Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanica Rejhana Dervišević (SDPBiH).
Ona je, obrazlažući svoj prijedlog, kazala kako je mišljenja da je prijedlog izmjena i dopuna reformski iskorak u odnosu države kao poslodavca prema zaposlenicima i njihovim porodicama, i da nas “vode i dovode bliže evropskim standardima i ostvarenjima istih ciljeva – uspješnom provođenju pronatalitetne politike i pomoći roditeljima u usklađivanju njihovih privatnih i profesionalnih obaveza”.
Napomenula je da su ovi prijedlozi izmjena i dopuna zakona usklađeni i sa standardima najboljeg interesa djeteta što čini, ne samo temelj UN konvencije o pravima djeteta, nego je i sastavni dio pravnog poretka naše zemlje u skladu sa njenim Ustavom.
Navela je da predložene izmjene i dopune predviđaju pravo očevima na 10 radnih dana očinskog odsutstva nakon rođenja jednog djeteta, odnosno 15 radnih dana za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
“Iskorak u uspostavi rodno-odgovornog budžetiranja”
“One predviđaju porođajno odsustvo žene u trajanju od 60 dana poslije porođaja, odnosno 65 dana poslije porođaja u slučaju rođenja blizanca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta. Zatim, mogućnost da otac koristi očinsko odsustvo ako je supruga nezaposlena, mogućnost da otac koristi roditeljsko odsustvo također, bez obzira da li je majka u radnom odnosu ili ne”, kazala je Dervišević.
Dodala je da ono što također ove izmjene predviđaju, jeste fleksibilno korištenje roditeljskog odsustva, koje daje mogućnost roditeljima da istovremeno provedu dva mjeseca uz svoje novorođeno dijete.
“Za majke koje doje, produžava se vrijeme odsustva jedan sat dnevno na 18 mjeseci, za razliku od sadašnjih 12 mjeseci. Otvara se mogućnost da majke, u dogovoru sa poslodavcem, rade pola radnog vremena duže nego sada – predviđeno je godina, mi predlažemo tri godine, za blizance i treće i svako naredno dijete do četiri godine”, navela je Dervišević.
Istaknula je da će se na ovaj način napraviti veliki iskorak u uspostavi rodno-odgovornog budžetiranja, “što nam je više od decenije neispunjena obaveza, a na šta vrlo često Ured za reviziju skreće pažnju u svojim godišnjim revizorskim izvještajima”.
