Iako se ranije smatralo da je trend odlaska ljekara iz Bosne i Hercegovine usporen, najnoviji podaci pokazuju suprotno. U posljednjih pet godina zemlju je napustilo oko 1.200 doktora, što dodatno opterećuje ionako krhak zdravstveni sistem.
Oni koji ostaju suočeni su s rastućim pritiskom – nezadovoljni statusom i odnosom vlasti, ali i svakodnevnim izazovima u radu s pacijentima čije potrebe ne mogu u potpunosti zadovoljiti.
Hitna u Zenicoj slika i prilika bh. zdravstva
U zeničkoj Hitnoj pomoći situacija najbolje oslikava stanje na terenu. Medicinsko osoblje radi u otežanim uslovima, uz nedostatak kadra i sve veći broj intervencija. Nezadovoljstvo građana u jednom trenutku eskaliralo je i napadom na zdravstvene radnike, nakon čega je uvedeno i obezbjeđenje, javlja BHRT.
“Treba napraviti novi presjek stanja, zdravstvenim ustanovama osigurati adekvatan broj timova prema broju pacijenata i omogućiti zdravstvenim radnicima da rade bez prekomjernog broja prekovremenih sati.
Nažalost, malo ko javno govori o tome da na autoputu Doboj–Sarajevo jedino u Zenici ljekar izlazi na teren ako dođe do hitnog slučaja”, rekao je Ahmed Pašalić, specijalista urgentne medicine u Domu zdravlja Zenica.
Nedostatak kadra
Bosna i Hercegovina nema ni približno dovoljan broj ljekara u odnosu na potrebe stanovništva. Problem nije više samo finansijske prirode, već se sve više odnosi na položaj struke i vrednovanje rada.
“Liječnici su nosioci zdravstvenog sistema, a u deset kantona imamo gotovo deset različitih koeficijenata. Samo mali broj kantona uspio je ujednačiti primanja, dok su u ostalima znatno niža.
Jedan od najnižih koeficijenata u Federaciji BiH je u Srednjobosanskom kantonu, gotovo petinu manji u odnosu na Zenicu. U Tuzli su doktori već najavili štrajk”, istakla je Marina Berberović iz Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH.
VEZANI Zaboravljeni planovi iz 2004: Kako je BiH mogla izgledati danas da je Koridor 5C završen
Slična situacija je i u Srednjobosanskom kantonu, gdje ljekari također najavljuju štrajk zbog dugotrajnih i neuspješnih pregovora s vlastima.
“Dogovorili smo povećanje od 10 posto za sve doktore, ali se pregovarački tim Vlade vratio na staru ponudu koju odbijamo već godinu dana”, kazala je Antonijela Križanac iz Sindikata doktora medicine i stomatologije SBK.
Sve veći pritisak
Zbog nedostatka kadra, zdravstveni sistem sve više liči na „protok pacijenata“ umjesto na kvalitetnu medicinsku uslugu. Ljekari su preopterećeni, a vrijeme koje mogu posvetiti pacijentu svedeno je na minimum.
“Pregledi traju svega nekoliko minuta, što nije dovoljno. Potrebno je definisati trajanje pregleda i smanjiti broj pacijenata po timu porodične medicine kako bi i ljekari i pacijenti dobili kvalitetniju uslugu”, dodaje Berberović.
Osim doktora, iz zemlje odlazi i drugo medicinsko osoblje. To potvrđuju i podaci iz prakse sudskih tumača, gdje dominiraju zahtjevi za prevod dokumenata upravo za potrebe odlaska u inostranstvo.
“Najviše prevoda odnosi se na zdravstvene radnike. To je mlad i kvalitetan kadar koji napušta zemlju”, navela je Belma Šator, stalni sudski tumač za njemački jezik.
Skupa edukacija
Stručnjaci upozoravaju da BiH gubi kadar u čije obrazovanje ulaže ogromna sredstva.
“Trebamo zaustaviti trend odlaska kadra koji smo školovali i u koji su uložena značajna finansijska sredstva”, poručio je Harun Hodžić, dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Ljekari ističu da problem nije samo u njihovim uslovima rada, već i u kvaliteti zdravstvene usluge koju žele pružiti građanima.
“Mi smo istovremeno i doktori i pacijenti. Koliko želimo olakšati svoj posao, toliko želimo da pacijenti dobiju zdravstvenu zaštitu kakvu zaslužuju”, naglasila je Križanac.
Za školovanje jednog specijaliste potrebno je izdvojiti gotovo 300 hiljada maraka. Uprkos tome, zdravstveni sistem BiH sve više ostaje bez ključnog kadra. Dijagnoza problema je jasna – ostaje pitanje da li postoji spremnost za konkretne i dugoročne mjere koje bi spriječile daljnje urušavanje sistema.
