Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, čime je okončana parlamentarna procedura za ovaj važan energetski projekt.
Podrška većine delegata
Za zakon je glasao 61 delegat, jedan je bio suzdržan, dok su tri delegata bila protiv.
Izmjene zakona stupit će na snagu nakon objave u Službenom glasniku FBiH.
Slijedi sporazum s Hrvatskom
Naredni korak u realizaciji projekta bit će potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
PROČITAJTE JOŠ Schmidt: Nisam uspio objasniti kako BiH ne može koristiti milijardu eura
Potpisivanje je najavljeno za kraj mjeseca u Dubrovniku.
Američka kompanija novi investitor
Najznačajnija izmjena odnosi se na investitora projekta.
“U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba”, izjavio je ministar Vedran Lakić.
Nova uloga investitora povjerena je američkoj kompaniji AAFS.
Proširena mreža gasovoda
Trasa Južne interkonekcije ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni pravci i odvojci.
Planirani su odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Strateški značaj projekta
Plinovod će omogućiti dopremu ukapljenog plina iz pravca zapadne Evrope u Federaciju BiH preko Hrvatske, čime se jača energetska sigurnost i diversifikacija izvora snabdijevanja.
