BiH

U Rs-u taj zakon postoji

Traži se registar pedofila za Federaciju BiH, roditelji iznijeli stravične slučajeve

25/08/2021

Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) jedina u regiji nema registar osuđenih pedofila, dok takav registar postoji u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS), gdje je Zakon o registru pedofila usvojen 2018. godine

Majka desetogodišnje djevojčice iz Sarajeva za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričala je kako je njena kćerka bila žrtva seksualnog uznemiravanja.

„Kad je došla kući bila je vidno uznemirena. Ispitivala sam je, a ona je počela plakati i rekla da je komšija uhvatio za stražnjicu i za grudi“, kaže majka djevojčice čiji je identitet poznat redakciji.

Roditelji iz Sarajeva su slučaj prijavili policiji, a u razgovoru sa komšijama saznali su da njihovo dijete nije jedino koje je isti komšija seksualno uznemiravao. Prijavu protiv njega podnijelo je sedam porodica iz jednog sarajevskog naselja. Sve se dešavalo krajem juna 2020. godine, kada su prvi put popuštene epidemiološke mjere uvedene zbog pandemije korona virusa.

Roditelji su se, kako tvrde, suočili sa još jednim problemom, izjave koje su dali policiji na uvid je dobila porodica prijavljenog komšije i otkriven je identitet seksualno uznemiravane djece.

Godinu dana kasnije, 25. juna Općinski sud u Sarajevu prvostepenom presudom osudio je prijavljenog na pet godina i tri mjeseca zatvora.

Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) jedina u regiji nema registar osuđenih pedofila, dok takav registar postoji u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS), gdje je Zakon o registru pedofila usvojen 2018. godine.

U Federaciji BiH zakon je predložen, no još nije usvojen, a roditelji peticijom traže da se što prije registruju svi osuđeni pedofili kako bi bila smanjena mogućnost da ponove ovo krivično djelo.

Osuđen komšija koji je seksualno uznemiravao djecu

Majka desetogodišnje djevojčice ispričala je za RSE sve o ta dva događaja koja su bila razlog da komšiju prijavi za seksualno uznemiravanje svog djeteta. Prvi slučaj uznemiravanja se, kaže dogodio, pola godine prije prijave policiji.

„Kad smo išli na sankanje bio je taj komšija koji ih je na kraju padine gdje se djeca sankaju dočekivao da ne bi otišli dolje u provaliju, dolje je šiblje. I jednom je on tu dočekao moju djevojčicu, a ja sam stajala pored njega. Ona je meni kasnije rekla da je on nju uhvatio za intimni dio, ja to nisam vidjela. Ali je ona meni to rekla, jer je naredni put kad se spuštala zaletjela se u njega i oborila ga. Ja sam se baš naljutila, rekoh kako ćeš tako, on je stariji čovjek. Međutim, ona je meni ispričala da je nju tako uhvatio“, kaže ona.

Zbog narednog događaja, roditelji su odlučili da slučaj prijave policiji. Desio se nakon prvog popuštanja mjera izolacija zbog korona virusa u Federaciji BiH, koji je trajao od marta do juna 2020. godine.

Djevojčica je izašla prvi put sama vani da potraži drugarice i da se igra sa njima, priča njena majka, međutim, drugarica nije bilo.

„Nazvala me i rekla da sjedi na biciklu s komšijom. Možda je prošlo pet minuta, meni je prošlo kroz glavu da je bolje da se ona vrati, ja sam je nazvala i rekoh vraćaj se kući, kaže dobro, taman sam krenula kući. To se baš tada desilo u tih pet minuta. Ona kad je došla kući bila je vidno uznemirena. Ja sam ispitivala, a ona je počela plakati i rekla da ju je on uhvatio za stražnjicu i za grudi“, ispričala je majka djevojčice objašnjavajući da se to desilo, jer je komšija insistirao da beru trešnje u njegovoj bašti.

Slučaj je odmah prijavljen policiji.

