“Direktiva broj 7”: Akcija “Krivaja 95” zbog koje je osuđen Mladić

A. I.

Prilikom današnje izricanje presude Ratku Mladić sudija Alphonso Orie je čitajući optužnicu spomenu i akciju Vojske Republike Srpske “Krivaja 95”.

Pomenuta akcija je, među ostalim brojnim zločinima, uticala na odluku da se Mladića osudi na doživotnu kaznu zatvora.

Tokom mnogobrojnih suđenja za zločine u Haškom tribunalu ova akcija je često spominjana, a najdetaljinije je opisao pukovnik VRS-a Mirko Trivić kao svjedok odbrane na suđenju Zdravku Tolimiru, bivše, komandantu Druge Romanijske brigade.

U sažetku tog svedočenja navodi se da je pukovnik Trivić na čelu jedne od borbenih grupa formiranih za operaciju “Krivaja 95”, u Srebrenicu ušao 11. jula 1995. godine neposredno prije Mladića i njegove pratnje.

Naređenje za nastavak operacije kako bi se zauzela i Žepa Mladić je izdao sljedećeg dana, na sastanku sa komandantima brigada u Bratuncu.

Vezane vijesti

Dolazeći na taj sastanak Trivić je prošao kroz Potočare gdje je video velike grupe ljudi okupljene oko baze Unprofora.

Odlazeći na novi borbeni položaj kraj Žepe, 13. jula 1995. ponovo je prošao kroz Potočare i vidio kako se “ljudi tovare u autobuse”.

U odgovorima na pitanja tužioca Trivić je tada ponovio da je prvobitni cilj operacije “Krivaja 95” bilo “sužavanje” odnosno “razdvajanje” enklava Srebrenice i Žepe, te da je naređenje da se zauzme Srebrenica izdato naknadno.


Kako je tada Tolimir izjavio, svrha akcije “Krivaja 95” je bilo “sprečavanje vojnika Armije BiH da napuste Srebrenicu i napadaju srpske položaje i sela, a ne da ih potisne iz enklave”.

Trivić je ovu akciju okarakterisao na drugi način. On tvrdi da bi se akcija “Krivaja 95” mogla prije opisati kao “gonjenje a ne sprečavanje boraca Armije BiH da napuste enklavu”.

Kako stoji u optužnici Ratku Mladiću, akcija “Krivaja 95” sadržavala je takozvanu “Direktivu broj 7”.

U toj direktivi naređuje se sljedeće: “Što prije izvršiti potpuno fizičko odvajanje Srebrenice od Žepe, čime spriječiti i pojedinačno komuniciranje između ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi.”

Komanda Drinskog korpusa odlučila je da aktivira direktivu Glavnog štaba srpske vojske i naredila je formiranje jedinica koje će izvesti vojnu operaciju pod tajnim imenom “Krivaja – 95”, a to znači sužavanje područja “zaštićene zone Srebrenica” i njeno razdvajanje od “zaštićene zone Žepa”. Operacija je pored oznake godine imala u nazivu i riječ “Krivaja”.

Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor!

Očito je ova tajna operacija dobila taj zbunjujući naziv da bi, u slučaju “provale”, zavarala trag i preusmjerila pažnju Armije RBiH na sasvim drugo područje, odnosno da Mladić planira veću ofanzivu na Olovo, s ciljem zauzimanja doline rijeke Krivaje između Olova i Zavidovića radi spajanja Romanije s Ozrenom i razdavajanja tuzlanske slobodne regije i slobodne teritorije Brčkog sa srednjom Bosnom. U to doba srpske snage su još vladale područjem Vozuće.

Ratko Mladić poslao poruku nakon što je osuđen na doživotni zatvor!

Drugog jula 1995. komandant Drinskog korpusa Vojske RS, general Milenko Živanović izdao je na ekavici naredbu pod strogo povjerljivim brojem 04/156-2 koja je nosila naziv “Zapovijest za aktivna borbena djejstva”, na kojoj je, između ostalog, pisalo:”Odlučio sam glavnim snagama Drinskog korpusa i dalje izvoditi upornu i aktivnu odbranu, a dijelom slobodnih snaga napadom što prije razdvojiti enklave Žepa i Srebrenica. Cilj djejstava: iznenadnim napadom potpuno razdvojiti i suziti enklave Srebrenica i Žepa, popraviti taktički položaj snaga u dubini zone i stvoriti uslove za eliminisanje enklava. Sve pripreme jedinica za izvođenje ofanzivnih djejstava izvršiti do 4. 7. 1995. godine. Dovođenje jedinica izvršiti do 5. 7. 1995. godine”.

Bio je to ključni dio zapovijesti za operaciju “Krivaja 95”, koja je započela 6. jula 1995. godine u četiri sata ujutro, iz koje će se izroditi najveći i jedini genocid na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, genocid nad Bošnjacima “Zaštićene zone UN-a Srebrenica i Žepa”.

PODIJELI