Vještak podatke o cijeni respiratora tražio na Alibabi, namjenu ACM812 A odbio tumačiti

Nijemac kojeg odbrana optuženog Fadila Novalića predstavlja kao svjetskog stručnjaka, sam za sebe kazao da je računovodstveni istražitelj čiji je fokus na operativnim istragama i prikupljanju informacija o različitim kompanijama. Međutim, danas se ovaj vještak nije mogao sjetiti je li kontaktirao dvije ključne kompanije u Kini koje je naredbom Suda BiH trebao istražiti, a koje se vežu za nabavku respiratora u BiH.

PIŠE: SEMIRA DEGIRMENDŽIĆ

Pred Sudom BiH u predmetu protiv optuženih koji su učestvovali u nabavci 100 respiratora ACM812 A kupljenih u aprilu 2020. godine za oko 10,5 miliona KM danas je svoj nalaz iznio Christopher Rojahn, Nijemac s adresom u Panami, kojeg je kao vještaka angažirala odbrana optuženog Fadila Novalića, premijera FBiH.

Naredbu Suda BiH da Rojahn izvrši vještačenje dokumentacije o nabavci respiratora po četiri osnova potpisala je 7. augusta 2020. godine Tatjana Kosović, sutkinja za prethodni postupak.

Zanimljivo je da je od ovog vještaka koji je po struci doktor političkih nauka traženo između ostalog da tumači namjenu i vrstu respiratora, od čega se on i u izvještaju, a i danas pred Sudom BiH ogradio.

Tužitelj Mirza Hukeljić prije iznošenja nalaza ovog vještaka uputio je prigovor Sudskom vijeću da se Rojahn sasluša kao vještak, jer u njegovoj biografiji stoji da je on doktor političkih nauka i da se ne vidi koje je vještak struke.

Hukeljić je kazao da se Tužilaštvo ne protivi da Rojahn bude saslušan kao svjedok o određenim saznanjima, ali da bi njegovo saslušanje kao vještaka bilo u suprotnosti sa zakonom.

Predsjednica Sudskog vijeća Džemila Begović kazala je da je za Sud BiH Rojahn vještak i da će tako ostati, a sve ostalo će biti stvar ocjene Suda.

Govoreći o svom obrazovanju i kvalifikacijama Rojahn je rekao da je diplomirao u Njemačkoj, 1991. a da je upisao pravo 1994. godine na Oxfordu, te da je završio doktorat iz političkih nauka.

Naveo je da je radio za različite firme specijalizirane za istrage o mitu i korupciji, te da je za jedno osiguravajuće društvo u Cirihu radio interne istrage, kao i da je radio istrage o finansijskim prevarama.

Na pitanje advokatice Vasvije Vidović, braniteljice optuženog Fadila Novalića, federalnog premijera je li radio analize za njemačke državne organe Rojahn je rekao nije i da je djelokrug njegovih poslova bliže onome, kako je kazao, što radi tužilaštvo.
Rekao je i da je bio član komisije pri njemačkom ministarstvu unutrašnjih poslova koja se bavila izradom strategije za smjernice u borbi protiv korupcije.

NIJE IMAO UVID U VIBER PREPISKU I SVJEDOČENJA

Rojahn je sam danas kazao da će on govoriti iz ugla istražitelja. Naglasio je da je inače u njegovom poslu klijent taj koji mu mora dati “slobodne uzde”. U ovom slučaju, rekao je on nije bio uključen u prikupljanje prvobitne dokumentacije, jer kaže, uobičajeno je kada se traže njegove usluge da mu se na uvid daju ugovori i tenderska dokumentacija.

– Ovo su isti dokumenti koje bismo pogledali u nekom nalazu. Uz napomenu, neke stvari ja ne mogu da potvrdim – rekao je Rojahn.

Pojasnio je da je na osnovu dokumentacije koju je prikupilo Tužilaštvo BiH, a njemu dostavila odbrana optuženog, od njega traženo da razmotri četiri aspekta te dokumentacije. Prvo, da razmotri onu koja se odnosi na ugovorne odnose, plaćanje, kao da li je dokumentacija konzistentna, da li je bilo nekih odstupanja, zatim koliki je profit ostvaren za vrijeme ovih transakcija, kao i da istraži dvije kompanije iz Kine, a od Rojahna je traženo i da istraži kompanije iz Kine, konkretno “Beijing Aerospace Changfeng Co” proizvođača respiratora ACM812 A i “Shanghai ChangQi Medical Technology Center” firme od koje je “FH Srebrena malina” kupila respiratore.

