BiH

Fabio Scano za "RSE"

Šef WHO za BiH: Oni koji bjesomučno kupuju vakcine treba da ih podijele

07/04/2021

Kada je u pitanju zabrana izvoza, želim da naglasim da se to ne odnosi na COVAX, jer je to mehanizam napravljen da osigura jednakost kada je u pitanju vakcinacija. Ovo je od izuzetne važnosti, jer ukoliko zemlje ne budu na istom tragu, nejednakost će rasti umjesto da se smanjuje

Nemamo dovoljno vakcina za 2021. godinu, a s druge strane imate par zemalja koje kupuju dosta vakcina, pa nema jednakosti globalno, kada je vakcinacija u pitanju, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Fabio Scano, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Bosni i Hercegovini (BiH).

Scano, koji je od januara do marta 2020. godine, ispred SZO, bio jedan od predvodnika odgovora na pandemiju u Kini, kaže kako je jako važno da proces vakcinacije teče, ali da mjere i dalje moraju biti na snazi, jer se mora smanjiti pritisak na zdravstveni sistem.

RSE: Kako Svjetska zdravstvena organizacija gleda na kašnjenje Bosne i Hercegovine kada je u pitanju vakcinacija?

Scano: Najprije želim da zahvalim svakom zdravstvenom radniku u zemlji koji neumorno rade i posvećeni su pacijentima koji su u bolnicama. Također želim da izrazim saučešće svima koji su izgubili svoje drage zbog COVID-a.

Da se vratim na pitanje. Mi smo sada u jednom vrlo bitnom momentu vakcinacije u svijetu. Šta se sada zapravo dešava? Prva stvar je da nemamo dovoljno vakcina za 2021. godinu, a s druge strane imate par zemalja koje kupuju dosta vakcina, pa nema jednakosti globalno, kada je pristup vakcinama u pitanju.

Da se vratim na pomanjkanje vakcina. Svugdje u svijetu između tri i pet ili šest milijardi vakcina se uvijek proizvodi, bilo da su to polio, difterija, kao i sve druge. Pored ovih vakcina sada se mora proizvesti između 11 i 12 milijardi vakcina za COVID, tako da sada imamo ogromnu potražnju kada su vakcine u pitanju. Sada smo u takvoj situaciji da je nestašica vakcina, ali ono što nam treba je jednakost. Dakle, ako nekoliko zemalja kupuje mnogo vakcina, to predstavlja problem. Predstavlja problem jer, onda, sve zemlje nemaju pristup vakcini na isti način. To nema smisla ni epidemiološki ni ekonomski. Epidemiološki, jer ukoliko ima bilo koja zemlja u kojoj virus cirkuliše neka od njegovih mutacija se može pojaviti i to može kompromitovati zdravlje i vakcinaciju i moramo početi ispočetka. Ekonomski, nema smisla, jer svi moramo zajedno ekonomski rasti, a ovo predstavlja i trgovinske barijere, pored mnogih drugih koje mogu nastati.

RSE: Kada govorimo o vakcinaciji, ona sigurno nema alternativu kada je u pitanju zaustavljenje pandemije. Koliko je u ovoj regiji važno da se svi, ili barem većina stanovništva vakciniše kako bi se život polako počeo vraćati u normalu?

Scano: Najprije da vam kažem da je COVID-19 globalni problem koji zahtijeva globalno rješenje. To je prva stvar. Druga stvar je ta što će vakcinacija biti izuzetno koristan alat, ali, trenutno, zbog ograničenog snabdijevanja, neće biti neko sjajno rješenje. Zbog toga je jako važno nastaviti implementirati ono što znamo da funkcioniše, a to su mjere brige o javnom zdravlju i socijalne mjere.

Evo, sada u zemlji vidimo benefite implementacije mjera koje služe da zaštite javno zdravlje i socijalne mjere, što rezultira opadanjem slučajeva zaraženih. Kada je u pitanju vakcinacija, moramo naglasiti da vakcina, što znamo i što nam je sada poznato, ima veliki uticaj na opadanje teških i srednjih oblika bolesti. Ne znamo kakav je uticaj na prijenos. Postoje neki rani dokazi da može imati i uticaja na prijenos virusa, ali je prerano da sve svoje uloge stavimo samo na vakcinaciju. Ono što je važno dok vakcinacija teče, to je da primjenjujemo i mjere, jer moramo smanjiti pritisak na zdravstveni sistem. Moramo smanjiti hospitalizaciju i znamo da provođenjem svega ovoga to možemo uraditi.

