Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je u cijelosti odluku kojom je prethodnu Vladu RS Save Minića proglasio neustavnom. U objavljenom meritumu Ustavni sud BiH je naveo kako je zapazio da u NSRS nedavno, 18. januara, došlo do usvajanja ostavke presjednika Vlade RS, te da su pravne okolnosti izmijenjene.
Međutim, navodi smatra da su ispunjeni uvjeti za meritorno rješavanje zahtjeva i da ima nadležnost da ocjenjuje ustavnost osporenih odluka za period važenja, odnosno od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do stavljanja van snage 18. januara 2026. godine.
Šta nalaže Ustav BiH
Naime, Ustavni sud ukazuje da bi u suprotnom javne vlasti u Bosni i Hercegovini mogle donositi akte koji su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, a ti akti bi, iako su u određenom periodu proizvodili pravno djelovanje, bili van ustavnosudske kontrole samo zbog činjenice da ih je sam donosilac naknadno stavio van pravne snage. Ustavni sud smatra da bi to nesporno bilo suprotno načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Dakle, Ustavni sud BiH konstatuje da su osporene odluke koje su donesene na osnovu prijedloga lica koje za to nije bilo ovlašteno, u periodu od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do stavljanja van snage 18. januara 2026. godine, bile u suprotnosti sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu da je mandat Milorada Dodika kao predsjednika Republike Srpske prestao na osnovu odluke Suda BiH kao institucije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra da su osporene odluke u periodu njihovog važenja bile u suprotnosti i sa članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
S obzirom na to da su vlasti u RS de facto priznale neustavno djelovanje te su 18. januara prihvatili ostavku Minića odnosno cijele Vlade RS te su imenovale novu, u ovom momentu je zanimljiv sljedeći detalj odluke Ustavnog suda BiH
„Ustavni sud naglašava da ovom odlukom ne prejudicira pitanje ustavnosti akata koje je donijela Vlada Republike Srpske u periodu važenja osporenih odluka ukoliko takvo pitanje eventualno bude pokrenuto pred Ustavnim sudom“, navodi sud.
Postupak CIK-a
S obzirom na ovakvu konstataciju Ustavnog suda BiH, s pravnog stajališta se primjećuje problematičnost takvih akata. No, ostaje da se vidi da li će pred ovim sudom biti podnesen zahtjev za ocjenom ustavnosti.
Kako god, Ustavni sud zaključuje da su osporene odluke u periodu od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do stavljanja van snage 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine jer su donesene na osnovu Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske koju je donio Milorad Dodik 23. augusta 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao sa 12. junom 2025. godine kao danom pravosnažnosti presude Suda BiH, koja je za pravnu posljedicu imala prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, što je naknadno samo deklaratorno konstatirano u postupku pred CIKBiH.