Rojahn je zatim pojašnjavao koju je dokumentaciju imao na raspolaganju, te je spomenuo ukupno 27 dokumenata među kojima su i prijevodi s bosanskog na engleski jezik. Rojahn je na raspolaganju imao ugovor Federalne uprave Civilne zaštite s “FH Srebrena malina” zaključen 3. aprila 2020. godine, analizirao je i dokument između crnogorske firme BTL medical i “FH Srebrena malina”, kao i izjavu o raskidu tog ugovora od 14. aprila 2020. godine, a još jedan dokument odnosio se na sporazum o posredovanju između BTL Medical i “Maline”. Rojahn je analizirao i instrukcije za plaćanje i fakture, kao i ugovor između “FH Srebrena malina” i Fly Bosnia. Inače, ovoj avio kompaniji plaćeno je za transport prvih 80 respiratora iz kine oko 300.000 KM.

– Nakon što sam pregledao ove dokumente, uz neka ograničenja, nisam našao nikakva odstupanja, ukoliko odgovaraju ugovori i brojevi računa, ako svrha odgovara. Moram biti oprezan i reći da ima možda nekih dokumenata koje nisam vidio – rekao je Rojahn.

Na pitanje advokatice Vidović o kakvim odstupanjima govori, Rojahn je rekao da neki aspekti njemu nisu bili vidljivi, da on ne zna ekonomske odnose između firme proizvođača respiratora i one iz Šangaja koja je prodala respiratore “Malini”.

Odgovarajući na pitanje advokatice Vidović da li je ispitivao cijene respiratora u vrijeme dok je pregledao dokumentaciju, vještak je kazao da je bilo jako teško utvrditi cijenu respiratora ACM812 A prije pandemije Covid 19.

Tužitelj Mirza Hukeljić uputio je prigovor za ovo pitanje, jer, kazao je, od istražitelja se traži mišljenje na osnovu onog do čega je došao putem interneta.

Hukeljić je tražio da se ovaj istražitelj tretira kao istražitelj SIPA-e kada Sud BiH nije dozvolio da istražitelj SIPA-e iznosi zaključke o bilo kojem dokazu, te je Hukeljić ponovio da i dalje upućuje prigovor da se u ovom slučaju ne radi o vještaku, nego o istražitelju.

Sutkinja Begović kazala je da “ukoliko mu je Sud dao naziv vještaka, onda je u ovom trenutku vještak”, te da je stvar Vijeća kako će prihvatiti i cijeniti nalaz vještaka.

Rojahn je potvrdio da je njegovo istraživanje bilo oslonjeno na internet.

– Pozivam se na platformu Alibaba u Kini – kazao je on.

U nastavku odgovora na pitanje o cijeni respiratora u periodu mart-april 2020. godine Rojahn je rekao da je to bio frustrirajući aspekt njegovog istraživanja, slikovito opisujući rast cijena izjavom “jer se klatno ljuljalo u različitim pravcima”, i da u jednom trenutku “to više nije bilo klatno, nego elise helikoptera”.

– Cijene su se znatno povećale. Nisam mogao utvrditi tačno koliko je koštao respirator ACM812 A prije pandemije Covid 19. Moglo bi se reći da je prije Covid 19 koštao nekoliko hiljada dolara, a u pandemiji pet puta više – rekao je ovaj vještak.

Prema podacima do kojih je došao putem sajta Alibaba i drugih stranica na internetu Rojahn je kazao da se cijena respiratora kretala u jeku pandemije oko 52.000, eura a mjesec kasnije oko 18.000 eura.

No, u konačnoj ocjeni, nije mogao iznijeti konkretnu cijenu respiratora.

Advokatica Vidović pitala je Rojahna da li je izračunao maržu “FH Srebrena malina” u poslu nabavke respiratora, a on je kazao da je izračunao da je to bilo sedam posto, ako se uzme suma koja je uplaćena.