Izjavu o događaju dali su tek sedam dana kasnije, a uvid njihove izjave iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, dobila je porodica prijavljenog komšije. Kasnije su saznali da je jedan od inspektora, koji je razgovarao s njima, u srodstvu sa prijavljenim. Tužiteljica koja je trebala raditi na tom predmetu roditeljima je rekla da ide na godišnji odmor.

„Nas je to stvarno tada razljutilo, jer su tako bahato pristupili. Prvo to da policajac odaje izjave, znate da je to zabranjeno. Nikada on nikakve sankcije nije snosio i svaki put je odnio svaku izjavu od narednih žrtava“, rekla je majka.

Majka je kasnije obavijestila komšiluk o njihovom slučaju, te tako saznala da su i druge djevojčice godinama trpile seksualno uznemiravanje od iste osobe.

Nakon presude od pet godina i tri mjeseca zatvora, koja je donešena u junu ove godine, majka kaže da je zadovoljna.

„Kako je to išlo, kako je ta porodica moćna. Oni su nas maltretirali sa svih strana. Nema inspekcija koje nisu slali, svim ovim našim komšijama koji smo prijavili njihovog oca pedofila. Oni su nas vjerujte još više izmaltretirali“, rekla je u razgovoru za RSE, ističući kako su godinu dana trpili pritiske i prijetnje, ali da nisu odustali.

Online peticija za registar

Strahujući za svoju djecu, roditelji okupljeni u neformalnoj grupi inicirali su potpisivanje online peticije kako bi i Federaciji BiH dobila registar pravomoćno osuđenih pedofila.

Istovremeno, Republika Srpska (RS) usvojila je Zakon o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece još 2018. godine. Time je omogućeno sastavljanje Registra pravomoćno osuđenih pedofila, a pravo uvida u Registar ima policija, sudovi i tužilaštva.

Emina iz Zenice, stanovnica grada u centralnoj Bosne i Hercegovine, bila je među inicijatorima potpisivanja peticije za uspostavljanje registra presuđenih pedofila i u Federaciji BiH. Ona kaže da su se roditelji na taj korak odlučili kada su saznali da jedino Federacija BiH nema registar u regionu.

„U peticiji smo prvenstveno zahtijevali da se formira registar pedofila, po uzoru na Republiku Srpsku. Njima je trebalo dosta dugo da se to realizira i ovo vidimo da će ići sporo. Od proljeća do sada je do 2.000 potpisa je prikupljeno, što je poprilično malo“, objasnila je Emina.

U RS-u, kaže Emina, nije riječ o „pukom registru“.

„To znači od danas kada je donesen, pa zauvijek, oni su upisani i i njihovo se kretanje prati i oni su obavezni da se javljaju. Međutim kad dođe do Federacije pošto nema zakona, nema uvezanosti, tu praćenje prestaje. Nažalost mi tu ispadamo kao neko utočište, tako barem nama to izgleda“, kaže ona.

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Lana Prlić bila je predalagač zakona kojim bi registar i u ovom dijelu BiH trebao biti uspostavljen. Prlić u razgovoru za RSE kaže kako se počinioci tih krivičnih djela nakon odslužene kazne često vrate u okruženje gdje imaju jednostavan kontakt s djecom i maloljetnicima, te bi taj registar koji bi bio tajan bio dostupan sudovima i policiji.

Zakon je u formi nacrta usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH prije više od godinu i po dana.

„U tom zakonu sam definirala da svaka organizacija ili ustanova koja se direktno bavi djecom i mladima da li su to vrtići, škole ili bilo kakve omladinske organizacije ili bilo šta što ima veze s djecom i maloljetnicima, ili i muzičke škole, prilikom upošljavanja novog kadra moraju po tom zakonu koji sam predložila da pošalju spisak imena koji su se prijavili na konkursnu proceduru, prema nadležnom MUP-u, prema nadležnoj instituciji kako bi provjerili da li neko od aplikanata ima izrečenu presudu i da li je počinio krivično djelo pedofilije“, objasnila je.

