Šta u Pragu kažu o podršci BiH članstvu u Evropskoj uniji

Ostat će upisano u historiji odnosno u dokumentima Evropske unije: Bosni i Hercegovini je dodijeljen status kandidata za članstvo dok je Unijom predsjedavala Češka Republika. Desilo se to 15. decembra 2022, 16 dana prije isteka mandata ove države koja je šest mjeseci, principom rotacije, bila na čelu EU.

To je činjenica. Jednako kao i ona da je Češka, zajedno s Austrijom, Slovenijom i Italijom u danima prije dodjele statusa kandidata BiH bila jedan od najjačih zagovornika da naša država pređe u ovu fazu evropskih integracija.

Češka je uistinu snažan zagovornik da BiH ide naprijed u procesu evropskih integracija, a to su nam kazali svi sagovornici s kojima smo imali priliku razgovarati tokom boravka u Pragu.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Češke za Fokus su kazali da konstantno podržavaju BiH na njenom putu ka članstvu u EU, kako politički tako i kroz konkretne bilateralne projekte. Podvukli su da ne samo zato što je Zapadni Balkan jedan od prioriteta češke vanjske politike, već je BiH jedna od prioritetnih zemalja bilateralne razvojne saradnje.

Češki projekti za BiH

-Češka godišnje izdvaja oko tri miliona eura na različite aktivnosti u okviru bilateralne razvojne saradnje s BiH. Prema sadašnjem programu saradnje, ove aktivnosti usmjerene su na tri oblasti – ekonomski rast, održivo upravljanje prirodnim resursima i dobro demokratsko upravljanje. Ovo uključuje npr. ulaganja u infrastrukturu vodosnabdijevanja, korištenje biomase, solarne i geotermalne energije ili podršku javnih institucija u implementaciji standarda EU. Svi ovi projekti imaju sveukupni cilj da pokrenu BiH naprijed i olakšaju integraciju zemlje u EU. Oni, također, uključuju važan element prenošenja češkog iskustva s evropskim integracijama i članstvom u EU našim partnerima u BiH – naglasili su iz ovog ministarstva.

Tamara Grabovac iz Praškog instituta za sigurnosne studije, koja se bavi pitanjima Zapadnog Balkana, ističe da zahvaljujući historijskoj povezanosti Češka ima pozitivan odnos prema ovom regionu i podržava njegovo pridruživanje EU.

-Premijer Fiala je u decembru tokom predsjedavanja Češke Vijećem Evropske unije učestvovao na sastanku lidera EU i Zapadnog Balkana u Tirani, gdje je naveo da su lideri EU potvrdili da je budućnost regiona u EU. Od novije inicijative potrebno je izdvojiti govor ministra vanjskih poslova Jana Lipavskog na Evropskom forumu u Wachau u Austriji, u junu, kada je spomenuo podršku zemljama Zapadnog Balkana u procesu integracije u EU. On je istakao da ovaj proces treba posmatrati kao priliku za budućnost i izrazio podršku zemljama Zapadnog Balkana u njihovim naporima da završe neophodne reforme za pristupanje EU – podvukla je Grabovac.

Kada je riječ generalno o odnosima BiH i Češke, Grabovac navodi da su oni veoma dobri. Ističe da je Češka vrlo zainteresirana za razvoj Balkana i pomaže u vezi s tim smatrajući to jednim od strateških područja vanjske politike, kako Vlade tako i nevladinih organizacija.

-Posebno se ističe Prague Security Studies Institute (PSSI) – koji ima dugogodišnji kontinuirani program vezan za Zapadni Balkan, u kojem nastojimo doprinijeti tome da zemlje Zapadnog Balkana budu demokratske i prosperitetne i vjerujemo da je Zapadni Balkan, te samim tim i BiH, integralno područje Evrope i područje ključno za sigurnost u Evropi – podcrtala je Grabovac.

