BiH

"predmet provjera"

Tužilaštvo utvrđuje odgovornost za podstrekivanje i otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka

30/09/2020

BIRN-u BiH je nezvanično iz dva nezavisna pravosudna izvora potvrđeno da će se utvrđivati i odgovornost osoba koje su podstrekivale medije na objavu identiteta zaštićenog svjedoka te zastrašivanje svjedoka

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istragu protiv medija u Republici Srpskoj koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka na suđenju za genocid u Srebrenici, koji je tokom svjedočenja 2017. godine tvrdio da mu je današnji premijer ovog entiteta Radovan Višković nudio novac da prekopava masovne grobnice 1996. godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Dok iz Državnog tužilaštva još uvijek nisu potvrdili protiv kojih medija se provodi istraga, portal “Glas Srpske” je objavio kako su predmet provjera.

BIRN-u BiH je nezvanično iz dva nezavisna pravosudna izvora potvrđeno da će se utvrđivati i odgovornost osoba koje su podstrekivale medije na objavu identiteta zaštićenog svjedoka te zastrašivanje svjedoka.

Nekoliko dana nakon objave tekstova o iskazu zaštićenog svjedoka, Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, izjavio je kako će biti objavljena imena “svih svjedoka koji su svjedočili protiv osuđenih ratnih zločinaca iz reda srpskog naroda”.

Centar je, dodao je Kojić u izjavi od 21. septembra, na polovini posla da objavi spisak svjedoka koji su, kako je rekao, davali “lažne izjave”.

Zbog ovih i sličnih izjava Državno tužilaštvo, potvrđeno je nezvanično za BIRN BiH, ubrzano radi na opsežnom predmetu, u kojem su osim medija koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka, uključena i druga lica koja su podstrekivala medije na takvo nešto.

Kojić nije odgovorio na pozive i poruke za komentar do trenutka objave teksta.

Portal “Glas Srpske” objavio je da je Tužilaštvo BiH od njih zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo “Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka” iz Krivičnog zakona BiH, tražilo da dostavi podatke o autoru teksta, uredniku DESK-a i glavnom i odgovornom uredniku portala.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, potvrdio je za BIRN BiH da je pokrenuta istraga zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, ali nije želio navesti na koje se medije, osim “Glasa Srpske”, odnosi istraga.

Iz “Glasa Srpske” navode da njihov portal nijednim činom nije ugrozio zaštićenog svjedoka, navodeći da nisu otkrili njegov identitet.

“Stav uređivačkog kolegija je da ni u jednom momentu u tekstu nismo otkrili ničiji identitet, niti smo uputili na nekoga ko bi otkrio identitet zaštićenog svjedoka. To su nam potvrdili i naši advokati koje smo konsultovali nakon saznanja o istrazi Tužilaštva”, kaže Žarko Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika “Glasa Srpske”.

Ovaj medij objavio je inicijale i mjesto odakle je zaštićeni svjedok. Nekoliko drugih medija, poput Radio televizije Republike Srpske, u prvim izvještajima su naveli navodno puno ime i prezime zaštićenog svjedoka.

Pokrenuta zaštita svjedoka

Sutkinja Suda BiH Minka Kreho, koja je predsjedavajuća Vijeća u predmetu “Josipović i ostali” koji se odnosi na genocid u Srebrenici, kazala je za BIRN BiH da je odmah po saznanju kako je otkriven identitet svjedoka, zatražila od Tužilaštva BiH da se utvrdi odgovornost.

“Tužitelj Ibro Bulić se odmah obratio komisiji koja se bavi zaštitom svjedoka pri Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Tražila sam da se pokrene istraga u vezi s tim. Tužilaštvo je od nas tražilo podatke o samom predmetu, odnosno spomenutom svjedoku”, rekla je Kreho.

Advokatica Vasvija Vidović kaže kako ne umanjuje ulogu medija i njihovu odgovornost u činjenju krivičnog djela otkrivanja identiteta, ali smatra da mnogo veću težinu u svemu snose pravosudne institucije.

