BiH

Radio Slobodna Evropa

Sigurnosni izvori: Tvrdnje da državljani BiH ratuju u Ukrajini su ruska propaganda

27/04/2022
Foto: Twitter

Ministar sigurnosti Selmo Cikotić nije želio komentirati ove navode, smatrajući ih potpuno netačnim i zbog činjenice da Rusija nije navela niti jedan dokaz za svoje ozbiljne tvrdnje

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) nema informacije ni o jednom državljaninu BiH koji je otišao da se bori na strani Ukrajine od početka ruske invazije, a posebno ne o 167 osoba, kako to tvrdi Rusija bez ikakvih dokaza, potvrđeno je iz više sigurnosnih izvora u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Rusko Ministarstvo odbrane je tokom aprila obavijestilo vojnog atašea BiH u Moskvi o navodnom prisustvu bh. državljana u Ukrajini, napisavši u službenom dopisu da se uz ukrajinsku vojsku od početka rata borilo 167 Bosanaca i Hercegovaca, od čega se 17 vratilo u BiH, a 24 poginulo.

Ovo je za RSE potvrdio i ambasador BiH u Moskvi Željko Samardžija, kao i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

“Ne možemo potvrditi da je sadržaj informacije tačan. Ali mi smo informaciju proslijedili nadležnima na dalje postupanje”, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE.

Ministar sigurnosti Selmo Cikotić nije želio komentirati ove navode, smatrajući ih potpuno netačnim i zbog činjenice da Rusija nije navela niti jedan dokaz za svoje ozbiljne tvrdnje.

“Ne isključujemo potpuno mogućnost da je neko zaista i otišao, pojedinac, ali toliki broj i toliko nastradalih, to je potpuno netačno i nemoguće”, rekli su iz Ministarstva sigurnosti BiH za RSE.

I iz Federalne uprave policije su za RSE kazali da nemaju informacije da građani BiH s teritorije Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, učestvuju u borbama u Ukrajini.

Bilo nekoliko zainteresiranih

Da jeste bilo nekoliko zainteresiranih za odlazak u Ukrajinu i pomoć vojsci ove zemlje iz BiH, za RSE je potvrdio Serhi Miniailo, otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH.

On nije mogao jasno reći da li je neko od tih osoba zaista otišao u Ukrajinu, već da su pojedinci zvali ukrajinsku ambasadu u Sarajevu i raspitivali se za mogućnost odlaska.

“Ja nisam nadležan, postoji službeni način prijave, mail je istaknut na stranici Međunarodne legije Ukrajine i ne mogu govoriti o tome je li neko zaista otišao i kako je otišao, ako jeste”, rekao je Miniailo za RSE, ukazujući na zvaničnu web stranicu Fight for Ukraine.

S mail adrese na koju se zainteresirani iz BiH i Hrvatske mogu prijaviti da se priključe snagama Ukrajine za RSE su odgovorili da navodi Rusije nisu tačni.

“Prema našima podacima, Rusija sada provodi specijalnu informacijsku operaciju s ciljem zastrašivanja država koje podupiru Ukrajinu. Samo s ovim ciljem Rusija pruža stranim medijima lažnu informaciju o učešću velikog broja državljana ovih zemalja u ratu na strani Ukrajine”, napisao je Andrij Horvat, zadužen za kontakt s osobama koje se žele pridružiti snagama Ukrajine iz BiH i Hrvatske.

Nije precizirao koliko je bilo zainteresiranih i da li je neko otišao iz BiH u Ukrajinu.

Do objave teksta, RSE nije dobio odgovor od Ministarstva odbrane Ukrajine o bh. državljanima u redovima oružanih snaga ove zemlje.

Rusija je i ranije, u februaru, optužila BiH da njeni državljani ratuju u Ukrajini. Tada je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao kako su “militanti iz Kosova, Albanije i BiH regrutirani kako bi ‘izbacili Rusiju iz balansa’, što uključuje i njihovo slanje u Donbas”.

I tada je Ministarstvo sigurnosti navelo da se nijedan bh. državljanin ne nalazi na strani ukrajinskih snaga, a ministrica vanjskih poslova BiH je pozvala Lavrova da takve informacije, ako ih već ima, pošalje sigurnosnoj službi BiH.

U dopisu Ruske Federacije vojnom atašeu BiH u Moskvi, stoji da Rusija “strane državljane koji se bore na ukrajinskoj strani kvalificira kao strane plaćenike koji ne podliježu normama međunarodnog humanitarnog prava”.

Horvat, zadužen za registraciju stranih boraca ili dobrovoljaca u Ukrajini, kaže da je upravo ovo “laž Rusije i potpuno dezinformiranje”.

“Svi dragovoljci koji dolaze u Ukrajinu kako bi se pridružili Internacionalnoj legiji, službeno postaju pripadnicima Oružanih snaga Ukrajine i imaju sva prava slično drugima ukrajinskima vojnicima”, napisao je u email odgovoru za RSE Horvat.