Rojahn je pojasnio da u vrijeme kada je pripremao analizu da je tada prema njegovim riječima još postojala provizija za medicinsku firmu koja je radila kao posrednik da, ukoliko bi to bilo uključeno onda bi bilo drugačije.

Advokatica Vidović je pitala je li u svijetu uobičajena marža, a on je rekao da se prvi put donekle slaže s tužiteljem da “to nije nešto u čemu je on stručan”.

– Ali, sedam posto je mala cifra za medicinske uređaje. Profit od sedam posto mi ne izgleda nešto pretjeran – kazao je Rojahn.

Na pitanje kako je ispitivao poslovnu reputaciju dviju kineskih firmi koje imaju veze s nabavkom respiratora ACM812 A, Rojahn je kazao da ”zbog političke i ekonomske realnosti u Kini, finansijski status i reputacija firmi nisu baš otvoreni kao primjerice u SAD-a”.

– Firma proizvođač je imala veliko poslovanje, imali su oko 250 miliona sredstava, ukupni prihodi su bili oko 26 miliona eura. U suštini to je državno preduzeće. To za Kinu nije neuobičajeno. Bave se raznom proizvodnjom – kazao je Rojahn.

On je potvrdio, na upit advokatice Vidović da se respiratori ACM812A nalaze u okviru registrirane djelatnosti te kompanije.

Rojahn je rekao i da firma proizvođač respiratora ACM812 A ima pet cerifikata, a koji se odnose na kvalitetu proizvoda, zaštite zdravlja na radu, medicinske uređaje, kao i jedan od ISO certifikata za oblast građenja.

Rojahn je kazao da nije naišao na informacije o narušenom ugledu ove dvije kompanije, te je rekao da nisu u registru sumnjivih aktivnosti i prekršaja, kao da ni u medijima dostupnim na engleskom jeziku nije naišao na negativne reference.

Rekao je da je pronašao informacije o četiri spora koja ima kompanija proizvođač respiratora ACM812 A, ali to je “ništa za ovakvu kompaniju”.

Potvrdio je da je firma u Šangaju u okviru svog poslovanja imala i prodaju respiratora ACM812 A.

Kazao je da ta kompanija postoji od 2018. godine.

Na pitanje advokatice Vidović je li na osnovu dokumentacije kojom je raspolagao mogao utvrditi izvor novca s kojim su plaćeni respiratori ACM812 A, Rojahn je rekao da nije, ali da je njegovo shvatanje da je riječ o javnim sredstvima BiH.

Advokatica Vidović je pitala Rojahna i da li je “našao ikakav dokaz da je Novalić inicirao bilo kakvu uplatu” nakon što je izvršena uplata novca za nabavku respiratora, na što je on odgovorio:

– Ne, ali, jedno veliko ali, ja nisam dobio podatke o komunikacijama, nisam vidio komunikaciju putem Vibera – rekao je Rojan.

PRANJE NOVCA

Kada je u pitanju dio Rojahnovog izvještaja koji se odnosi na nalaz o pranju novca za šta Tužilaštvo BiH tereti Novalića i ostale optužene u ovom predmetu, vještak je kazao da on “ne razumije u kojem je trenutku izvršeno predikatno djelo i koji dio novca je trebalo oprati”.

Na pitanje advokatice Vidović je li se bavio ekspertizama pranja novca u svijetu Rojahn je kazao:

– Radio sam na zadacima obično s međunarodnog aspekta. Ne mogu pomoći banci da kažem da se radi o konkretnom pranju novca, ali smo pokušali utvrditi radi li se o pranju novca.

Na pitanje Vidović da li je držao predavanja na konferencijama o pranju novca Rojahn je rekao da “pokušava to izbjeći, jer mu više zvuči kao pravno pitanje. Rekao je i da ne bježi od kategorizacije da je on istražitelj.

Tužitelj Mirza Hukeljić pitao je Rojahna da li on u svojim poslovima postupa kao računovodstveni istražitelj, na što je on rekao “da, to je tačno”.

– Uz jednu napomenu, moj fokus su operativne istrage i prikupljanje informacija o različitim kompanijama.

Potvrdio je i da radi obično za pojedince, a ne za državu.