“Mediji naravno moraju poštovati zakone i odredbe Suda, ali je pitanje kako je informacija o identitetu zaštićenog svjedoka uopšte izašla iz pravosudnih institucija. Nosioci pravosudnih institucija moraju imati mnogo veću svijest u tom pravcu, kada je u pitanju zaštita podataka”, smatra Vidović.

Sličnog je mišljenja i bivši sudjia, a sada advokat Muhidin Kapo, koji smatra da je informacija potekla iz sudskih i tužilačkih spisa u ovom predmetu.

“To je jako teško i dokazati. Mislim da od te istrage protiv medija neće biti ništa, jer smo i do sada imali slučajeve da su kazne za ova krivična djela bile uslovne”, mišljenja je Kapo.

BIRN BiH je ranije pisao kako je RTRS 2012. godine u emisiji “Nekad bilo” otkrio identitet zaštićenog svjedoka. Gost emisije RTRS-a bio je Milorad Pelemiš, bivši komandant Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS). Govoreći o bivšem pripadniku tog odreda, kojem su spomenuli identitet, novinar Siniša Mihailović je rekao: “I on je bio zaštićeni svjedok”, a Pelemiš je nastavio: “I on je kao zaštićeni svjedok…”

Iz Tužilaštva nisu BIRN-u BiH odgovorili da li je ovaj slučaj istraživan.

Sud BiH je ranije osudio, u oktobru 2011., po sporazumu o priznanju krivice na uslovne kazne od po šest mjeseci Krunislava Malenicu i Eseta Muračevića, glavnog i odgovornog urednika i spoljnog saradnika “Bum” magazina, zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka.

Malenica i Muračević su priznali da su u jednom od brojeva “Bum” magazina objavili ime, prezime i fotografije zaštićenog svjedoka iz predmeta koji je vođen protiv Predraga Kujundžića, kao i dijelove iskaza, iako im je, kako stoji u presudi, “u momentu objavljivanja članka bilo poznato da drugi mediji do toga momenta nisu otkrili identitet svjedoka”. Kujundžić je zbog zločina u Doboju osuđen na 17 godina zatvora.

Sud je u ovom predmetu utvrdio da je Tužilaštvo prikupilo dovoljno dokaza o krivnji optuženih.
Prilikom razmatranja krivičnopravne sankcije, kako je navedno u obrazloženju presude, Sud je cijenio da su optuženi priznali izvršenje krivičnog djela, čime su iskazali korektno držanje pred Sudom, da su sarađivali sa Tužilaštvom i potpisali sporazum o priznanju krivnje, na koji način su doprinijeli ekonomičnijem, bržem i efikasnijem okončanju postupka.

“Izrazili su duboko kajanje za počinjeno krivično djelo, te su pokazali spremnost da budu obavezani na plaćanje troškova krivičnog postupka. Sud je posebno cijenio činjenicu da optuženi do sada nisu osuđivani”, navodi se u obrazloženju sudske odluke, gdje je navedeno da otežavajuće okolnosti na strani optuženih Sud nije našao.

Otežavajuće i olakšavajuće okolnosti kod otkrivanja identiteta svjedoka

Zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka na uslovnu kaznu od osam mjeseci sa rokom kušnje od dvije godine je u maju 2017. osuđena Branka Šekarić, a Apelaciono vijeće Državnog suda je u julu iste godine odbilo kao neosnovane žalbe Tužilaštva i Odbrane, te potvrdilo ovu presudu.

Šekarić je proglašena krivom što je u novembru 2015. na društvenoj mreži Facebook u komentaru otkrila ime zaštićenog svjedoka, da bi krajem decembra iste godine u razmjeni poruka na Facebooku te postavljanjem teksta o ratnim dešavanjima iz Višegrada, ponovila isto.

Zaštićena svjedokinja, čiji je identitet otkrila Branka Šekarić, je iskaz dala u predmetu protiv supruga optužene Dragana Šekarića, koji je za zločine u Višegradu osuđen na 17 godina zatvora.

U obrazloženju presude stoji da je Sud nakon svestrane analize i ocjene dokaza Tužilaštva BiH prezentovanih na glavnom pretresu, utvrdio da je optužena Branka Šekarić van razumne sumnje počinila radnje opisane u optužnici.

