BiH

"I heroji u bijelom su ljudi"

U jeku pandemije diskusija o lažnim bolovanjima

18/04/2020

Sankcije će uslijediti i za sve one zdravstvene radnike u domovima zdravlja u Kantonu Sarajevo, ako se faktički, tokom kontrole bolovanja koju provodi Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo, utvrdi da su bili na lažnim bolovanjima ili su ih potpisivali

“Prvi put se, napokon, dešava reakcija javnosti na tu vrstu bolovanja”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Sebija Izetbegović, komentarišući vlastitu objavu da je oko 550 zdravstvenih radnika u Kantonu Sarajevo koji koriste bolovanje u jeku borbe protiv pandemije korona virusa.

Izetbegović tvrdi da su se zaposlenici KCUS-a vratili na posao u proteklih sedam dana, baš zbog reakcije javnosti.

“Do 10. aprila, mi smo imali 315 ljudi na bolovanju i nakon javnog objavljivanja problema sa kojim se suočavamo, taj broj se do današnjeg dana znatno smanjio, odnosno, svi su postali svjesni, ti koji nisu bili bolesni, a zloupotrebljavali su instituciju bolovanja, da je bolje da se vrate na posao”, rekla je za RSE Izetbegović, te pojasnila da je od 315 zaposlenika koliko ih je bilo prije sedam dana trenutno na bolovanju 179, dok je 58 zaposlenika KCUS-a u izolaciji.

Koliko se bolovanja zloupotrebljavaju?

Većinu tih bolovanja, direktorica KCUS-a, naziva ‘neopravdanim’, jer, kako kaže, već godinama ukazuje na otvaranje ‘lažnih’ bolovanja, što smatra gorućim problemom zdravstvenog sistema.

“Bolovanje ne zloupotrebljavaju samo medicinski radnici, zloupotrebljavaju i nemedicinski. Imamo jednu uposlenicu koja svake godine skoro po 200 dana bude na bolovanju, a svi znamo da to vrijeme provodi odlazeći na more, sjedeći po gradskim kafanama. Svi je susrećemo. Ona će biti jedna od prvih koja će se susresti sa otkazom”, ističe Izetbegović i dodaje da je ranije bilo slučajeva da doktori pišu sami sebi bolovanja ili su im doktori iz domova zdravlja pisali bolovanja a da ih nisu ni ‘pregledali’.

Za sve one koji su ‘neopravdano’ koristili bolovanje, a to se utvrdi činjenično, slijedi otkaz, tvrdi Izetbegović.

O sankcijama za lažna bolovanja

Sankcije će uslijediti i za sve one zdravstvene radnike u domovima zdravlja u Kantonu Sarajevo, ako se faktički, tokom kontrole bolovanja koju provodi Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo, utvrdi da su bili na lažnim bolovanjima ili su ih potpisivali.

“Potpuno je jasno da su ljekari domova zdravlja ti koji otvaraju bolovanja, i u tom smislu se može reći da oni jesu ključni. Ja sam dao instrukcije da se bolovanja moraju davati isključivo prema medicinskim indikacijama. To je neka vrsta opomene, da će, u slučaju nekritičkog otvaranja bolovanja, slijediti odgovarajuće sankcije”, objasnio je za RSE direktor Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo Muhamed Ahmić.

Sankcije, ukoliko se uopšte budu provodile, moraju biti urađene prema svim propisima struke.

“Svako je nevin dok se ne dokaže drugačije. To se mora raditi prema procedurama. Disciplinska komisija je ta koja treba da izrekne ili predloži neke sankcije. Ja nisam direktor koji će biti ono-‘kadija te tuži, kadija ti sudi’. A te sankcije mogu biti od opomene, pa do otkaza”, objasnio je Ahmić.

Koliko je povećan broj bolovanja?

U Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo završena je i kvalitativna analiza prema kojoj se trebalo utvrditi osnova za uzimanje bolovanja uposlenika domova zdravlja, njih oko 350. Ti podaci dostavljeni su Ministarstvu zdravstva KS, kaže Ahmić i napominje da se broj bolovanja u odnosu na prošlu godinu uvećao za nekih pedesetak bolovanja u odnosu na isti period prošle godine.

“Mislim da je istina da je broj bolovanja nešto povećan u odnosu na prošlu godinu, ali ne toliko značajno da bi opravdao javno mišljenje da je riječ o nekim izbjegavanjima posla, strahu ili šta već vlada”, ističe Ahmić, te poručuje da se pažnja javnosti treba usmjeriti na one zdravstvene radnike koji teško i naporno rade, posebno u doba pandemije.

Kada očekivati rezultati kontrole?

Kantonalni ministar zdravstva Rusmir Mesihović, nije odgovorio na pozive RSE kako bi odgovorio na pitanja- kada će biti poznati rezultati kontrole bolovanja u Kantonu Sarajevo, te u kojoj je trenutno fazi taj proces.

No, iz Ljekarske komora Kantona Sarajevo za RSE je rečeno da su oni podržali provjeru bolovanja zdravstvenih radnika. Kažu kako su ljekare i druge zdravstvene radnike podsjetili da se u vremenu pandemije moraju držati kodeksa etike.

“Komora je željela objektiviziranje situacije, te je dala pristanak, odnosno inicijativu, da se napravi provjera tih bolovanja. Bilo je izjava da su sami sebi pisali ta bolovanja, a neopravdano, što ne bi bilo lijepo niti dobro. Zato pozivan ljekare da se prisjete i podsjete da moramo raditi po kodeksu etike”, rekla je za RSE Ksenija Miladinović, direktorica Ljekarske komore Kantona Sarajevo.

Stah od korone među ljekarima

“I ti heroji u bijelom su ljudi”, kaže u razgovoru za RSE Edo Selimić, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo.

