Pravo na prebivalište

Ustavni sud BiH odlučio po zahtjevu Željka Komšića: Nema diskriminacije građana

zeljko-komsic-press-945×630

Komšić je smatra da bi veliki broj građana, čiji broj se može mjeriti stotinama hiljada, mogao izgubiti ranije stečeno pravo na prebivalište

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučujući po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića utvrdio je da su odredbe Zakona o prebivalištu i boravištu BiH, koje je Komšić smatrao spornim, u skladu sa Ustavom BiH.

Piše: A. DUČIĆ

Komšić je tražio od Ustavnog suda da ocijeni kompatibilnost člana 8. st. 2, 3, 4, 5. i 6, člana 8.a i člana 32. stav 3. tačka d) Zakona o prebivalištu i boravištu sa članovima I/2, II/3.m) i II/4. Ustava BiH u vezi s pravom na slobodu kretanja i prebivališta.

Ustavni sud smatra da je navedenim odredbama zakona koje Komšić osporava jasno reguliran širok spektar dokaza koji su razumni i objektivni za prijavu prebivališta, koji su “propisani u javnom interesu i imaju legitiman cilj, kao i „dodatnih“ dokaza u postupku provjere prijavljenih državljana s evidentiranim prebivalištem, a što je obaveza nadležnog organa, te se jednako primjenjuju na sve građane BiH”.

Komšić je u svom zahtjevu naveo da razlozi podnošenja zahtjeva odnose se na to da nečiji imovinski status ne može biti temeljem za utvrđivanje bilo čijih prava i temeljnih sloboda zbog čega smatra da to nije u skladu sa Ustavom BiH ni međunarodnim konvencijama.

– U takvom ambijentu, u kojem nečiji imovinski status, predstavlja temelj za davanje prava na prebivalište, izrazito je diskriminatoran i stvara mogućnosti da gubitkom prebivališta veliki broj građana Bosne i Hercegovine ostane bez drugih prava koja proizlaze iz prijave prebivališta, kao što je pravo na rad, obrazovanje, zdravstveno i socijalno osiguranje i niz drugih prava -smatrao je Komšić.

On je ranije izjavio da se tokom petogodišnje primjene spornih odredbi Zakona o prebivalištu i boravištu BiH, došlo do saznanja da bi veliki broj građana, čiji broj se može mjeriti stotinama hiljada, izgubio ranije stečeno pravo na prebivalište, a time i svoj pravni subjektivitet unutar pravnog sistema BiH, što je nedopustivo.

Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine stupile su na snagu 2015. godine a isti, pored ostalog, propisuje da su, u postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja, državljani dužni da prilože dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju.