Skoro dvije milijarde KM leže neiskorištene na računima

Zakon o radu u Federaciji kao i Reformska agenda 2015.-2018. godine top teme su posljednjih dana koje nikoga u zemlji nisu ostavile ravnodušnima, ali, i ono što je najvažnije, ponovno su BiH podijelile u dva tabora.

Niko pri zdravoj svijesti neće zasigurno tvrditi kako je aktualno stanje dobro i kako nam ne trebaju reforme, ali postavlja se realno pitanje jesu li reforme krenule s pravog mjesta. Mnogi ekonomski stručnjaci, političari, sindikati i obični građani smatraju kako postoje brojni neiskorišteni izvori financiranja preko kojih bi se mogle pokrpati rupe u budžetima ili pokrenuti projekti i povećati zaposlenost.

Tako, primjerice, prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH na kraju 2014. godine odobrenih, a neiskorištenih sredstava imali smo tačno 1, 998.951.578 maraka. Tragikomično, na to smo platili i penala u visini 1,822.463 maraka.

Neangažirana sredstva

S obzirom da se radi o pozamašnom iznosu te o već ranije dogovorenim i odobrenim sredstvima, postavlja se pitanje zbog čega ona i dalje leže neangažirana.

Odgovor je jasan – dugogodišnje političke nesuglasice najzaslužnije su sa ovu situaciju. Do kakve se žalosne situacije dovodimo najbolje ćemo vidjeti ukoliko pogledamo za koje to pojedinačne projekte ne koristimo sredstva.

Već godinama Željeznice FBiH i RS-a su sinonim za sve samo ne za uspješnu kompaniju. Cijelo to vrijeme na raspolaganju nam stoji više od 41 miliona  maraka kredita EBRD-a, ali umjesto da se koristi, na to smo samo prošle godine platili 210.359 maraka.

Odobreno je, a neiskorišteno i gotovo 13 miliona maraka kredita EBRD-a za projekt gradskih prometnica Sarajevo, ali niti to nije bilo iskorišteno.

Za izgradnju dionice autoceste Kakanj-Donja Gračanica odobreno je oko 48,5 miliona  maraka iz Kuvajtskog fonda, ali i to je na čekanju.

Za vjetroparkove Podveležje i Mesihovina na čekanju je više od 265 miliona mraka, Vlada Japana je TE Ugljevik odobrila više od 166 miliona maraka, ali niti to nije bilo iskorišteno.
Krediti EIB-a za projekte “Bolnice u RS-u” (136.908.100 marka), “Autocesta Banja Luka – Doboj” (254.257.900 maraka) i “Voda i kanalizacija u FBiH” (113.242.557 maraka) također su tokom 2014. ostali neiskorišteni. Svjetska banka je za “Projekt oporavka od poplava” odobrila više od 142 miliona maraka, ali i to nije iskorišteno.

Pozitivni efekti

Samo prema nazivima projekata jasno je kako se radi o dugogodišnjim nasušno potrebnim stvarima za BiH, ali očito kako to vlastodršce puno ne zanima.

Uz to, na svim ovim projektima angažirale bi se domaće tvrtke, koji bi na taj način rješavale problem nelikvidnosti te bi se zaposlio dodatan broj građana i ne bi sigurno nezaposlenih bilo oko 540.000.

Treće, jasno je kako bi se na taj način poboljšala i poslovna klima u zemlji te bi se građanima probudila nada u bolje sutra. I četvrto, ne manje važno, ne bi se morali dodatno zaduživati kod banaka i međunarodnih finansijskih institucija u mjeru u kojoj ćemo to sigurno morati sada učiniti. Niz je dakle pozitivnih efekata koje bi dobio utrošak odobrenih, a neiskorištenih sredstava, ali je vrlo upitno kada će se to dogoditi.