BiH

brčko distrikt

U stečaju već 18 godina: Da li je vlast otela imovinu Zemljoradničkoj zadruzi “Ratar”?

01/07/2021

Iz ZZ "Ratar" tvrde da su u likvidaciju po službenoj dužnosti gurnuti na osnovu falsifikovanog rješenja Kantonalnog suda u Tuzli o prestanku Zadruge koji je neko naknadno ubacio u spise, a sve kako bi se njihova imovina prebacila na Brčko distrikt

Zemljoradnička zadruga “Ratar” Brka u stečaju, već 18 godina se bori sa pravosudnim sistemom u Brčkom koje je ostalo slijepo na njihove dokaze da su gurnuti u likvidaciju po službenoj dužnosti od Osnovnog suda Brčko distrikt BiH na osnovu falsifikovanog rješenja Kantonalnog suda u Tuzli.

Naši sagovornici tvrde da je motiv za ovakav potez imovina Zadruge, dok je cilj cjelokupnog dugogodišnjeg postupka da se ne preda aktivna legitimacija bilo kome nad imovinom Zadruge, kako niko ne bi imao pravo osporavati na koji je način to zemljište došlo u vlasništvo Brčko distrikta BiH, piše Žurnal.

Dokumenti koji osporavaju postojanje spornog rješenja

Sporno rješenje Kantonalnog suda u Tuzli, na osnovu kojeg je i pokrenut likvidacioni postupak po službenoj dužnosti, datiran je na 8. maj 2001. godine i nije ga bilo među spisima koje su prebacili iz Tuzle prilikom formiranja Registarskog suda u Brčkom. Naknadno se pojavljuje u spisima u brčanskom sudu i za njega se prvi put saznalo kada ga je koristio tužilac u krivičnom predmetu protiv menadžmenta ZZ “Ratar” (krivični postupak je pokrenut s obzirom na to da je likvidacija pokrenuta po službenoj dužnosti).

U prilog činjenici da je rješenje falsifikovano i naknadno ubačeno u registarski spis govore i dva dokumenta Općinskog suda u Tuzli koji osporavaju postojanje tog rješenja.

“Ustanovili smo da kroz evidenciju nemamo upisano rješenje o utvrđivanju prestanka i brisanja navedenog pravnog subjekta”, stoji u odgovoru koji su iz Općinskog suda Tuzla u oktobru 2009. uputili Odboru povjerilaca ZZ “Ratar”.

Odgovor Općinskog suda Tuzla iz 2009.

Inače, rješenje Kantonalnog suda u Tuzli od 8. maja 2001. jedina je prepreka da se povjerioci namire, a šteta koja im se pravi (pozivajući se na ovo rješenje) ide i preko dva miliona KM.

Adis Rahman, član Odbora povjerilaca ZZ “Ratar“ tvrdi da oni već 18 godina nemaju stvarno stanje stečajne mase: “Kako zadrugu nisu uspjeli u kratkom roku likvidirati (brisati) jer se radi o finansijski jakoj zadruzi, likvidacioni upravnik Hamdija Muratović je falsifikovao računovodstvene izvještaje kako bi pokazao gubitak iznad visine kapitala i gurnuo ovu zadrugu iz likvidacije u stečaj”.

Isti odgovor je upućen i u februaru 2015. godine

Dalje navodi da je ovo potvrdila i nezavisna revizija koju je imenovao sud.

Revizija podudarnosti finansijskih izvještaja urađena je za period od 2006. do kraja 2015. i utvrđeno je da “finansijski izvještaji Zadruge ne prikazuju istinito i objektivno, finansijski položaj i rezultate poslovanja”, odnosno da nijedan predati završni obračun u ovom periodu nije tačan.

Redakcija Žurnala posjeduje kompletan revizorski izvještaj.

Odbor povjerilaca ZZ „Ratar“ tvrdi da nisu imali uvide u završne obračune jer im ih upravnik nije dostavljao, iako su ih tražili, a i bila je zakonska obaveza.

“Tek kad smo ovog upravnika smijenili 2015. došli smo u posjed računovodstvene dokumentacije. A smijenili smo ga uz veliku borbu, nakon što mu je potvrđena optužnica nadležnog tužilaštva za zloupotrebe u firmi Frigos Čelić gdje je isto bio stečajni upravnik (Hamdija Muratović, op.a.) broj predmeta: 32 0 K 207069 14 K”, navodi Rahman.

