BiH

analiza

Svjetski mediji o krizi u BiH: Štetni uticaj Rusije i Kine na pragu Evrope

03/11/2021
Foto: Arhiv

Zapaljiva retorika člana Predsjedništva BiH izazova strahove da bi se uspavano bure baruta na Balkanu moglo ponovo zapaliti. Dodik već 15 godina drži uzde vlasti u Republici Srpskoj i redovno prijeti da će se otcijepiti od ostatka zemlje koju otvoreno prezire - pišu francuski mediji

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u BiH bit će održana danas. Rusija je ovaj put dobila ono što je željela, iza zatvorenih vrata – prvi su komentari kompromisa da se produži mandat snagama EUFOR-a u BiH ukoliko se na sjednici ne obrati visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt a njegovo ime bude praktično izbačeno iz Rezolucije, prenosi Žurnal.

Očekivano, jer Rusija i Kina nisu ni podržale njegovo imenovanje.

U BiH, najavljene američke sankcije za dio zvaničnika iz RS-a još uvijek nisu stupile na snagu, a Mathew Palmer najavio je novi dolazak u BiH krajem mjeseca. Krajem sedmice u BiH dolazi i Gabriel Escobar, čovjek od kojeg su mnogi očekivali da „zauzda“ Milorada Dodika.

Na saslušanju u američkom kongresu Američki angažman na Zapadnom Balkanu, istaknuta je važnost upravo ovih posjeta – angažman Matthew Palmera, specijalnog predstavnika za izbornu reformu u BiH, te Gabriela Escobara, zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Euroaziju i specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan.

Escobar je na saslušanju rekao kako je američko liderstvo ključno za stabilnost u BiH, te naglasio važnost otpora „štetnom uticaju Rusije i Kine na pragu Evrope“.

Milorad Dodik i Dragan Čović prvu podršku imaju već kod najbližih susjeda, u Hrvatskoj i Srbiji. Nakon sastanaka sa predejdnicima Srbije i Hrvatske Zoranom Milanovićem i Aleksandrom Vučićem po ko zna koji put plasirana je floskula o brizi za konstitutivnost naroda.

BiH, Kosovo, Crna Gora…

Svjetski mediji raspisali su se o krizi u BiH koja uveliko podsjeća na oni iz 90-ih. Upozoravaju da se ova kriza može povezati i sa krizom u regiji – na Kosovu i Crnoj Gori. Tako će Politico u tekstu pod naslovom „Alarmantni odjeci 1990-ih se šire Zapadnim Balkanom“ napisati:

– I dok su razgovori o proširenju Evropske unije trenutno zastali, uznemirujući zajednički faktor su BiH, Kosovo i Crna Gora. Vlada Srbije aktivno podržava napore da ih destabilizuje, podržava zastupnike te prijeti suverenitetom i teritorijalnim integritetom. Napredak koji je ostvaren u regionu tokom 2000-ih se poništava, a prostor je otvoren za one koji izazivaju nevolje. Vrijeme je da EU i NATO zajedno preduzmu mjere kako bi zaštitili napredak koji je postignut.

Guardian u svojoj analizi navodi da su međunarodne mirovne dužnosti u Bosni trenutno zadatak preostalih snaga EU (EUFOR-a) od 700 vojnika:

– NATO zadržava formalnu vlast sa sjedištem u Sarajevu. Obnova godišnjeg mandata na redu je ove sedmice u Vijeću sigurnosti UN-a, ali Rusija je zaprijetila da će blokirati rezoluciju ukoliko se ne uklone sve reference na visokog predstavnika, potencijalno potkopavajući Schmidtov autoritet kao nadzornika Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. – piše Guardian.

U svom prvom izvještaju otkako je stupio na tu funkciju u avgustu, Schmidt, bivši ministar njemačke vlade, upozorio je da se Bosna suočava s “najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu”.

Lider bosanskih Srba Milorad Dodik prijeti povlačenjem iz institucija na državnom nivou, uključujući nacionalnu vojsku izgrađenu uz međunarodnu pomoć u posljednjih četvrt stoljeća, i rekonstituisanjem srpskih snaga, piše list. Dodik je 14. oktobra rekao da će natjerati bosansku vojsku da se povuče iz Republike Srpske tako što će opkoliti njene kasarne, te da ako Zapad pokuša vojno intervenirati, on ima “prijatelje” koji su obećali da će „podržati srpsku stvar“, što je pretpostavljena referenca na Srbiju i Rusiju.

