Senad Mrkaljević (41) već nekoliko sedmica je katolički svećenik. U berlinskoj katedrali svete Hedvige zaredio ga je nadbiskup Heiner Koch. Time predstavlja apsolutnu rijetkost u Njemačkoj, prema dostupnim podacima, u cijeloj zemlji nema drugih katoličkih svećenika sa sličnom životnom pričom, pišu njemački mediji.
To, međutim, ne znači da se slični slučajevi nikada nisu dogodili u svijetu. Antuan Ilgit, koji je rođen u Bavarskoj kao dijete turskih roditelja, a kasnije odrastao u Turskoj, 2023. godine je od pape Franje imenovan za pomoćnog biskupa u Anadoliji. Ekonomista po struci prešao je u odrasloj dobi s islama na kršćanstvo, a prvi je isusovac s turskim državljanstvom.
Sličnih životnih priča ima i u suprotnom smjeru. Rabeya Müller, koja je živjela od 1957. do 2024. godine, bila je katolkinja iz Mayena, a u odrasloj dobi prešla je na islam. Kasnije je bila liberalna imamica u Njemačkoj.
Korijeni u Bosni i Hercegovini
Senad Mrkaljević rođen je u Brčkom, u Bosni i Hercegovini.
„Sjećam se da je tada u mom komšiluku zajednički život pripadnika različitih religija dobro funkcionisao. Naprimjer, kao dijete sam kod naših srpskih komšija gledao pravoslavnu liturgiju na televiziji i nakon toga rekao: ‘Želim postati imam.’ Komšija mi je tada odgovorio: ‘Postani onda pop’, odnosno parohijski svećenik. Tada smo se tome zajedno smijali. Nekoliko godina kasnije, kada je izbio rat, to više ne bi bilo moguće.“
Senad je s porodicom zbog rata pobjegao iz svog rodnog grada, najprije u Beč. Kasnije je došao u Berlin.
„Nije to bilo jednostavno vrijeme“, priča osvrćući se na prošlost. „Bilo mi je teško snaći se u školi.“
Osim kulturnih razlika i nepoznatog jezika, situaciju je dodatno otežavalo to što Senad od rođenja ima oštećenje vida. Sve je to dovelo do toga da je najprije upisan u specijalnu školu.
Postio tokom ramazana
Oduvijek je bio svojevrsna briga porodice, priča visoki muškarac koji uz farmerke nosi crnu košulju s bijelim svećeničkim okovratnikom.
„Moja dva starija brata dobro su se snašla u Njemačkoj. Majka je brinula za mene: ‘Šta će biti s tobom?’“
Islam u njegovoj porodici nikada nije imao veliki značaj, ali on ga je poštovao.
„Zanimljivo je da sam kao tinejdžer bio jedini koji je postio tokom ramazana“, kaže kroz smijeh.
Možda je, kaže, oduvijek bio „osoba koja je tragala za vjerom“. Sa 23 godine počeo je čitati Bibliju. Počeo je nedjeljom u osam sati odlaziti na misu.
„U početku sam to radio u tajnosti. Tada sam živio sa starijim bratom. Kada bih se vratio iz crkve, on je još spavao.“
Odluka problematična za majku
Međutim, dugoročno mu je to predstavljalo opterećenje. „Nisam želio voditi dvostruki život“, kaže.
Kada je počeo razmišljati o tome da se krsti kao katolik, odlučio je i porodicu obavijestiti o tom novom životnom putu.
„Posebno je mojoj majci to predstavljalo problem. Pokušavala me odgovoriti od toga“, priča Senad.
Ipak, ostao je pri svojoj odluci i krstio se. Njene sumnje je mogao dobro razumjeti. Iako njegova muslimanska porodica nikada nije bila posebno religiozna, islam je tokom života u stranoj zemlji prirodno postao i važan dio identiteta.
„Kada se Jugoslavija raspala, islam je davao identitet. Sve drugo smatralo se izdajom.“
Senad je u večernjoj školi na kraju završio srednje obrazovanje, a potom stekao i stručnu maturu. Završio je obuku za komercijalne poslove u jednoj službi za njegu. Međutim, cijelo vrijeme u njemu je sazrijevala želja da postane katolički svećenik.
„Dugo sam razmišljao o tome može li to biti moj put“, kaže.
Bilo mu je jasno da istovremeno mora nastaviti tražiti kontakt s majkom, koja se i dalje nije slagala s njegovom odlukom.
„Znao sam da prekid kontakta ne bi bio zdrav za moju dušu. Ni moj put tada ne bi imao pozitivan tok.“
Studij u sjemeništu za duhovna zvanja
Počeo je studirati teologiju u obrazovnoj ustanovi Sankt Lambert u Lantershofenu koja je namijenjena osobama koje se u kasnijoj životnoj dobi odluče za svećeničko zvanje. Studij je završio 2023. godine.
Uz „Božiju pomoć“, kaže, uspio se izboriti sa svim preprekama. Odustajanje za njega nije dolazilo u obzir.
„To je nešto što u svom svećeničkom pozivu želim prenijeti i drugim ljudima“, kaže.
Važno mu je i sljedeće:
„Baš kao i među kršćanima, postoji mnogo muslimana koji su sekularni i koji islamu pripadaju uglavnom zbog porodične tradicije.“
Zbog toga sebe vidi i kao graditelja mostova između dviju religija.
„Zanimljivo je da su moja konverzija i odluka da postanem svećenik izazvale određeno priznanje među mojom muslimanskom porodicom u Bosni, kao i kod moje braće“, kaže Senad.
Njegovoj biografiji odgovara i to što kao kapelan služi u župi Svete Edith Stein u berlinskom Neuköllnu, gradskoj četvrti s velikim udjelom muslimanskog stanovništva.
„Meni je važna tolerancija između kršćana, Jevreja, muslimana i nevjernika“, kaže Senad, koji s članovima župe rado odlazi na fudbalske utakmice Herthe, a voli i currywurst od svinjetine.