Krivična prijava protiv sudije iz Brčkog

Iz Odbora povjerilaca ZZ “Ratar” pisali su Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH i zamolili ih da postupe po rješenju Općinskog suda u Tuzli i isprave popis spisa i izbace sporno rješenje Kantonalnog suda u Tuzli iz maja 2001., jer je, navode, evidentno da ono nije doneseno u tuzlanskom sudu.

“S obzirom na to da se radi o rješenju na osnovu kojeg je pokrenut postupak likvidacije i da po istom po službenoj dužnosti teče stečaj, tražimo i izjašnjenje postupajućeg sudije da razmotri dalje vođenje stečajnog postupka a na bazi rješenja koje nije zakonito i da obustavi sve dalje radnje na stečaju kako bi se umanjila šteta na imovinskoj masi i kako bi se izbjegli dalji postupci stečaja”, pisao je Odbor povjerilaca Osnovnom sudu u Brčkom u januaru ove godine.

Istovremeno su naglasili da rješenje Kantonalnog suda Tuzla iz maja 2001. nije zakonito, ali da su ga i pored toga koristili kao pravni osnov za odbijanje prinudnog poravnjanja, te su tražili da se postupak odmah obustavi.

Postupajuća sutkinja odgovorila im je da se u registarskom spisu nalazi i rješenje Kantonalnog suda Tuzla iz juna 2001. kojim se odbacuje prijava ZZ “Ratar” za upis usklađivanja statusa zadruge sa zakonom kao nedopuštena, ali i rješenje Vrhovnog suda FBiH kojim je žalba na to rješenje odbijena. U njenom odgovoru stoji da je Zadruga trebala uskladiti svoje poslovanje sa odredbama Zakona o zadrugama u roku od godine, ali da su propustili to da urade, te ukoliko se to ne učini u propisanom roku gube status pravne osobe i brišu se iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

Rahman pojašnjava da je sud u Brčkom morao postupiti po rješenju Općinskog suda u Tuzli, ali da je postupajući sudija odbio da provede to rješenje.

Krivična prijava koju su iz ZZ “Ratar” podnijeli protiv postupajuće sutkinje

“To rješenje je jedini pravni osnov da nam se odbije prinudno poravnanje kako bismo naplatili svoja potraživanja u cijelosti. Zbog toga sam podnio krivičnu prijavu po kojoj još nisam dobio nikakav odgovor”, tvrdi Rahman.

Motiv je imovina Zadruge

Na pitanje zbog čega im ovo neko radi, Rahman odgovara da je motiv najvjerovatnije imovina zadruge, zemlja i potraživanja koja je imala od javnih preduzeća.

“Iza ovoga stoji sistem koji za cilj ima da otuđi imovinu Zadruge. Problem leži i u činjenici da su institucije Brčko distrikta preuzimale imovinu javnih preduzeća i preduzeća gdje su imale većinski vlasnički paket, te su manjinske dioničare, povjerioce i radnike na taj način pljačkali. Problem je nastao kad smo se mi počeli buniti zbog toga jer neka od tih pravnih lica nama duguju novac, pa ako mi prođemo na sudu onda se otkriva šta je rađeno. Ovdje su ljudi bukvalno preko Vijeća za izlaganje iz firmi gdje je Brčko imao većinski paket enterom svu perspektivnu imovinu prenosili na Brčko, bez ikakvog pravnog osnova”, ističe Rahman.

Cilj ovog postupka je, dodao je Rahman, da se ne preda aktivna legitimacija bilo kome nad Zadrugom, odnosno njenom imovinom, kako niko ne bi imao pravo osporavati na koji je način je to zemljište došlo u vlasništvo Brčko distrikta.

“Mi kao Odbor povjerilaca od 2007.godine do danas smo bili predali osam prijedloga prinudnog poravnanja i sud bukvalno izmišlja razloge zašto da ne dozvoli prinudno poravnanje, iako su Zakonski uslovi svi ispunjeni. Predzadnji prijedlog nam je odbijen pozivajući se na ovaj falsifikat, a na zadnji kad smo ubacili Rješenje kojim se utvrđuje da ne postoji Rješenje koje sud koristi, dobili smo ćutnju sudije, koja zaključkom kaže neće o tome raspravljati jer se radi o presuđenoj stvari”, zaključuje naš sagovornik.