– Visoki predstavnik je rekao da je moguće da će doći do sukoba između bosanskih nacionalnih agencija za provođenje zakona i policije bosanskih Srba. “Ako se oružane snage BiH rascijepe na dvije ili više vojski, nivo međunarodnog vojnog prisustva bi zahtijevao ponovnu procjenu, upozorio je Schmidt. “Nedostatak odgovora na trenutnu situaciju ugrozio bi Dejtonski sporazum, dok bi nestabilnost u BiH imala šire regionalne implikacije”, rekao je on. “Izgledi za dalje podjele i sukobe su vrlo realni.”

Kremlj se, piše dalje Guardian, usprotivio Schmidtovom imenovanju od strane Vijeća za implementaciju mira:

– Sumnjam da Rusija zaista želi da ukine autoritet ureda visokog predstavnika tako što će ga spriječiti da izvještava Vijeće, rekao je Guardianov izvor iz diplomatskih krugova.

Guardian citira Kurta Bassuenera, suosnivača i višeg saradnik Vijeća za politiku demokratizacije, istraživačkog centra sa sjedištem u Berlinu: „Zvuči kao da su se Amerikanci, Britanci i Francuzi zapravo složili da zaista uklone reference na visokog predstavnika koje su bile šablon, standardni jezik izdanja u svim prethodnim rezolucijama.” Dodao je: “I dok pravno to ne potkopava visokog predstavnika, politički je sigurno kao pakao.”

Čak i ako se mandat EUFOR-a obnovi, u EU nema dovoljno apetita da pojača male snage koje su ostale u Bosni. Neke države članice, posebno Mađarska, podržavaju Dodika.

Dodik: Od socijaldemokrate do ultranacionaliste

U tekstu od 22. oktobra France 24 upozorava da nakon više od 25 godina teškom mukom stečenog mira Milorad Dodik ponovo počinje sa razgradnjom onoga što naziva „nemogućom državom“.

– Zapaljiva retorika člana Predsjedništva BiH izazova strahove da bi se uspavano bure baruta na Balkanu moglo ponovo zapaliti. Dodik već 15 godina drži uzde vlasti u Republici Srpskoj i redovno prijeti da će se otcijepiti od ostatka zemlje koju otvoreno prezire. Ton nekadašnjeg socijaldemokrate postao je ton ultranacionaliste i posljednjih mjeseci je ojačao dok je predstavljao plan razbijanja krhkih temelja BiH, nazivajući je „propalom zemljom“ i zapadnim „eksperimentom“ koji ne funkcioniše.

Uz navođenje najvažnijih dijelova Dodikovog plana za razbijanje države i osnivanje paralalenih institucija, medij navodi riječi Milorada Dodika:

– „Sve ćemo to osporiti“, obećao je Dodik na nedavnoj konferenciji za novinare, „ne postoji autoritet na svijetu koji nas može zaustaviti“.

France 24 navodi kako Milorad Dodik za svoj plan ima prešutnu podršku Moskve.

Ruski mediji ne prate u velikoj mjeri uticaj Rusije u BiH. Izdvaja se ruski RT, često okarakterisan kao propagandno sredstvo ruske vlade. Na web stranici je tokom oktobra objavio nekoliko tekstova u direktnoj ili indirektnoj vezi sa BiH. Sredinom oktobra u tekstu sa nadnaslovom „Imperija EU“ RT piše kako se stabilnost u BiH raspada a napori EU da tu stabilnost vrati samo pogoršavaju stvari:

– Dok Brisel sebe vidi kao nekog ko nesebično pruža sigurnost, stvarnost je da samo pogoršava situaciju. Zapravo, EU je postala glavni faktor koji doprinosi političkom sukobu u zemlji, zbog svojih pokušaja da ostvari isključivi uticaj.

Rusija, prema RT-u, izaziva hegemonističke ambicije zapada u regionu, EU Moskvu krivi za ugrožavanje mira.

– Nakon Hladnog rata Zapad je doprinio razbijanju Jugoslavije kao nezavisnog entiteta i nakon toga je nastojao ponovo da sastavi njene dijelove pod kolektivnom hegemonijom EU i NATO. Zapad je uspostavio paralelnu međunarodnu pravnu infrastrukturu odvojenu od međunarodnog prava prema Povelji UN-a.

RT podsjeća na riječi ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je osudio „neprihvatljivi kolonijalni mentalitet“ EU u Bosni. U tekstu se više puta navodi kako EU BiH tretira kao koloniju a zapravo je kriva za nesigurnost države.

– Kako opada dominacija Zapada tako se cijeli paralelni međunarodni okvir urušava… Bonska ovlaštenja koja je koristio visoki predstavnik EU koristi za „demontažu Dejtona“. Brisel je sada blokirao sve puteve da Bosna povrati svoj suverenitet – piše RT.

