Vlada FBiH usvojila smjernice ekonomske i fiskalne politike za period 2024.-2026.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

Ovaj dokument određuje pravac i osnovne ciljeve ekonomske i fiskalne politike, visinu finansijskih planova korisnika proračunskih sredstava, te predstavljaju temelj za izradu operativnih planova nižih razina vlasti u FBiH. Okvir za njegovu izradu predstavljala je Strategija razvoja FBiH 2021-2027., koja je integralni multisektorski dokument i odražava prioritete utvrđene u procesu europskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, Zelena agenda za Zapadni Balkan, EU digitalna strategija).

Kako je implementacija strukturnih reformi glavni preduslov za pristupanje EU, tako su i strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike Federacije definirani u svrhu njihove provedbe, jačanja ekonomije i ostvarivanja potencijalnog rasta. Uz njih su predočeni i osnovni makroekonomski pokazatelji, te makroekonomske projekcije s ciljem predviđanja budućeg stanja privrede.

Poticanje ekonomskog rasta

Prema službenim podacima, u FBiH je u prošloj godini zabilježen realan rast BDP-a od 3,9 posto, dok će realna stopa projiciranog rasta Federacije u 2023. godini iznositi 2,3 posto, a prosječna stopa realnog rasta za razdoblje 2024-2026. procjenjuje se na 3,3 posto.

U usvojenim Smjernicama, između ostaloga, kao cilj tokom nastupajućeg razdoblja navode se ograničavanje rasta javne potrošnje putem fiskalne konsolidacije, smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda preusmjeravanjem sredstava na investicijsku potrošnju, a predviđa se i mogućnost promjene strukture rasta budućeg BDP-a. U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će javne investicije igrati značajniju ulogu u poticanju ekonomskog rasta. Navodi se da bi izgradnja putne infrastrukture, te energetski projekti u srednjoročnom razdoblju znatno trebali povećati udio javnih investicija u strukturi BDP-a.

Efikasno upravljanje javnim rashodima predstavlja jedan od temelja za održiv ekonomski razvoj, s ciljem osiguranja efikasne upotrebe javnih sredstava i finansijske discipline. Kao ključni prioriteti Vlade FBiH u idućem srednjoročnom razdoblju, između ostalog, ističu se kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Ove aktivnosti bit će podržane kroz izdvajanje većih iznosa sredstava za finansiranje infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autocesta i brzih cesta, te unaprjeđenja zračnog i željezničkog saobraćaja Federacije. Vlada FBiH smatra neophodnim nastaviti i s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, odnosno jačanju fiskalne discipline i kontrole budžetske potrošnje čime bi se tzv. fiskalni viškovi koji se pojave usmjerili upravo u finansiranje infrastrukturnih projekata.

Nadzor nad trošenjem javnih sredstava

Slijedeći najave o ublažavanju inflatornih pritisaka, fiskalna politika Vlade FBiH u ovom segmentu bit će usmjerena na pažljivo praćenje negativnih posljedica inflacije, a u slučaju potrebe i na donošenje i provedbu mjera za očuvanje i poboljšanje kupovne moći građana, s naglaskom na ugrožene kategorije stanovništva. Dodatno će biti unaprijeđen nadzor nad trošenjem javnih sredstava uvođenjem izvanbudžetskih fondova, prije svega zavoda i službi za zapošljavanje, u federalni, odnosno kantonalne budžete.

U svrhu zaštite radnih mjesta potencirat će se reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obveznih doprinosa. U narednom razdoblju planirano je iznalaženje novih prijedloga koji će uzeti u obzir preliminarne analize utjecaja spomenutih propisa na zaposlenike, poslodavce i budžete u FBiH. Porezne politike u srednjoročnom razdoblju, navodi se u Smjernicama, trebale bi promovirati održiv i inkluzivan rast u cijeloj Federaciji s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećuju ekonomsku aktivnost.

Stalno praćenje duga

Također, dinamika zaduživanja nalaže potrebu stalnog praćenja duga, uz zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija pod koncesijskim uslovima (niska kamatna stopa, duži rok otplate i što duže grace razdoblje). Novo zaduživanje, napominje se u ovom dokumentu, moralo bi biti povezano s projektima koji doprinose ubrzanju reformi, kao osnove za daljnji ekonomski rast, te donošenje svake pojedinačne odluke o novom zaduženju pretpostavlja nužnu analizu makroekonomskih tokova i implikacije na osnovne makroekonomske pokazatelje Federacije BiH, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.