Vijeće za zaštitu vitalog nacionalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odlučilo je da odlukom Narodne skupštine RS o referendumu i Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
“Obrazloženje” odluke
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda RS, Vijeće je razmatralo da li je do povrede došlo donošenjem Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Odluke o prijevremenom stupanju na snagu ovoga zakona.
Zaključeno je da osporenim aktima NSRS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
U obrazloženju se navodi da „referendumska komisija iz osporenog zakona nema status javne institucije, niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti za koje postoji ustavna obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda, zbog čega se tvrdnje podnosioca zahtjeva o povredi navedenih ustavnih garancija ne mogu dovesti u vezu sa normiranjem iz osporenog zakona“.
Stav o zastupljenosti konstitutivnih naroda
Vijeće je zaključilo da se „pravilo o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u organima za provođenje izbora, odnosno referenduma, primjenjuje i na sastav Referendumske komisije iz osporenog zakona“, čime se, po njihovoj ocjeni, ne stvara nejednakost u pravima naroda.
Dodaje se i da se osporenim zakonom „ne dovodi u neravnopravan položaj nijedan od konstitutivnih naroda, niti se pravi razlika među njima u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definisanih Ustavom“.
Odluka o raspisivanju referenduma
Vijeće je donijelo odluku i da Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma, kao i Odlukom o njenom prijevremenom stupanju na snagu, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
„Navodi i tvrdnje Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS, a kojim se izražavaju bojazan i pretpostavke o mogućim posljedicama koje rezultati referenduma mogu imati po bošnjački narod, nisu pravno relevantni za pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa“, navedeno je u odluci.
Ustavni sud ocjenjuje da se osporene odluke „odnose jednako prema svim narodima i građanima i kao takve ne mogu ugroziti vitalni nacionalni interes ni dovesti do diskriminacije u uživanju bilo kojih prava garantovanih Ustavom“.
„Osporene odluke, dakle, nemaju nacionalni predznak, već se, nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, podjednako odnose na sve građane, koji slobodno disponiraju svojim pravom da učestvuju na referendumu“, saopšteno je iz Ustavnog suda RS.
Sadržaj i datum referenduma
Usvojenim zakonom definisano je da referendum može sprovesti i komisija koju imenuje NSRS, odnosno ad hoc komisija.
Na sjednici održanoj krajem avgusta usvojena je i Odluka o raspisivanju referenduma, kojim je odlučeno da se referendum održi na cijeloj teritoriji RS.
Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?“
Datum održavanja referenduma utvrđen je za 25. oktobar, a Vlada RS je zadužena za obezbjeđivanje finansijskih i tehničkih sredstava za njegovo provođenje.
Kontekst odluke
Posebna sjednica NSRS na kojoj je donesena odluka o referendumu održana je nakon što je CIK BiH oduzeo mandat Miloradu Dodiku kao predsjedniku RS, poslije pravosnažne presude Suda BiH.