Period Zemana i nova vlast

František Šištek, profesor balkanistike na Fakultetu socijalnih nauka Karlovog univerziteta u Pragu i ekspert za Balkan, kaže za Fokus da u prošlosti jeste bilo određenih turbulencija, uspona i padova, kada je riječ o medijskim izvještajima baziranim, između ostalog, i na izjavama određenih političkih zvaničnika Češke.

-Međutim, Češka Republika, uprkos tome što se u ovoj državi češće mijenjala vlast, koja je bila i prozapadna i centristička itd, prema BiH je apsolutno bila stabilna. Bez obzira na to kakva je bila vlast. Dakle, i u vrijeme kada je predsjednik Češke bio Miloš Zeman koji je bio poznat po kontroverznim izjavama o BiH kao i o muslimanima. I u njegovo vrijeme Češka je apsolutno podržavala evropsku budućnost BiH, odnosno BiH kao buduću članicu EU – naglašava Šištek.

Češka je, navodi on, izdvajala sredstva za razne projekte, infrastrukturu i druge vrste pomoći i podrške. S druge strane, napominje, češka politika prema BiH se ne izdvaja u odnosu na češku politiku prema Zapadnom Balkanu, s obzirom na podršku evropskih aspiracija svih država u toj regiji, uključujući i Kosovo koje priznaje kao državu.

-Bosna i Hercegovina pripada Evropi, a Evropsku uniju bi trebalo tako zaokružiti da joj se priključi čitav Balkan. Svi znamo da je za tako nešto potrebno ispuniti određene uvjete, a čini se da je taj cilj zbog uvjeta koji se postepeno pooštravaju teže postići. To se već vidjelo i na primjeru Hrvatske koja je imala teži put, nego naprimjer Bugarska ili Rumunija – rekao je Šištek.

Češki ekspert za Zapadni Balkan i pitanja EU Žiga Faktor ističe da nova vlast u Češkoj, posebno nakon vladavine Zemana, ima jasnije izraženu politiku prema BiH, odnosno stav da se BiH čak stavi u istu ravan po pitanju evropskih integracija kao i Ukrajina koja se u tom smislu podržava. Priznaje da je ovakva dimenzija po pitanju odnosa Češke prema BiH ipak određeno vrijeme nedostajala.

-Mislim da je trenutna politička podrška Češke Bosni i Hercegovini znatno veća u odnosu na ranije – zaključio je naš sagovornik.

Češko-bosanski odnosi kroz historiju

Umjesto zaključka, malo historije. Naime, u odgovoru na naš upit o generalnim odnosima Češke i BiH iz Ministarstva vanjskih poslova Češke su naveli:

-Češko-bosanski odnosi i kontakti sežu više od 30 godina unazad. Naprimjer, u 15. stoljeću češki i mađarski kralj Sigismund Luksemburški također je težio bosanskoj kruni. Druga Sigismundova žena Barbara Celjska bila je češka kraljica i unuka bosanskog bana Stefana II. Kotromanića. Odnosi između Čeha i Bosanaca su se znatno intenzivirali nakon 1878. godine kada je Austro-Ugarska započela svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom koja je ranije bila dio Osmanskog Carstva. Nakon raspada Austro-Ugarske, nove države Čehoslovačka i Jugoslavija zadržale su odlične odnose i omogućile daljnji razvoj saradnje u različitim oblastima. Čak je i tragični rat u BiH 1992-1995. ojačao veze između naših naroda. Češka vlada i nevladine organizacije nastojale su da pomognu koliko je to bilo moguće u tim teškim vremenima i mnogi Bosanci pogođeni ratom našli su novi dom u Češkoj. Dobar odnos Čeha i Bosanaca naglašen je posjetom predsjednika Václava Havela Sarajevu krajem 1995. godine. On je, zapravo, bio prvi šef države koji je posjetio vašu zemlju nakon potpisivanja Dejtonskog i Pariskog mirovnog sporazuma. Danas su odnosi naše dvije zemlje odlični, istovremeno politički, ekonomski ili kulturni.