BiH

Analiza BIRN-a

Tužilaštvo BiH ponovo kasni sa tenderom za ekshumacije

01/11/2021

Porodice koje još uvijek tragaju za svojim nestalim smatraju da pozivanje na pandemiju nije dovoljno dobar izgovor

Važeći tender za ekshumaciju Tužilaštva BiH ističe 1. novembra, ali ova državna institucija još uvijek nije raspisala poziv za novu nabavku, čime se ponavljaju propusti na koje su revizori upozoravali u posljednjih pet godina, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Državno tužilaštvo je niz godina zanemarivalo zakonsku obavezu da usluge ekshumacije provodi propisanim načinom po Zakonu o javnim nabavkama. Taj su propust prošle godine uspjeli riješiti, ali se on ove godine ponavlja. Do trenutka pisanja teksta na stranici Tužilaštva niti na portalu javnih nabavki takav tender nije bio raspisan.

Midheta Kaloper-Oruli, generalna sekretarka Udruženja žrtava rata “Foča 92–95”, nezadovoljna je što porodice žrtava nakon toliko godina moraju govoriti o proceduralnim greškama.

“Evo, vidite sada, o čemu mi razgovaramo. O javnim nabavkama. I sam uvid u te javne nabavke govori vam da niko ne radi svoj posao u BiH”, kaže Kaloper-Oruli.

Umjesto da usluge ekshumacije nabavlja kroz Aneks II Zakona o javnim nabavkama, Tužilaštvo je ranijih godina prema podacima portala javnih nabavki koristilo direktne sporazume, vrstu nabavke koja se smatra manje transparentnom od drugih i trebala bi se koristiti samo u posebnim prilikama kada je teško predvidjeti nabavku ili je ona male vrijednosti. Ali Državno tužilaštvo godišnje je trošilo više od 300.000 maraka na ovaj način.

Jasmina Galijašević iz Ureda za reviziju institucija BiH govori da je Državnom tužilaštvu godinama kroz revizorske izvještaje preporučivano da osigura transparentnost postupaka kako bi se efikasnije trošila javna sredstva.

“U konkretnom slučaju za 2019. godinu i tokom 2020. godine usluge ekshumacija su realizovane od dobavljača koji nisu izabrani po procedurama provedenim u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, to jeste, usluge su realizovane prema ugovorima zaključenim bez provedenih postupaka predviđenih Zakonom o javnim nabavkama”, kaže Galijašević.

Usporen proces ekshumacija

Slične nalaze revizori su imali još od 2016. godine. Tužilaštvo godišnje planira potrošiti oko pola miliona maraka na ekshumacije. Ovim sredstvima pokrivaju se usluge ekshumacije, odnosno iskopavanja na određenim lokacijama otkrivenim za ekshumacije, čuvanje posmrtnih ostataka u mrtvačnicama, vještačenja za otkrivanje identiteta, obdukcije i mišljenja stručnih vještaka o uzrocima smrti.

Tokom 2020. troškovi ekshumacija su smanjeni, pa su iznosili 375.354 KM, od čega je na troškove kopanja i reekshumiranja utrošeno 208.694 KM, a za ležarine iznos od 166.660 KM.

Kako su naveli iz Tužilaštva, tokom 2019. godine izvršeno je 105 ekshumacija, u 105 grobnica, dok je u 2020. godini izvršeno ukupno 88 ekshumacija, u 73 grobnice.

Niži nivo potrošnje za ekshumacije za 2020. godinu u odnosu na 2019. godinu, prouzrokovan je radom u specifičnim uslovima pandemije, kazali su iz Državnog tužilaštva za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Porodice koje još uvijek tragaju za svojim nestalim smatraju da pozivanje na pandemiju nije dovoljno dobar izgovor.

Kaloper-Oruli, koja još uvijek traga za bratom Midhatom, smatra da traganje za nestalim osobama predstavlja gorući problem u BiH, jer vrijeme prolazi, a svjedoci i članovi porodica umiru.

“Nama je pandemija 29 godina, 29 godina mi se borimo sa pandemijom, pronalaskom pravde, dolaženja do svojih najmilijih, kostiju, jer ljudi odlaze, roditelji umiru… Ko će tražiti?”, kaže ona.

Dodaje da je imala sreću da je odmah poslije rata pronašla kosti svoje majke, što za nju predstavlja olakšanje, ali da nikada neće odustati od potrage za svojim bratom.

“Ja sam imala 19 godina kada je rat počeo. Danas mi je 50 godina. Daj Bože, da li ću dočekati dok sam živa da pronađem kosti svog brata”, govori ona.

U Uredu za reviziju kažu da cijene specifičnost i osjetljivost problematike ekshumacija, ali da su dužni potencirati nužnost provođenja Zakona o javnim nabavkama jer se radi o javnim sredstvima, a Zakon o javnim nabavkama uslugu ekshumacije nije izuzeo iz primjene.

“Iako je za razliku od 2019. godine, Tužilaštvo u 2020. uspjelo provesti navedeni postupak, aktivnosti su okončane tek krajem godine, tako da ne možemo potvrditi da su tokom protekle godine dobavljači obavljali usluge po dostavljenim ponudama jer će ove aktivnosti biti predmetom revizije u narednoj 2021. godini”, kaže Galijašević.

Tatjana Savić, advokatica iz Bijeljine, smatra da je Tužilaštvo BiH moralo ranije reagovati na nalaze revizorskih izvještaja i odmah otkloniti propuste.

“Tako da apsolutno je nelogično da ne postupe po revizorskim izvještajima”, kaže Savić.

