Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

državno tužilaštvo

Za godinu dana nijedna presuda i tek dvije optužnice za genocid u Srebrenici

srebrenica potocari genocid
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

U proteklih godinu dana Sud Bosne i Hercegovine nije izrekao nijednu presudu za genocid počinjen u julu 1995. u Srebrenici, dok je Državno tužilaštvo podiglo samo dvije optužnice, što pojačava višegodišnje nezadovoljstvo porodica žrtava, koje još traže oko 800 osoba

U dvije optužnice Tužilaštvo BiH obuhvatilo je 11 bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) koji su pomagali u izvršenju genocida učestvovanjem u ubistvima na području Srebrenice, Zvornika, Vlasenice i Šekovića.

Fadila Efendić iz Udruženja “Srebreničke majke” smatra da Državno tužilaštvo za predmete genocida pokazuje sve manje interesovanja.

-Niko od majki Srebrenice nije i ne može biti zadovoljan predmetima koji se pred sudovima vode za genocid. Svake godine sve je manje suđenja i sve manje nade da ćemo dočekati pravdu mi majke, koje jedna po jedna nestajemo. Glavni krivac je Tužilaštvo, koje ispunjava političke želje umjesto da zadovoljava pravdu, kaže Efendić za Detektor.

Foto: BIRN
Fadila Efendić

Vrlo sličnu izjavu godinama daju i druge majke, ali Tužilaštvo BiH nije imalo komentar na njihove stavove. U protekloj godini podiglo je dvije optužnice za pomaganje u genocidu. To je jedna optužnica više u odnosu na godinu ranije.

Tokom 2020. iz Tužilaštva BiH su naveli da imaju 17 predmeta u kojima istražuju ukupno 67 osoba osumnjičenih za genocid i ratne zločine počinjene na području Srebrenice u i nakon jula 1995. godine. Od tada su do danas podigli šest optužnica, dok je tokom ovih godina u Državnom sudu izrečeno isto toliko presuda.

Razlog – vrijeme!?

Pravnici koji zastupaju u predmetima pred Sudom BiH kao jedan od razloga navode vrijeme. Previše je godina prošlo od genocida i drugih zločina u Srebrenici, a uz to su preminuli brojni optuženi i svjedoci.

Ali, prema mišljenju advokatice Lejle Čović, upravo to treba biti razlog da ovi predmeti budu prioritet u radu, kako je i predviđeno Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina.

-Ukoliko želimo doći do tranzicijske pravde, pomirenja na ovim prostorima, pa i smiraja za žrtve i njihove preživjele, kapaciteti Tužilaštva BiH moraju biti snažniji u pogledu istraga i optužnica za ratne zločine, a posebno genocid, govori Čović za Detektor.

Za obje podignute optužnice suđenja su počela ove godine.

Suđenje petorici nekadašnjih komandanata i pripadnika VRS-a optuženih za genocid u Srebrenici ubijanjem 65 Bošnjaka na području Šekovića i Vlasenice u julu 1995. godine, počelo je u aprilu. U ovom predmetu optuženi su Ratko Vujović, Ljubomir Vlačić, Vitomir Pepić, Milovan Ognjenović, Goran Višković, Željko Dupljanin i Vlastimir Golijan.

Foto: BIRN
Ejup Ganić i advokatica Lejla Čović

Optužnica obuhvata pogubljenja zarobljenika, nakon napada na Srebrenicu 11. jula, na tri lokacije – dvije na području Bišine u Šekovićima, lokalitet Hašimova rupa – jama Pola, gdje je 19. jula ubijeno 20 muškaraca, te livade zvane Doline-Krajevi, gdje je 23. jula pogubljeno 39 ljudi, kao i na lokalitetu Jarovlje kod Piskavice u Vlasenici, gdje je neutvrđenog dana u drugoj polovini jula ubijeno pet muškaraca i jedna žena.

Suđenje je u julu počelo i šestorici nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade VRS-a.

Navodi Tužilaštva

Miloš Ristić i Sreten Milošević su optuženi s Mladenom Mihajlovićem, Dragojem Ivanovićem te Stanojem i Miloradom Birčakovićem da su – za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova na području Zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenica, u svojstvu nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade – svjesno pružali pomoć pripadnicima udruženog zločinačkog poduhvata u počinjenju genocida nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti.

Tužilaštvo je ranije navelo da su optuženi učestvovali u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole “Grbavci” u Orahovcu, te operaciji transporta zarobljenika na mjesto strijeljanja na lokalitetima u blizini škole, gdje je ubijeno više od 800 žrtava, a tijela su – pomoću mehanizacije – ukopavana u dvije masovne grobnice.