Sud je u ovom predmetu prije svega cijenio dokaze koji se odnose na činjenicu da li se radi o zaštićenom svjedoku čije otkrivanje identiteta je inkriminisano zakonom, dok su iskazi saslušanih svjedoka Optužbe ocijenjeni kao iskreni, jasni i vjerodostojni te da ničim nisu dovedeni u sumnju i u cijelosti saglasni sa materijalnim dokazima.

Uz sve to, Sud je imao u vidu činjenicu da je sama optužena u svom iskazu u svojstvu svjedoka potvrdila da je objavila na spornu informaciju s imenom svjedoka na Facebook profilu.

U presudi se navodi izjava Šekarićeve u kojoj je naglasila da je identitet zaštićenog svjedoka objavila u javno dostupnim sredstvima i to samo ime, ali ne i prezime, te da je u momentu između pisanja posta u kojem se spominje ime zaštićenog svjedoka i trenutka pretresa njenog stana, promijenila naziv svog Facebook profila iz razloga što je putem medija saznala da se piše kako je ona objavila identitet zaštićenog svjedoka.

U toku postupka nije bilo naznaka da postoje okolnosti koje bi mogle izazvati sumnju u pogledu uračunljivosti optužene u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

Sud je u obrazloženju presude naveo da je “prilikom izvršenja krivičnog djela [optužena] postupala s umišljajem, zbog čega je kriva za počinjenje istog”.

Kao olakšavajuće okolnosti na strani optužene, cijenio činjenicu da se radi porodičnoj osobi majki dvoje djece, da je neosuđivana i da se radi o prvom postupku koji se vodi protiv nje, da je od samog početka postupka priznala izvršenje jedne radnje koja joj se stavlja na teret, sarađivala je sa organima gonjenja, dala svoju šifru za Facebook i time omogućila lakši rad istražnim organima.

“Sud je posebno imao u vidu i to da je po završetku ispitivanja zaštićenog svjedoka optužena uputila iskreno izvinjenje svjedokinji, izrazila iskreno kajanje, te je zamolila svjedokinju da prihvati njeno iskreno izvinjenje i kajanje. Sud je ovo izvinjenje optužene ocijenio kao iskreno, a također je imao u vidu i psihičko stanje u kojem se optužena nalazi”, stoji u presudi.

Od otežavajućih okolnosti Sud je cijenio činjenicu da su počinjene tri krivičnopravne radnje kojima je optužena otkrila identitet zaštićenog svjedoka, kao i činjenicu da je optužena po zanimanju diplomirani pravnik, a koja nedvojbeno upućuje da je optužena morala znati i biti svjesna protivpravnosti svoga postupanja.

U tekstu pod nazivom “Glas Srpske otkriva: Iskaz svjedoka koji optužuje Viškovića odbačen još prije 13 godina, jer nije istinit”, koji je sporan Tužilaštvu BiH, navodi se da svi stanovnici Milića i okolnih mjesta znaju o kojem se zaštićenom svjedoku radi, navodeći kako su objavili njegove inicijale.

To ne umanjuje odgovornost medija, smatra sudija Suda BiH Branko Perić.

“Mediji nisu jedini krivci za curenje povjerljivih informacija, ali moraju imati mnogo viši stepen odgovornosti. Činjenica da su objavili inicijale i spomenuli mjesto stanovanja nekoga čiji je identitet zaštićen, ne umanjuje njihov umišljaj. Onaj koga interesuje iz bilo kojeg razloga taj zaštićeni svjedok, lako će na osnovu toga naći o kome se radi. Mediji moraju obratiti pažnju na to”, kaže Perić.

Do objave identiteta zaštićenog svjedoka došlo je nakon objava o iskazu svjedoka koji je dao iskaz na suđenju Miodragu Josipoviću, Branimiru Tešiću, Dragomiru Vasiću, Danilu Zoljiću i Radomiru Pantiću, kojima se sudi za učešće u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine. U ovom iskazu, svjedok je spominjao Radovana Viškovića, a iz Tužilaštva BiH su ranije potvrdili da u vezi ovog slučaja postoji i predmet.

Komentari

Autor: BIRN BiH

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.