U tekstu se problematizuje uloga OHR-a:

– Brisel je nepsretno i neiskreno optužio RS da podriva „duh“ Dejtonskog sporazuma suprotstavljajući se dejtonskim ovlastima EU. Uprkos činjenici da se ta ovlaštenja koriste za podrivanje sporazuma.

Iz perspektive Moskve, situacija u Bosni prikazuje mane raspadajućeg unipolarnog poretka koji je Zapad nametnuo nakon Hladnog rata. NATO je monopolizirao sigurnost u Evropi a EU se nametnula kao „regulatorno carstvo“ jer se od susjednih država očekivalo da usvoje uredbe i zakone Brisela kako bi dobili pristup ogromnom tržištu… Moskva će stoga vjerovatno ponuditi veću podršku predsjedniku RS-a, koji se zalaže za zatvaranje OHR-a i vraćanje suvereniteta Bosni. EU bi trebala prihvatiti novu međunarodnu raspodjelu moći i raditi s Rusijom na razvijanju obostrano prihvatljivih rješenja. Ovo uključuje postepeno ukidanje OHR-a koji je trebao postojati dvije-tri godine radi implementacije sporazuma, ali sada postoji više od četvrt stoljeća i kroji zakone.

Poništavanje reformi

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u izvještaju koji je pripremio za Vijeće sigurnosti UN-a upozorava da su sigurnost i mir ozbiljno ugroženi i da međunarodna zajednica mora hitno reagovati na secesionističku politiku Milorada Dodika. Najava o povlačenju iz davno postignutih sporazuma o prenosu entitetskih nadležnosti u oblasti odbrane, indirektnih poreza, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, prouzrokovala je eskalaciju krize:

– Ti potezi vratili bi sat 15 godina unatrag samo u oblasti reforme odbrane, pa zatim i u izgradnji povjerenja i sigurnosti… Cilj ove politike je poništenje teško stečenih reformi u posljednjih 26 godina… Dodik želi da povuče RS iz ustavnog poretka koji je uspostavljen prema Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir – navodi se u izvještaju.

Foto: Anadolija

Christian Schmidt upozorava međunarodnu zajednicu da jednostrano povlačenje bilo kog entiteta iz državnih institucija nije moguće prema ustavnom okviru i da bi dovelo do kolapsa tih institucija te funkcionisanje države:

– Gospodin Dodik je otkrio svoj cilj – nezavisna RS unutar BiH, napisao je navodeći genezu sadašnjeg stanja, podsjećjući na Dodikove ranije poteze, a posebno opstrukcije u vezi sa amandmanima zakona kojim se kažnjava negiranje genocida.

Iako je u javnim istupima Milorad Dodik naveo da njegov cilj nije izazivanje rata, Schmidt jasno navodi da svaki pokušaj rušenja pravosudnih institucija na državnom nivou ili agencija za provođenje zakona može rezultirati sukobima:

– RS će tražiti pomoć neimenovanih prijatelj koji su ga uvjerili u njihovu spremnost u tom pogledu… Ako bi uspjele u ovom pothvatu, vlasti RS-a bi uspostavile nove ustavni i pravni okvir kojim se RS uklanja iz dejtonske arhitekture, posebno iz ustavnog poretka BiH. Ignorisanje ili umanjivanje ovakvog stanja stvari moglo bi imati opasne implikacije za region i šire – upozorio je Schmidt.

U izvještaju se dotakao i krize vlasti u Federaciji BiH, navodeći da tri godine od Općih izbora 2018. nije imenovana Vlada FBiH. Podsjetio je na slab učinak institucija i nerealizovane izborne reforme.

Uticaj koji sada Rusija ostvaruje na sudbinu BiH samo je kulminacija višegodišnjih odnosa. Pisali smo i da djelovanja na liniji Moskva – Beograd – Dodik – Čović postaju sinhronizovana: krajem 2020. godine uoči posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, Dodik odlazi u posjetu predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, a potom vodi Dragana Čovića kod Aleksandra Vučića. Sve se ponavlja godinu kasnije, u vrijeme najnovije ofanzive na suverenost Bosne i Hercegovine koju provode Dodik i Čović uz podršku Rusije – Milanović ponovo u Zagrebu prima Dodika, a Vučić dočekuje Čovića.

Žurnal je u seriji tekstova prethodnih godina pisao o narastajućem uticaju Rusije u BiH, od uticaja na pravosudni sistem, na proces izmjena izbornog zakona, sigurnosno-obavještajni sistem, potom onaj realiziran putem humanitarnih organizacija i raznih udruženja, a sve zarad održanja (i) ekonomskih interesa poput otvaranja tržišta lijekova čak i za neispitane lijekove iz Rusije.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.