Da bi se zakon o uspostavljaju registra pedofila postao pravosnažan potrebno je i da ga usvoji Dom naroda, drugi dom Parlamenta Federacije BiH.

Iskustva inspektora

Inspektor Federalne uprave policije (FUP) Saša Petrović u razgovoru za RSE kaže da se u svom profesionalnom iskustvu susretao sa raznim slučajevima pedofilije.

„Od seksualnog zlostavljanja djece od dvije, tri godine do ucjena, iznuda odnosno pribavljanja fotografija, videa djece, pa ucjena na osnovu toga. U nastavku fizičkog kontakta sa tom djecom do običnih voajera koji prikupljaju fotografije, videa djece do toga da majka zlostavlja svoju djecu seksualno“, rekao je.

Kada je riječ o zaštiti djece, posebno na internetu, Petrović kaže kako je najbitniji imati ‘zdrav odnos sa svojim djetetom’ i mnogo razgovarati o svemu.

„Također, postoji softwer za nadzor uređaja koje dijete koristi, besplatni su pojedini, a neki su i komercijalni, ali mala je cijena gdje roditelj u svaka doba ima potpunu kontrolu nad uređajem djeteta, odnosno sve što dijete otipka na svom tabletu, mobitelu, računaru stiže roditeljima na e-mail. To je ona puna kontrola“, objašnjava.

Ukoliko se desi seksualno uznemiravanje važno se obratiti policiji, ističe Petrović.

On navodi kako je prije dva mjeseca načinjen Prednacrt zakona o seksualnom zlostavljaju djece u digitalnom okruženju. Upućen je Vladi Federacije, te ističe kako je FUP učestvovao u kreiranju tog zakona.

„Ako bi to uspjelo da će biti na nivou svih zapadnih zemalja. Možda i bolje, jer smo manja zemlja i lakše nam je kontrolisati internet, odnosno internet korisnike“, ističe Petrović.

Napominje kako je pedofilija bolest, te da u Bosni i Hercegovini nije ništa drugačija situaciju nego u drugim zemljama na svijetu.

Krivična sankcija ili liječenje pedofila

Emina iz Zenice, koja se bori za uvođenje registra pedofila u Federaciji BiH, smatra da kazne za djela koje počine pedofili mogu biti preniske.

„Ne znam, ja nisam pravnik, ali kao neko ko očekuje od zakona da štiti djecu, najugroženije, najranjivije, ne bi trebalo uopće da postoji uslovna kazna za pedofiliju“, kaže ona.

Profesor krivičnog prava i advokat Almin Dautbegović kaže za RSE da kažnjavanje treba prepustiti sudu, te da ‘sudije imaju neki svoj aršin, mjeru’.

„Sa aspekta zakonodavca uvijek je dilema je li sankcionisanje ove vrste krivičnih dijela u domenu strožije sankcije ili je to, pak, nekakva bolest. Možemo smatrati da počinioci te vrste krivičnih djela su na neki način bolesni, pa osim krivične sankcije ih treba i liječiti“, objašnjava on.

Ističe kako liječenje ne treba biti „stvar dobrovoljnosti“, već obaveza.

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH za snimanje pornografskog sadržaja djeteta ili maloljetnika osoba može biti kažnjena kaznom zatvora od jedne do pet godina. Kada su u pitanju bludne radnje prema djetetu ili maloljetniku kazne su od šest mjeseci do pet godina. Onaj koji pred djetetom ili maloljetnikom čini radnje „zadovoljavanju vlastite ili tuđe pohote“, ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrši takve radnje, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Registar pedofila u RS nije javan, a evidenciju o njima vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova tog bh. entiteta.

U Krivičnom zakonu RS iskorišćavanje djece i maloljetnih osoba za pornografiju kažnjava se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Posjedovanje, distribucija i slične radnje u vezi s dječijom pornografijom kažnjivo je zatvorom do tri godine.

Ko izvrši obljubu sa djetetom ili maloljetnim licem kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.