Višegodišnje ignorisanje Zakona

Mervan Miraščija, stručnjak za javne nabavke iz Fonda otvoreno društvo, govori da se preporuke revizora za usluge ekshumacije ponavljaju još od 2016. godine.

“U posljednjih pet godina, skoro dva miliona KM je utrošeno na ekshumacije od strane Tužilaštva BiH. Nažalost, prema nalazima Ureda za reviziju institucija, to je rađeno praktično mimo Zakona o javnim nabavkama. To je nešto što se mora ispravljati i to je nešto na čemu bi i Ured za reviziju morao insistirati u budućem periodu, a s druge strane krajnje je vrijeme da Tužilaštvo nakon pet godina prihvati i preporuku i da nešto uradi na tom da se to više ne ponavlja”, kaže on.

U ranijoj prepisci iz Tužilaštva BiH su naglasili da su krajem 2020. godine proveli postupak javne nabavke i zaključili ugovore do novembra 2021. godine. Ali na isteku važenja tog ugovora, Tužilaštvo BiH još uvijek nije raspisalo poziv za nabavku usluga ekshumacije od početka novembra.

Postupci javnih nabavki trebali bi se planirati na vrijeme i provoditi prema tom planu, objašnjava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH).

“U trenutku kada je ugovornom organu postalo jasno da određene postupke neće sprovoditi transparentno, postupanje bi bilo izmjena javno objavljenog plana javnih nabavki, uz sva ostala finansijska opravdanja”, pojašnjava Ožegović.

Prema važećem planu javnih nabavki Tužilaštva BiH, provođenje nabavke za ekshumacije planirano je do novembra 2021. godine. Sadašnje kašnjenje moglo bi dovesti do ponavljanja prakse iz ranijih godina.

Tužilaštvo BiH je 2016. godine potrošilo više od 750.000 KM na ekshumacije, ali prema nalazima revizora tada nije provedena nabavka u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Ukupna cifra je dobijena iz sredstava odobrenih iz budžeta, od tekuće rezerve i sredstava IPA projekta.

Slične nedostatke u radu Tužilaštva BiH revizori su otkrili i 2017. godine.

“Uvidom u uzorak faktura u 2017. godini, primijećeno je da se određeni računi odnose na aktivnosti ekshumacija u 2016. godini i ranije. U ranijim nalazima smo više puta pisali o nedostatku sistema internih kontrola u pogledu plaćanja faktura u godini na koju se obaveze odnose te u skladu s tim i osiguranja stvarne evidencije o neizmirenim obavezama”, navedeno je u revizorskom izvještaju iz 2017. godine.

Tužilaštvo BiH je 2018. provelo proceduru nabavke, ali su revizori već u narednom izvještaju za 2019. ponovo naveli da nabavka nije provedena.

Tužilaštvo BiH nije ranije u potpunosti odgovorilo na sva pitanja BIRN-a BiH. Nakon što je Milanko Kajganić prije desetak dana imenovan za vršioca dužnosti glavnog tužitelja, poslije smjene Gordane Tadić, on je u intervjuu za BIRN BiH rekao da će provjeriti zbog čega je došlo do kašnjenja i da će poduzeti „sve korake da bi se takav eventualni način postupanja spriječio“, kako proces ekshumacija ne bi trpio.

„Eshumacije su bitne i mi pokušavamo na sve moguće načine da ih ubrzamo da bismo došli do nestalih lica za kojima porodice tragaju i znamo da negdje oko 7.000 lica se i dalje vode kao nestali i mi iz tog razloga smo i oformili tim ‘TERA’ u Tužilaštvu BiH koji radi sa kolegama iz SIPA-e isključivo na pronalasku nestalih lica“, kaže Kajganić.

U Institutu za nestale osobe u Bosni i Hercegovini (INO BiH) kažu da je Tužilaštvo prethodnih godina provodilo ekshumacije koje su od njih tražili i da nije bilo zastoja. Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta, govori da interne procedure Tužilaštva BiH nisu uticale na proces traženja nestalih.

“Kontinuirana potraga za nestalim osobama u našoj zemlji od izuzetnog je značaja, naročito imajući u vidu značajan broj nestalih koje još uvijek tražimo”, kaže Fazlić.

Proces ekshumacije podrazumijeva višestruke nabavke različitih usluga, od iskopa grobnica do pronalazaka i zbrinjavanja tijela, navodi Miraščija te dodaje da je upravo zbog toga potrebna detaljna analiza i istraživanje tržišta gdje bi provođenjem javnih nabavki s jedne strane došlo do uštede novca, a s druge strane do zadovoljstva porodica.

“Ti bi postupci bili mnogo efikasniji, mnogo svrsishodniji, išlo bi sve mnogo glađe, ovako, ako ništa, uvijek ostaje neka tamna mrlja na te ekshumacije koje su vršene u posljednjih pet godina, jer su vršene praktično pod mišljenjem Ureda za reviziju institucija, odnosno pod skretanjem pažnje da se to ne radi u skladu sa zakonom. Kad se nešto ne radi u skladu sa zakonom, onda se sve može dovesti u pitanje pa čak i taj cjelokupan proces ekshumacije”, kaže Miraščija.

Na osnovu podataka Instituta, u BiH još uvijek se traga za 7.604 nestalih osoba, a Kaloper-Oruli naglašava da nestale osobe nisu samo brojke, već su građani BiH.

“To su građani ove države i država je dužna porodicama nestalih da pomogne da dođu do kostiju, da nađu smiraj i da jednom daju odgovor na naša pitanja. Gdje su?!”, smatra Kaloper-Oruli.

Komentari

Autor: BIRN BiH

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.