Ukrajina je krajem februara pokrenula web stranicu za regrutiranje stranih dragovoljaca u “međunarodnu legiju” za borbu protiv ruskih trupa, nakon što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski opetovano pozivao strance da se pridruže odbrani njegove zemlje.

Početkom marta Zelenski je tvrdio da se 16.000 ljudi prijavilo u legiju stranaca.

Prema zakonima BiH – odlazak na ratište u Ukrajinu je krivično djelo

Krivični zakon BiH predviđa da je svako pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, kažnjivo zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.

Veće kazne od najmanje osam godina zatvora predviđene su za osobe koje organiziraju, obučavaju, opremaju ili mobiliziraju pojedince ili grupe s ciljem pridruživanja na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH.

Kažnjivo je i pozivanje i slanje poruka poticanja na odlaske na strana ratišta, i to kaznom u trajanju od tri mjeseca do tri godine.

Odlasci na strana ratišta su krivično djelo u BiH od 2015. godine. Tada je najveći fokus bio na rješavanje problema odlaska na sirijsko ratište, pri čemu se bh. državljani najčešće priključivali terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Hajat Tahiru-Šama, u kasnijim godinama.

Njih je pravosuđe po povratku u BiH tretiralo kao osobe koje su počinile navedena krivična djela u vezi s terorizmom ako je dokazano da su bili članovi takvih grupa.

Kad je riječ o Ukrajini, samo jedan bh. državljanin je procesuiran zbog sumnje da se 2014. priključio proruskim snagama u Ukrajini. Riječ je Gavrilu Steviću, koji je oslobođen krivice. On je tvrdio da je razlog odlaska u Ukrajinu bio humanistički te da nije imao namjeru da se bori.

Prema dostupnim podacima sigurnosnih agencija, 12 osoba iz BiH je otišlo u Ukrajinu 2014. godine na stranu proruskih pobunjenika, od čega je sedam osoba koje imaju i srpsko državljanstvo.

Koliko je zapravo stranih boraca došlo u Ukrajinu?

Ivan Farina iz Irske je početkom marta otišao u Ukrajinu. Za RSE se javio nekoliko dana kasnije, po povratku s ratišta, nakon što su ruske snage u martu granatirale bazu ukrajinske vojske za zapadu zemlje u kojoj je trenirao za borbu s legijom stranaca.

“Otišao sam u Ukrajinu da pomognem u zaustavljanju ruske invazije. Ukrajina je demokracija, a to je dragocjeno što se mora braniti. U Irskoj nema kazni za odlazak u stranu vojsku, tako da mi ulazak u Ukrajinsku Legiju stranaca nije problem”, napisao je za RSE Ivan.

Objasnio je da kratki boravak u Ukrajini nije njegovo prvo ratno iskustvo, te da se prethodno borio u BiH, na sjeveru zemlje, na strani Hrvatskog vijeća obrane.

“U ratu u BiH sam bio teško ranjen. Moje prethodno iskustvo tamo je ono što me natjeralo da ponovo volontiram. Ovaj put nadamo se da možemo jasno pobijediti i stati na kraj korumpiranoj kleptokraciji i fašizmu”, rekao je Farina za RSE.

Strani borci su u Ukrajinu stizali, uglavnom, preko poljske granice, iz SAD-a, Velike Britanije, Indije, Australije, Japana, Finske, Brazila, Kanade, Izraela, Južne Koreje i drugih zemalja.

Prema dostupnim informacijama, nakon što je objavljeno više izvještaja o lošem snalaženju stranaca u Ukrajini, naknadno je raširena vijest da se kao volonteri trebaju prijaviti samo ljudi s borbenim iskustvom i tečnim poznavanjem ukrajinskog ili engleskog.

Umirovljeni marinski pukovnik Andrew Milburn, izvještavajući za internetski časopis Task and Purpose, otišao je u Ukrajinu i opisao kako su dobrovoljci prošli.

Ukratko, kako on piše, bio je to fijasko.

“Vidio sam scena neiskustva, ratnog turizma i idealizma: Roj fantazija za svakog kandidata s iskustvom u borbi. A čak i borbeno iskustvo malo znači u ovom ratu, jer razmjena hitaca s talibanima ili Al-Kaidom je sasvim drugačija od čučanja u ledenoj lisičjoj rupi koju udara topnička vatra”, napisao je Milburn.

Ruski plaćenici u Ukrajini

Do 20.000 plaćenika iz ruske vojne grupe Wagner, kao i iz Sirije i Libije bore se uz moskovske snage u Ukrajini, rekao je europski dužnosnik 21. aprila, prenijele su agencije.

“Što se tiče njihovih sposobnosti, to je pješadija. Oni nemaju teška vozila i oružje. Mnogo je više pješadije”, rekao je dužnosnik novinarima u Washingtonu, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman.

“Ti se tipovi uglavnom koriste kao masa protiv ukrajinskog otpora”, rekao je dužnosnik.

Dodao je da je od procijenjenih 10.000 do 20.000 plaćenika koji sudjeluju u invaziji teško reći koliko je iz Wagner grupe, za koju se navodi da je bliska ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, a koliko iz Sirije i Libije.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.