se za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C.

-U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.

-U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

-Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

Do provedbe novog popisa utvrđuje se sastav izbornih ad hoc područja A, B i C na sljedeći način:

-Izborno područje A sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale (FBiH) i Foča (FBiH).

-Izborno područje B sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Čapljina, Čitluk, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora.

-Izborno područje C sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Grad Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Jajce, Kiseljak, Novi Travnik, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Distrikt Brčko-opcija FBiH.

Prema HDZ-ovom prijedlogu, za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Srpskog člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske- biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Kod odabira u Doma naroda PSBiH SDA nudi dvije opcije izmjena Izbornog zakona:

1. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH se sastoji od 18 delegata, od kojih su jedanaest iz Federacije BiH (uključujući četiri Bošnjaka, četiri Hrvata, jednog Srbina i dva Ostala) i sedam iz Republike Srpske (uključujući četiri Srbina, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Ostalog).

2. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH se sastoji od 21 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije BiH (uključujući pet Bošnjaka, pet Hrvata, dva Srba i dva Ostala) i jedna trećina iz Republike Srpske (uključujući četiri Srba, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Ostalog).

Nadalje, SDA predlaže da Delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, iz Federacije Bosne i Hercegovine bira odgovarajući klub delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske bira odgovarajući klub delegata u Vijeću naroda Republike Srpske.

U HDZ-ovom prijedlogu nema Doma naroda Parlamenta BiH, ali ima izmjena kod odabira delegata u federalni Dom naroda.

Prema HDZ-ovom prijedlogu broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:

-17 delegata (izaslanika) iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Tuzlanska bira četiri izaslanika, Sarajevska četiri izaslanika, Zeničko-dobojska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog izaslanika, Srednjobosanska jednog izaslanika i Bosansko-podrinjska jednog  izaslanika.

-17 delegata (izaslanika) iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Hercegovačko-neretvanska bira pet izaslanika, Srednjobosanska četiri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Herceg-bosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika, Posavska jednog izaslanika i Tuzlanska jednog izaslanika.

-17 delegata (izaslanika) iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira četiri izaslanika, Herceg-bosanska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Srednjobosanska jednog izaslanika.

-7 delegata (izaslanika) iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog  izaslanika i Unsko-sanska jednog izaslanika.“.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.