poplave

U toku prijave šteta, isušivanje, čišćenje i dezinfekcija stotine objekata u USK

FOTO: Muhamed Sadiković/Fena

Samo u Bihaću i Bosanskoj Krupi poplavljeno je više od 600 stambenih, pomoćnih i poslovnih objekata, iz kojih se sada ispumpava voda, ili je u toku proces čišćenja i dezinfekcije

Mnogi građani Unsko-sanskog kantona (USK) još nisu sanirali štete ni od decembarskih poplava, a voda im je prošle sedmice ponovo prodrla u kuće i poslovne prostore. Gubici na poljoprivrednim zemljištima su nemjerljivi, pa po mišljenju brojnih poljoprivrednih proizvođača ova se godina već može zaboraviti.

U okolini Cazina i Bosanske Krupe dodatne problema predstavljaju aktivacije brojnih klizišta, kao i odroni na regionalnim magistralnim putevima.

Samo u Bihaću i Bosanskoj Krupi poplavljeno je više od 600 stambenih, pomoćnih i poslovnih objekata, iz kojih se sada ispumpava voda, ili je u toku proces čišćenja i dezinfekcije.

– Sada se radi na ispumpavanju vode i isušivanju prostora. Sve raspoložive pumpe i isušivači vlage su na terenu, a upravo za tim je i najveća potreba. Mi smo sve svoje raspoložive kapacitete stavili na raspolaganje gradskim i općinskim službama civilne zaštite, a značajna pomoć stigla je i od Federalne uprave civilne zaštite. Međutim, potrebe su ogromne, tako da su svaka pumpa i aparat dobro došli. Naravno, posebna pažnja će se morati obratiti na čišćenje i dezinfekciju svih tih poplavljenih prostora – riječi su pomoćnika direktora Civilne zaštite Unsko-sanskog kantona Muhameda Pečenkovića.

Poplave su prouzrokovale ogromnu štetu na poljoprivrednim parcelama i usjevima. Prema prvim podacima, pod vodom je bilo skoro 15. 000 kvadratnih metara prostora za plasteničku proizvodnju, što znači gubitak i do 150 tona povrća koje je trebalo biti proizvedeno. Gubici na otvorenom su neuporedivo veći.

– Za plasteničku proizvodnju imamo oko 550 kvadratnih metara prostora, gdje je bilo zasađeno oko 1. 500 sadnica i to je nažalost sada sve propalo. Ovu godinu moram prekrižiti i zaboraviti. Nakon poplava ostao je samo mulj i zatrovana zemlja, tako da se ništa ne može spasiti. Preostaje nam sve počupati i baciti, jer ne smijemo rizikovati zbog zaraznih bolesti koje donose voda i vlaga – kazao je poljoprivrednik Šemso Memić iz Bihaća.

Građanima svih poplavljenih općina i gradova već su upućeni pozivi za prijavu šteta, nakon čega se očekuje izlazak nadležnih komisija na teren, odnosno detaljnija slika o razmjerama štete prouzrokovane poplavama.