BiH

ekološka katastrofa

Tri godine borbe za zatvaranje deponije u Mostaru: “Ići ćemo do Strazbura ako treba”

10/06/2022
Foto: Arhiv/AA

Još od ljeta 2019. građani periodično protestuju na ulazu u gradsku deponiju zbog, kako kažu, nezakonitosti njenog rada. Deponija je duži period radila bez važeće okolinske dozvole

Tridesetak mještana okupilo se u petak, 10. juna ispred ulaza u deponiju Uborak pored Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), da obilježe tri godine od prve blokade deponije, za koju kažu da uništava zdravlje ljudi i prirode na području Mostara i sliva rijeke Neretve, piše Radio Slobodna Evropa.

Procjedne vode iz ove deponije završavaju u potoku Sušica, a zatim se izlijevaju u Neretvu, naveli su okupljeni građani. Tvrde da je višestruko povećan broj oboljelih i umrlih od karcinoma u okolini deponije, čiji je kapacitet odavno popunjen.

Još od ljeta 2019. građani periodično protestuju na ulazu u gradsku deponiju zbog, kako kažu, nezakonitosti njenog rada. Deponija je duži period radila bez važeće okolinske dozvole.

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, je u aprilu 2021. godine dalo Gradu Mostaru rok od tri godine da zatvori spornu deponiju.

“Prvi zahtjev naš je zatvaranje i izmještanje deponije. Drugi zahtjev je iznalaženje nove lokacije, na nekom drugom mjestu. I treći zahtjev je sanacija postojećih kaseta (za odlaganje otpada, op. RSE), odnosno izgradnja prečistača za procjedne vode”, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nijaz Hodžić, potpredsjednik udruženja “Jer nas se tiče”, koje okuplja mještane okolnih naselja.

Hodžić kaže da lokalna vlast za tri godine nije poduzela ništa da nađe novu lokaciju, već i dalje u urbanističkim planovima predviđa proširenje postojeće deponije, koja je, kaže, danas u gorem stanju nego prije jer se otpad i dalje odlaže, tvrdi, bez ikakve kontrole.

Gradske vlasti i komunalna preduzeća su početkom 2021. godine najprije tužile, a zatim u oktobru iste godine i povukle tužbu protiv više osoba, zbog blokiranja ulaza u deponiju.

“Odlaže se ponovo sve. I animalni i medicinski i sve vrste otpada”, izjavio je predsjednik Udruženja građana “Jer nas se tiče” Omer Hujdur.

“Mi nećemo blokirati deponiju. Oni će sami sebe blokirati svojim neradom, jer ovo što sad rade je katastrofa. Ovo brdo se diglo ja mislim jedno 15 metara iznad dozvoljene kote”, tvrdi Nijaz Hodžić, i pokazuje uzvišenje nastalo odlaganjem otpada na tom lokalitetu. Mještani kažu da je život uz deponiju nemoguć.

“Evo osjetite li vi sad (smrad, op. RSE) kako je? Vi ste, eto, sad stavili maske”, rekao je okupljenim novinarima mještanin Husnija Greljo.

Proteste građana su proteklih godina obilježila i nasilne akcije policije protiv građana koji su od vlasti tražili da na zakonom propisani način upravlja deponijom, koja u to vrijeme nije imala važeću okolinsku dozvolu.

Mještani odbacuju i optužbe aktuelnog gradonačelnika Marija Kordića da novac za sanaciju deponije nije moguće dobiti zbog tužbe, koju su građani podigli u Sarajevu protiv Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH, koje je deponiji Uborak izdalo novu okolinsku dozvolu.

“Ima dva i po miliona maraka trenutno na računu. Što ih ne iskoristi za sanaciju ove deponije? Odmah, sad. Ili izgradnju tog prečistača za procjedne vode?”, upitao je potpredsjednik Udruženja “Jer nas se tiče”, Nijaz Hodžić.

Predstavnici mještana su ustvrdili i da deponija Uborak i dalje nema sve zakonom propisane dozvole, a da odlaganje vrši suprotno važećim propisima, čime, kažu, uništavaju i zdravlje mještana i okoline.

Kažu da neće povući tužbu, koju su pred sarajevskim sudom podigli protiv okolinske dozvole izdate deponiji Uborak, te da će nastaviti borbu protiv proširenja deponije i produženja roka za njenu sanaciju sa tri na pet godina.

“Ako sud u Sarajevu ne bude odlučio kako mi očekujemo, idemo na Federalni sud, a onda u Strasbourg”, izjavio je predsjednik Udruženja “Jer nas se tiče” Omer Hujdur, aludirajući na Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.