RSE: Kako onda gledate na to što BiH u COVAX programu nije dobila onoliko vakcina koliko je očekivala?

Scano: Kao što sam rekao, postoji globalni manjak zaliha i to je imalo veliki uticaj na COVAX. U isto vrijeme ima nekoliko zemalja koje bjesomučno kupuju vakcine i prave ugovore s proizvođačima. Zbog toga su regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Hans Kluge i generalni direktor dr. Tedros uputili poziv zemljama koje imaju vakcinu da najprije vakcinišu prioritetne grupe, što su zdravstveni radnici i ranjive kategorije, što uključuje ljude koji imaju neka prethodna stanja, starije, ali i nastavno osoblje kako bi škole počele sa radom. Potom, da sa drugim zemljama podijele vakcine, kako bi raspodjela vakcina u svijetu bila ista.

Ovaj poziv je snažan, jer istinski vjerujemo u jednakost, ne samo u humanitarne svrhe, već jer to ima smisla ekonomski i ima smisla i epidemiološki. COVAX je osmišljen da obezbijedi vakcine za 20 posto najranjivijih i on se ne takmiči, već služi kao most drugim naporima. Zato je važno da zemlje koje imaju vakcinu u procentu većem od 20 posto počnu da je dijele sa drugim zemljama.

RSE: Kako biste u tom svjetlu onda protumačili odluku EU da, dok ne završi vakcinaciju na svom teritoriju, neće podijeliti vakcine sa onima koji se nalaze izvan EU, uključujući i ovu regiju?

Scano: Ovo je veoma specifično pitanje na koje se referirate i to ima veze sa propisima EU, u smislu sporazuma o izvozu i proizvodnji sa zemljama članicama. U globalu bih se vratio na pricipe da je ono što je važno da svi imaju jednak pristup vakcinaciji. Prvo tih 20 posto, a onda podijeliti. To je broj jedan.

Kada je u pitanju zabrana izvoza, želim da naglasim da se to ne odnosi na COVAX, jer je to mehanizam napravljen da osigura jednakost kada je u pitanju vakcinacija. Ovo je od izuzetne važnosti, jer ukoliko zemlje ne budu na istom tragu, nejednakost će rasti umjesto da se smanjuje.

Kada je riječ o COVAX-u želim da naglasim da je Bosna i Hercegovina bila druga zemlja koja je dobila vakcine i da su one već stigle, a još ih je najavljeno za april i nastaviće se kroz 2021. godinu. Ali, opet, ovo nije pitanje jedne zemlje, iako se Bosna i Hercegovina zbog svoje veličine nalazi u problemu da pristupi nabavci vakcina, već je ovo globalno pitanje koje zahtijeva globalno rješenje, u smislu solidarnosti.

RSE: Obilježavamo Svjetski dan zdravlja. Kako biste ga u tom kontekstu ocijenili, s obzirom na pandemiju i probleme s kojima se cijeli svijet suočava, ali i ove koji su u BiH, uključujući i zdravstveni sistem koji, ionako, nije dovoljno snažan da se bori ne samo protiv pandemije, već i onoga što nije pandemija?

Scano: Ove godine će Svjetski dan zdravlja trajati cijelu godinu i posvećen je tome da se naglasi značaj fer i zdravijeg svijeta.

Da se vratim na Vaše pitanje. Ono što smo naučili od COVID-a je da su i najopremljeniji zdravstveni sistemi strašno propatili zbog COVID-a. Ne samo u nekoj specifičnoj zemlji, već svuda. I ovo naglašava značaj jačanja zdravstvenog sistema za buduće neke epidemije.

Treba da iskoristimo priliku s COVID-om da vidimo kako zdravstveni sistem u ovoj zemlji, ali i svuda u svijetu, treba da bude unaprijeđen ili reformisan, ali i kako zdravlje treba biti u centru razvojnih agendi, a ne samo da je to jedan sektorski aspekt vlasti.

Investicija u zdravstvo je investicija u ekonomiju. Ovo je i prilika da se ide naprijed i da se jača zdravstveni sistem, jer ono što je COVID naglasio je da su nejednakosti još više izražene kada se dogode epidemije poput ove.

I poruka Svjetskog dana zdravlja je da svi imaju pristup zdravstvenom sistemu, a da pri tome ne budu izloženi katastrofalnim troškovima. Dakle, raditi na boljim zdravstvenim sistemima u budućnosti da bi im svi imali pristup, a da pri tome ne postanu siromašni, jer su se liječili, što je pokretač za ekonomski razvoj za svaku zemlju na svijetu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.