“Neko se boji, neko se ne boji. Morate napraviti neko pravilo, vidjeti da li je to dobro. U nekoj kancelariji je bio neko ko je pozitivan, i sad ćete vi cijelu službu u toj firmi u izolaciju?“, kaže Selimić, dodajući da, zbog samoizolacije, mnogi zdravstveni radnici nisu na poslu.

On smatra da krizni štabovi koji donose mjere ponašanja u doba epidemije korona virusom, moraju promijeniti ‘tu doktrinu koju ste napravili prije mjesec i po, ad hoc’.

“Ono što mene smeta jeste što ljudi idu u samoizolaciju. Dakle, kod nas, kolegica i ja radimo u ordinaciji koja je velika 11 kvadratnih metara. U sedam dana imali smo pet potvrđenih korona virusa, na koje smo mi posumnjali, napravili skrining, slikali, uradili laboratoriju koja se traži – leukociti, limfociti, CRP, postavili indikaciju da se uradi test na korona virus, i kod njih petero je to bilo pozitivno. To bi značilo da smo se istog momenta kolegica i ja, i dvije inženjerke koje su ih slikale, trebali prijaviti epidemiolozima i pobjeći u samoizolaciju. To nije dostojno heroja u bijelim mantilima”, smatra Selimić.

Od koga zavisi zaštita

Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice „Abdulah Nakaš“ u Sarajevu kaže da sve zavisi koliko se menadžment zdravstvene institucije potrudio da zaštiti radnike i omogući im normalne uslove za rad.

“Od skoro 700, tačnije 670 zdravstvenih radnika, 31 je na bolovanju, što je pet posto, a to je ispod svakog prosjeka i bosanskohercegovačkog i svjetskog. Od toga, s ponosom mogu da kažem, da je najveći broj bolovanja porodiljsko, nešto malo ginekoloških, a također, nijedno bolovanje nije otvoreno od kada traje vanredna situacija”, objasnio je Kravić za RSE.

U odbranu svojih kolega stao je Rifat Rijad Zaid, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije u Federaciji BiH.

“Apsolutno ne stoje riječi ni rečenice da su doktori u većem obimu, ‘pobjegli’ na bolovanja, zato što to ne odgovara istini”, ističe on.

Kako je rekao za RSE, sada nije ni vrijeme ni mjesto da se o tome vodi polemika, jer se, smatra on, trenutno trebaju koristiti svi resursi.

“Koliko vidim, cijela ‘galama’ oko bolovanja doktora u Kantonu Sarajevo, apsolutna je laž. Apsolutno stojim iza te tvrdnje. Nije povećan broj bolovanja doktora u odnosu na raniji period. Možda, dozvoljavam teoretski, da postoje mogućnosti zloupotrebe bolovanja, i od strane doktora, ali to se može nabrojati na prste jedne ruke”, kaže predsjednik Sindikata doktora i stomatologa Federacije BiH, te ističe da se na taj problem ukazuje samo u Sarajevu.

Drugačiji podaci za RS

Pojava ’masovnih bolovanja’ nije zabilježena u drugom bosanskohercegovačkom entitetu. To je potvrdio ministar zdravlja Republike Srpske (RS) Alen Šeranić, a za Radio Slobodna Evropa i predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS-a Milorad Femić.

“Iz podataka koje imam za Republiku Srpsku, mislim da je veoma mali procenat, barem ono što ja znam, što se tiče članova strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, to je minorni procenat ljudi koji su otišli na bolovanje, iz raznih pobuda, osim onih ljudi, i to je manji broj koji su imunološki bolesni. Čak jedan dio tih ljudi nije želio da ide, nego je ostao na svom radnom mjestu i radi ili se vratio sad sa bolovanja i trenutno radi”, objasnio je Femić.

Za “heroje u bijelom”, kako ih naziva predsjednik predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo, zaštita tokom obavljanja posla u doba pandemije korona virusa je nedostatna.

Sumnje u kvalitet zaštite

“Vidjeli ste one silne slike ljudi koji su u skafanderima, a na leđima imaju komprimirani zrak. I dišu samo taj zrak. Jedino su ti ljudi zaštićeni. Svi ostali, ako se radi o čestici koja je veličine 120 nano metara, dakle, čestica koja prolazi kroz sve živo, možete koliko hoćete staviti vizira zaštitnih, kapa, maski, zaštitnih odijela, jednokratnih šlapa, sve, sve, sve, ali tolišna čestica, u prostoru moje ordinacije od 11 kvadratnih metara, ako vam se zadrži taj pacijent – diše, kašlje, šta već sve ne, pola sata – ona je prepuna tako malih čestica. Nema te stvari koja će vas zaštititi, osim skafandera sa komprimiranim zrakom, gdje vi autonomno udišete taj komprimirani zrak”, kaže Selimić, te ističe da je za to potrebno mnogo novca.

Isto tvrdi i predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH Rifat, Rijad Zaid, navodeći da sve što je potrebno za adekvatnu zaštitu od Sars-Cov-2 virusa koji izaziva Covid-19 bolest je navedeno na web stranici Svjetske zdravstvene organizacije.

“Koliko je meni poznato, skoro niko ne koristi taj obim zaštite, tu vrstu skafandera, tu vrstu zaštitnih naočala, maski”, kaže Zaid.

Zaid pojašnjava da su sindikati, na kantonalnom i entitetskom nivou bili prinuđeni da sami nabavljaju zaštitnu opremu, bez obzira na činjenicu da je BiH imala vremena da se pripremi u odnosu na zemlje koje su se već bile uhvatile u koštac sa epidemijom korona virusa.

Komentari

Autor: Aida Đugum (Radio Slobodna Evropa)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.