Botanički vrt Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine nije samo mjesto za šetnju, već živi muzej u kojem raste oko hiljadu biljnih vrsta, među njima i rijetke, endemične i ugrožene biljke koje svjedoče o bogatstvu bh. flore. Nakon višegodišnjeg ulaganja u obnovu vrta i intenzivnih terenskih istraživanja, ove godine tu je ponovo procvjetao Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), strogo zaštićena endemska vrsta Dinarida i jedna od najprepoznatljivijih biljnih vrsta BiH.
Kustosica i voditeljica naučne žive zbirke Botaničkog vrta “kamenjara Zemaljskog muzeja BiH Džana Bordanić Kobilica u intervjuu Feni podsjeća da je završena prva faza rekonstrukcije južnog dijela Botaničkog vrta, čime su stvoreni uslovi za njegovo dalje uređenje i obogaćivanje biljnim zbirkama.
Prva faza rekonstrukcije obuhvatila je infrastrukturne radove “postavljanje instalacija za vodu, sistem navodnjavanja i električnu energiju, izgradnju novih staza, uređenje male bare te rekonstrukciju staklenika i toplih leja. Ukoliko budu osigurana finansijska sredstva, uslijedit će i druga faza projekta.
Botanički vrt danas broji oko 1.000 biljnih vrsta, ali taj broj nije stalan jer je riječ o živim organizmima.
“Botanički vrt je zapravo muzej na otvorenom. Za razliku od muzejskih predmeta na drugim odjeljenjima Zemaljskog muzeja, biljke rastu, razvijaju se, nestaju i ponovo se obnavljaju. Zbog toga broj biljnih vrsta stalno varira”, kazala je Bordanić Kobilica.
Održavanje vrta, ističe ona, odvija na dva nivoa – estetskom i naučnom. Estetski dio podrazumijeva redovno košenje trave, uklanjanje korova, skupljanje lišća i održavanje urednosti kako bi posjetioci uživali u prostoru Botaničkog vrta.
“Drugi segment odnosi se na naučni rad. Redovno provodimo terenska istraživanja, prikupljamo biljni materijal i sjeme te ga unosimo u našu živu zbirku. Sve biljke detaljno dokumentujemo – bilježimo njihovo porijeklo, latinske nazive i druge stručne podatke. Upravo ta dokumentacija predstavlja jednu od ključnih vrijednosti svakog botaničkog vrta”, istakla je Bordanić Kobilica.
Na taj način, dodaje, Botanički vrt nije namijenjen samo široj publici već i istraživačima, studentima i svim zainteresovanim za autohtone, endemične, rijetke i ugrožene biljne vrste.
Govoreći o osnivanju banke sjemena, Bordanić Kobilica kaže da od te ideje nisu odustali.
Pojasnila je da su prije dvije godine aplicirali kod Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH s projektom uspostave banke sjemena u Zemaljskom muzeju. Projekt je bio prihvaćen, ali su nakon izmjene finansijskog plana i zahtjeva da osiguraju 40 posto vlastitog učešća, bili primorani odustati jer nisu mogli ispuniti taj uslov.
“Osnivanje banke sjemena ostaje jedan od strateških ciljeva. Smatramo da svaki botanički vrt treba imati banku sjemena u kojoj će se čuvati sjeme autohtonih, endemičnih, rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. To je jedna od najvažnijih aktivnosti očuvanja biodiverziteta Bosne i Hercegovine”, rekla je.
Ističe da je riječ o veoma složenom projektu koji zahtijeva potpunu adaptaciju prostora prema međunarodnim standardima.
Posebno naglašava uspješnu saradnju s britanskom institucijom Kew Gardens i njihovom Millennium Seed Bank, najvećom bankom sjemena divljih biljaka na svijetu.
“Naši stručnjaci prošli su njihove obuke iz oblasti terenskog prikupljanja sjemena, njegovog sušenja, čišćenja i skladištenja. Znanje imamo, nastavljamo se usavršavati i vjerujemo da ćemo, kada osiguramo potrebna sredstva, realizirati ovaj projekt”, navela je ona.
Također je podsjetila da Botanički vrt ostvaruje veoma dobru saradnju s građanima, posebno kroz projekte očuvanja autohtonih biljnih vrsta. Kao jedan od uspješnijih primjera navodi projekt realiziran uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH.
“U okviru projekta postavili smo informativne table poput ‘Mirisa bosanskih avlija’ i ‘Bosanskih voćnjaka’, koje putem QR kodova posjetiocima pružaju dodatne informacije o biljkama. Cilj nam je da ovakav način interpretacije proširimo na cijeli Botanički vrt”, naglasila je.
Najznačajniji rezultat projekta bilo je formiranje nove zbirke pod nazivom ‘Autohtone i odomaćene sorte voćnih vrsta Bosne i Hercegovine’.
Dodaje da društvene mreže često postaju mjesto razmjene uspomena i iskustava, te da je edukacija jedna od osnovnih funkcija Botaničkog vrta. Posjetioci su učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, istraživači, ali i svi građani zainteresirani za prirodu.
Podsjeća da Zemaljski muzej danas raspolaže znatno manjim brojem zaposlenih nego ranije.
“Nekada je Muzej imao oko 120 zaposlenih, danas ih je 55, a Odjeljenje za prirodne nauke nema muzejskog pedagoga. Zbog toga svi zaposlenici učestvuju u edukativnim aktivnostima koliko god je to moguće”, kazala je Bordanić Kobilica.
Jedan od planova je uvođenje redovnih vođenih tura kroz Botanički vrt, jer, kako je pojasnila, kada posjetioci imaju stručnu osobu koja im objasni zanimljivosti o biljkama, njihovu upotrebu i značaj, doživljaj vrta postaje mnogo bogatiji.
Pored toga, Muzej učestvuje u obilježavanju Evropske noći muzeja, Dana muzeja i drugih manifestacija, dok se putem društvenih mreža kontinuirano objavljuju edukativni sadržaji o biljkama i njihovom značaju.
Također, terenska istraživanja predstavljaju osnovu naučnog rada Odsjeka za botaniku. Na terenu dokumentuju svaku biljnu vrstu, bilježe precizne GPS koordinate, stanište, razvojnu fazu biljke i druge podatke koji se unose u bazu. Dio materijala donose u Botanički vrt. Posebnu pažnju, kaže, posvećuju zaštiti prirodnih populacija.
Među najvećim uspjesima posljednjih godina izdvaja ponovno cvjetanje Bosanskog ljiljana (Lilium bosniacum) u Botaničkom vrtu.
“Tokom terenskih istraživanja prikupili smo nekoliko lukovica i sjeme vrste Lilium bosniacum. Posebno nas raduje što je ove godine bosanski ljiljan prvi put ponovo procvjetao u Botaničkom vrtu”, s ponosom kaže Bordanić Kobilica.
Podsjeća da je ova vrsta i ranije bila dio zbirke, ali je, zbog zatvaranja Muzeja i perioda neodržavanja, nestala iz vrta.
“Zato nam je posebno drago što danas ponovo cvjeta i zauzima mjesto koje zaslužuje u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine”, poručila je u intervjuu Feni kustosica i voditeljica naučne žive zbirke Botaničkog vrta “kamenjara Zemaljskog muzeja BiH Džana Bordanić Kobilica.
