Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Potvrđeno za Fokus iz MCP-a

Više od 4.000 Bosanaca i Hercegovaca od prošle godine odreklo se bh. državljanstva

pasoš-bih

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH najviše nekadašnjih državljana BiH uzelo je pasoše Njemačke, a zatim Austrije

Bosna i Hercegovona i ove godine nastavila je bilježiti veliki broj ispisa iz državljanstva. Kako je za Fokus potvrđeno u državnom Ministarstvu civilnih poslova od januara do 20.maja ove godine iz knjige državljana BiH ispisalo se 1.009 osoba .

S. DEGIRMENDŽIĆ

Ukoliko se ovom broju pridoda onaj iz 2020. kada se državljanstva naše zemlje odreklo 3.163 građana jasno je da ni pandemija niti otežano putovanje nisu spriječili 4.172 Bosanaca i Hercegovaca da postanu državljani neke druge zemlje. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH najviše nekadašnjih državljana BiH uzelo je pasoše Njemačke, a zatim Austrije.

SAMO TRI SPORAZUMA O DVOJNOM DRŽAVLJANSTVU

S brojem novoispisanih iz knjige državljana BiH u prošloj i u ovoj godini, a uzimajući sve poslijeratne podatke o ispisima iz bh. državljanstva vidljivo je da se BiH ubrzano bliži broju od 100.000 svojih državljana koji su u posljednjih 25 godina odlučili uzeti državljanstvo neke druge zemlje jer s najnovijim podacima broj ispisanih iz bh.državljanstva se kreće oko 95.000.

S obzirom na to da posljednje dvije-tri godine građani BiH masovno odlaze u evropske zemlje i da se njihov broj mjeri desetinama hiljada, procjenjuje se da bi nažalost, pravi val odricanja od bh. državljanstva mogao uslijediti u godinama pred nama, kad generacija ovih porodica koje odlaze “trbuhom za kruhom”, steknu pravo da uzmu državljanstvo u nekoj od evropskih zemalja.

Ukoliko vlasti u BiH ne učine napore da boljim uvjetima za život i rad ne zadrži građane da ostanu u svojoj domovini, ova zemlja će se brzo suočiti s problemom još većeg broja odlazaka ljudi, ali i njihovog ispisa iz knjige državljana.

Naime, trenutno Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, a Danska je prije nekoliko godina donijela zakon koji omogućava njihovim građanima, među kojima ima i značajan broj bh. državljana, da uz danski, zadrže i pasoš matične zemlje.

Očigledno je da Predsjedništvo BiH koje je inače zaduženo za potpisivanje ovih sporazuma nije sposobno da ovu temu otvori na jednoj od sjednica kolektivnog šefa države, a kamoli da o tome pokrene razgovore sa zvaničnicima drugih zemalja.

PUNJENJE BUDŽETA NAPLATOM ISPISA IZ DRŽAVLJANSTVA

S druge strane , vlasti u BiH naplaćuju ispis iz državljanstva i taj novac ubrajaju kao budžetski prihod kojeg troše godinama, prije svega za svoje potrebe.

Tako se po tom osnovu, od taksi koje se naplaćuju za odricanje od državljanstva, u budžet BiH samo u zadnje dvije godine slilo oko pet miliona maraka. Možda je i to jedan od razloga što se vlasti uopšte ne brinu što im se toliki broj građana odriče pasoša svoje zemlje.

Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju oni koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.

U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa košta oko 1.000 KM.