Kupoprodajni ugovor za svaki komad zemlje koji potražuju

Adis Rahman navodi da je Zadruga u izvršnom postupku imala naplatu od 457.000 KM nad firmom Bimeks G. Rahić, a da je Ustavni sud BiH potvrdio da ova firma ima imovinu na području FBiH iz koje mogu naplatiti.

“Stečajni sudija nakon što Odbor povjerilaca ZZ “Ratar” Brka dostavlja podatke gdje se koja imovina nalazi, otvara stečaj nad Bimeksom G. Rahić, daje lažnu potvrdu Čičiću (Novom Bimeksu Brčko) sa kojom je on po FBiH prodavao objekte, a novac je iz BiH iznosio u Srbiju. Nama sudija poslije toga u postupku protiv Bimeksa G.Rahić tvrdi kako ovo pravno lice nema imovinu, a mi imali izvršenje nad objektom u Tuzli koje se zaustavilo zbog otvaranja stečaja u Brčkom”, navodi Rahman.

Podsjetimo da je Tužilaštvo u Brčkom u januaru ove godine podiglo optužnicu protiv Dragana Čičića zbog zloupotrebe na štetu Novi Bimeks, a na štetu domaćih i stranih preduzeća kojima je rukovodio. U optužnici se navodi da je 22 miliona KM usmjerio u Srbiju.

Kao drugi primjer navodi PD Posavina čiju je zemlju uzeo Brčko distrikt.

“Brčko distrikt, po preporuci Ombudsmena za ljudska prava i presudi, treba da vrati ili novčano nadoknadi zadruzi i drugima zemlju koju su unijeli u PD Posavinu ili plati istu, te izmiri obaveze koje je PD Posavina imala. Ali, oni odbijaju da završe postupak procjene preuzetog zemljišta. Mi smo platili troškove tužbe i vještačenja kao povjerilac u postupku preko 12.000 KM i evo sad će sedam godina i ništa”, navodi Rahman.

Dodao je da Zemljoradničkoj zadruzi “Ratar” treba vratiti oko 86 hektara zemlje, koja danas vrijedi između 8,6 i 25,8 miliona KM.

“Zadruga „Ratar“ ima i 53 hektara zemlje koju su joj u postupku stečaja oteli, a koja se nalazi najvećim dijelom pored Malezijskog puta na ulazu u Brčko. U tom dijelu se kvadratni metar zemlje kreće od 30 do 100 KM, u prevodu radi se o zemljištu vrijednom između 15,9 i 53 miliona KM. Za svaki komad zemlje koji zadruga potražuje postoji kupoprodajni ugovor koji je rađen u skladu sa Zakonom koji je vrijedio u momentu sticanja ovog zemljišta“, tvrdi naš sagovornik.

Dalje kaže da se ovo zemljište otima pozivajući se na Arbitražnu odluku i ubacujući u istu nešto čega tamo nema, na Zakon o upisu stvarnih prava na nekretninama u vlasništvu Brčko distrikta i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Ovi zakoni se u Brčkom na imovini zadruge primjenjuju retroaktivno, a što je zabranjeno članom 39 Statuta Brčko disrikta BiH. Zadruzi se zabranjuje i da dokaže pravni slijed jer je stavom 31 Odluke Ustavnog suda BiH Ap 1808/05 definisano da „imovina predstavlja skup imovinskih prava (stvarnih, obligacionih, intelektualnih) i obaveza, apelant (Ratara) je, da bi sporne nekretnine predstavljale njegovu imovinu, morao dokazati da je ta imovina zasnovana na valjanom pravnom osnovu i da je apelant pravni slijednik nosioca prava korištenja koji je upisan u zemljišnim knjigama (kada bi ova imovina postala imovina zadruge bez obzira na prelazne i završne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko Distrikta BiH).“

„S obzirom na to da zadruga dokaz o sticanju imovine na valjanom pravnom osnovu ima u kupoprodajnim ugovorima, institucije Brčko distrikta na sve načine stopiraju dokazivanje pravnog slijeda, a koji je ispraćen i kroz Službene glasnike BiH te idu tako daleko da falsifikuju i pravni slijed ove zadruge, a što ćemo dodatno dokazati, te je i zbog toga podnesena krivična prijava protiv sudije registarskog suda u Brčko distriktu BiH, koja je ujedno stečajni sudija u ovom predmetu“, zaključuje Adis Rahman.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.