Šta se krije u “Pismu namjere” MMF-u: BiH pristala na sve?!
Potpis predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i premijera Federacije BiH Fadila Novalića na “Pismo namjere” uslov je da BiH od MMF dobije oko milijardu maraka kredita.
„EuroBlic“ objavio je kompletan dokument Pisma namjere, iz koga se vidi da su vlasti, osim na poznate, pristale i na neke nepoznate i bolne reforme.
Primjera radi, u cilju kontrole naplate poreza i doprinosa bila bi formirana jedinstvena baza poreskih obveznika u cijeloj BiH, kojoj će se moći pristupiti iz bilo koje poreske uprave.
Vlade RS, FBiH i Vijeće ministara su se obavezale da će postepeno smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, uz zabranu povećanja plata.
Vijeće ministara BiH i entitetske vlade u pismu namjere koje su poslali MMF-u između ostalog su se obavezale da će do kraja jula ove godine prodati državni udjeli u preduzećima Bosnalijek i Sarajevo osiguranje, dok se Fabrika duhana Sarajevo i Aluminij Mostar planiraju prodati do kraja marta 2017. godine.
Druga preduzeća kao što su Energoinvest i Energopetrol planiraju se prodati do kraja 2017.godine. Za BH Telecom i HT Mostar će se još razgovarati da li će se dionice prodavati.
Do kraja godine trebalo je da bude poznat plan za restrukturisanje „Željeznica RS“, a bio bi ukinut i porez za poplavljene koga plaćaju radnici i poslodavci u RS-u. Morala bi da bude usvojena strategije za rješavanje problema svih preduzeća u državnom vlasništvu koja proizvode gubitke. Njihova sudbina će biti riješena restrukturisanjem ili likvidacijom.
Također, vlasti računaju da će Parlament BiH usvojiti zakone kojima povećavaju akcize na gorivo, lož ulje i alkohol. Istovremeno, stopa obaveznih doprinosa u cijeloj BiH trebalo bi da bude manja od 2017. godine. Novac koji socijalni fondovi izgube na taj način biće nadomješten oporezivanjem svih izvora prihoda po osnovu rada, uključujući naknade.
Konverzija kredita iz švajcarskog franka u konvertibilnu marku u budućnosti neće biti moguća. U Pismu namjere vlast se obavezuje da ničim neće ugrožavati fiskalnu stabilnost, što znači i to da neće biti nametanja obaveze konverzije zajma iz bilo koje strane valute u domaću.
Između ostalog, novim zakonima o bankama biće povećana ovlaštenja supervizora i ukinute posebne obavezne rezerve za depozite javnog sektora. Zdravstvene ustanove u RS prelaze na trezorsko poslovanje, a privredu očekuje novo smanjenje parafiskalnih nameta. Podsticaje će moći da dobiju samo registrovana poljoprivreda gazdinstva koja redovno plaćaju doprinose.
– Treba angažovati renomirane revizore da obave detaljnu reviziju kvalitete aktive banaka koje su u periodu 2012-2014. godine doživjele veliku kreditnu ekspanziju i imale stopu rasta kredita veću od deset odstp – navodi se u pismu.