Na pitanje da li je u dosadašnjoj karijeri imao priliku pred nekom pravosudnom institucijom iznijeti svoje mišljenje ili nalaz, Rojahn je kazao nije direktno, ali da su materijali koje je on pripremao bili predočavani indirektno pred sudovima.

Pojasnio je da je u ovom slučaju dao mišljenje o materijalima koje je neko drugi dostavio.

Tužitelj Hukeljić pitao je ovog vještaka ili istražitelja, da li je osjetio potrebu da dođe do nekog drugog materijala pored onih što su mu dostavljeni, na što je on rekao “pravo da vam kažem, nisam i to zbog načina na koji je postavljen moj zadatak. Shvatio sam da je moj zadatak da uradim posao na osnovu materijala koje sam dobio.“

Hukeljić je vještaka pitao da li je siguran da su mu dostavljeni svi materijali, te je tužitelj vještaka podsjetio da se u nekoliko navrata ograđivao od svog nalaza.

– Ja sam radio pod pretpostavkom da imam kompletan set dokumenata.

Kada je tužitelj Hukeljić pitao vještaka na koji način bi na njegov nalaz utjecala Viber prepiska u čiji on sadržaj nije imao uvid, ali je spomenuo tu prepisku, Rojahn se nije decidno izjasnio.

Tužitelj Hukeljić mu je kazao da u “Viber prepisci postoje dokazi da postoji prethodni dogovor na način da će se dio iznosa vratiti da li biste vi to uzeli u obzir.“

Na ova pitanja prigovorila je advokatica Vidović kazavši da je u pitanju “kriv navod i kriva interpretacija tužitelja”,

– Tužilaštvo je trebalo predočiti takvu komunikaciju – kazala je Vidović.

Tužitelj je konstatirao da vještak prilikom sačinjavanja svog nalaza nije na raspolaganju imao sadržaj komunikacija optuženih, kao ni izjave svjedoka.

Također, za tužitelja Hukeljića je sporno da je Rojahn dao pisani nalaz o vrsti respiratora, iako on nema medicinske kvalifikacije za davanje stručnog mišljenja o vrsti i namjeni respiratora.

Rojahn je na ovu konstataciju kazao “da, u pravu ste i upravo je to vrsta pitanja koju bih odbio”.

Međutim, tužitelj Hukeljić je Rojahna podsjetio da je pod tačkom 3. naredbe Suda BiH za vještačenje navedeno da ovaj doktor političkih nauka utvrdi namjenu respiratora ACM812 A, a pod tačkom 2. vrstu respiratora.

POTVRDIO DA NEMA MEDICINSKO ZNANJE

Rojahn je kazao da se nije izjašnjavao o namjeni respiratora, nego o njihovom korištenju, te da za njega ta dva pojma imaju različito značenje, na što je tužitelj Hukeljić rekao da je to za njega isto.

Ipak, tužitelj je Rojahnu kazao da se on u svom nalazu upustio u tumačenje konfiguracije respiratora i da je u nalazu naveo da postoje dvije konfiguracije.

Na pitanje Hukeljića da pojasni na osnovu čega to tvrdi , da li taj zaključak crpi iz nekog priručnika ili stručnog znanja, Rojahn je rekao da on nema nikakvo medicinsko znanje, a za konfiguraciju je kazao da je ona njemu interesantna u smislu da li “utiče na cijenu i da je pokušao utvrditi kakav utjecaj to ima na troškove”.

Vještak je ponovio da postoji i mogućnost da ima nedozvoljenih plaćanja, ali da je on radio na osnovu njemu dostavljene dokumentacije u kojoj prema njegovom stavu nema ništa sporno.

Na pitanje tužitelja Hukeljića “u kojem je trenutku vještak počeo pratiti tok novca” kada je u pitanju nabavka respiratora ACM812 A za BiH, Rojahn je prvo kazao da bi se morao vratiti na dokumentaciju da odgovori na to pitanje, a potom je rekao i da on nije “pratio tok novca, nego je pratio dokumentaciju”.

Rojahn je potvrdio i da u dokumentaciji koju je analizirao nije imao potvrdu plaćanja iz FUCZ-a prema “FH Srebrena malina”.

Tužitelj Hukeljić je konstatirao da vještak iako je imao zadatak da provjeri bionitet dvije kineske firme i utvrdi cijenu respiratora ACM812 A uopšte nije kontaktirao predstavnike tih firmi.

Rojahn je kazao: “Nije tačno, kontaktirao sam nekoliko proizvođača u Kini”.

No, Hukeljić mu je kazao da ga pita za konkretne firme, a ne druge kompanije, na što je Rojahn rekao:

– Ne znam. Prilično sam siguran da sam barem proizvođača kontaktirao.

Na ovaj odgovor tužitelj Hukeljić je uzvratio pitanjem:

– Hoćete reći da se ne sjećate da li ste kontaktirali dvije najvažnije kompanije?

Rojahn je kazao da ne može odgovoriti “a, da ne provjeri svoj e-mail” koji mu u sudnici nije dostupan.

Tužitelj je pitao Rojahna i da li su registri o prekršajima u Kini na koje se on pozivao u dijelu izvještaja kada je ocijenio da dviju tretiranih firmi nema u tim registrima, javno dostupni, te je tužitelj ovog vještaka pitao na koji je način pristupio tim registrima u Kini.

Rojahn je rekao da je koristio usluge vanjskog provajdera za te provjere, za što je, kako tvrdi, angažirao jednu firmu iz Australije.

Tužitelj Hukeljić je konstatirao da u izvještaju Rojahn nigdje ne navodi taj izvor, te da u izvještaju nema “ni traga izvoru te tvrdnje”, te je kazao vještaku da je on bio u obavezi da sve materijale koje je koristio da dostavi uz izvještaj .

BONITET OCJENJIVAN BEZ FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

Tužitelj Hukeljić je pitao Rojahna i da li je pri ocjeni mišljenja da firma iz Šangaja koja je prodala respiratore “Malini” ima ugled u vanjskoj trgovini u obzir uzeo i to da ta firma uopšte nema web stranicu, na što je vještak rekao da jeste i “da je problem u njihovim prostorijama”, ali nije pojasnio detaljnije ovu izjavu.

Na konstataciju tužitelja Hukeljića da on pri izradi svog nalaza čak nije imao ni finansijske izvještaje firmi iz Kine čiji bonitet je ocjenjivao, Rojahn je odgovorio da je to tačno.

A, na pitanje tužitelja, da li je te podatke mogao tražiti od provajdera za kojeg kaže da je već s njim sarađivao, Rojahn je rekao da nije mogao tražiti to, jer u slučaju kad ih firma ne objavljuje onda se do tih izvještaja ne može ni doći.

S obzirom na to da je Rojahn kazao da u Kini za firme koje imaju jednog vlasnika ne postoji obaveza objave finansijskih izvještaja, tužitelj ga je pitao otkud mu ta informacija, a on je rekao da misli da su mu je “dostavili istražitelji iz Kine”.

Tokom današnjeg iznošenja svog nalaza ovaj vještak je kazao i da što se tiče razgovora “s proizvođačem respiratora ACM812 A da on ne bi imao smisla, jer ta firma relativno malo izvozi. Oni prodaju oko 10 aparata godišnje. Vjerovatno izvoz ide preko preprodavača”.

Kazao je da su ovo podaci koji se odnose na period prije pandemije.

Sutkinju Džemilu Begović zanimalo je za koga je najviše kineska firma proizvodila respiratore u svojoj zemlji, s obzirom da je vještak kazao da je izvozila vrlo malo respiratora ACM812 A.

– Da li je taj dio možda namjenski bio za vojsku proizveden? – pitala je sutkinja Begović, na što je svjedok kazao da nagađa da bi to imalo smisla, ali da on to ne može tvrditi.

Suđenje će biti nastavljeno 11. maja, za kada je najavljeno da sa izvođenjem svojih dokaza započne odbrana drugooptuženog Fahrudina Solaka.

Podsjećamo, za zloupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora sudi se federalnom premijeru Fadilu Novaliću, suspendovanom direktoru FUCZ-a Fahrudinu Solaku, direktoru firme “F.H. Srebrena malina” Fikretu Hodžiću, kao i samoj firmi, te federalnoj ministrici finansija Jelki Milićević, kojoj je na teret stavljen nesavjestan rad u službi.