Foto: BIRN

Umjesto odgovora na komentar o smanjenom broju optužnica, iz Tužilaštva su Detektoru dostavili ukupnu statistiku o radu, prema kojoj su za sve zločine u BiH optužili 1.100 osoba, među kojima je više od 40 optuženih za krivična djela povezana s genocidom i dešavanjima u Srebrenici i njenoj okolini u julu 1995. godine.

“U Tužilaštvu BiH, u Posebnom odjelu za ratne zločine, u 2023. godini podignuto je 17 optužnica protiv ukupno 70 lica. U prošloj godini optužnicama su obuhvaćeni događaji u i oko Srebrenice u julu 1995. godine, u kojima je ubijeno preko 865 žrtava, što pokazuje da se radilo o izuzetno složenim predmetima”, navodi se u odgovoru Tužilaštva.

Za Srebrenicu ostaje isti broj godina zatvora kao i prošlog jula

U prvom intervjuu od kako je postala vršilac dužnosti predsjednice Suda BiH, Minka Kreho je kazala da je u procesuiranju ratnih zločina veliku prepreku predstavlja regionalna saradnja, odnosno sporost ministarstva susjedne Srbije, kod kojeg dugo stoji predmet prije nego bude proslijeđen u Viši sud u Beogradu.

-Njih koči njihovo ministarstvo. Naša situacija se poboljšava uveliko. Mi smo čak sa sudijama dogovarali da idemo mailovima i skeniramo poziv za svjedoke, pa kad dođe od ministarstva. Međutim, njihov zakon to ne dopušta. Ne dopušta ni naš, ali mi smo spremni i to da uradimo da ubrzamo postupak. Tamo je sad veći problem nego u Bosni i Hercegovini, objašnjava Kreho.

Prema podacima Detektora, deset osoba optuženih za genocid i druge zločine u Srebrenici nedostupno je bh. pravosuđu.

U Srbiji nije donesena niti jedna presuda od prošlog jula, kao ni u Sudu BiH.

Iz Tužilaštva BiH kažu da je segment regionalne saradnje u borbi protiv nekažnjenosti ratnih zločina izuzetno bitan jer “u regionu postoji više stotina osumnjičenih osoba”.

Mnogi su faktori koji utiču na sve manje suđenja u predmetima genocida, smatra Miodrag Stojanović, bijeljinski advokat.

-Zašto nije bilo više istraga stvar je Tužilaštva, a tu možemo govoriti o raznim problemima. Od nedostatka ljudi koji se bave tim istragama, do kompleksnosti samih predmeta, za koje prije podizanja optužnice treba jedna vrlo ozbiljna istraga, pa i proteka vremena i smrti svjedoka, kaže Stojanović.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.

Nema novih grobnica, nema informacija

Presudama je utvrđeno da je u julu 1995. ubijeno između 7.000 i 8.000 Bošnjaka iz Srebrenice i njene okoline, kao i da je veliki broj žena, djece i starijih osoba prisilno preseljen. Žrtve su nakon egzekucija bile pokopane u primarnim grobnicama, a kasnije su iskopane i ponovo pokopane u sekundarnim grobnicama, tokom septembra i oktobra 1995. godine.

U BiH se, prema podacima Instituta za nestale osobe, još uvijek traga za oko 800 ubijenih Srebreničana, a u udruženjima porodica žrtava sve je veća bojazan da mnogi neće biti pronađeni.

-Ja sam muža Hameda ukopala na prvoj kolektivnoj dženazi 1998. – sa nekompletnim tijelom pronađenim u grobnici Jadar. Sina Fejzu ukopala sam 2013. sa samo dvije pronađene kosti. Problem je što mnoge majke, već 29 godina od genocida, nemaju nikakvu informaciju o svojim sinovima, braći, muževima… Nema novih grobnica, nema novih informacija. Sve je to razlog našeg nezadovoljstva u rad institucija koje se bave ovim procesima, kaže Fadila Efendić.

Nakon što je visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je negiranje zločina zabranjeno, a kažnjivo i slavljenje ratnih zločina, Državno tužilaštvo podiglo je dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića iz Bratunca.

Optužen je za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, odnosno odobravanje i pokušaje opravdavanja genocida u Srebrenici. Pavlović se tereti da je od juna pa do 12. jula prošle godine na području Srebrenice i Bratunca, u vrijeme dženaze i obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Istočna alternativa” iz Republike Srpske, postavljao plakate kojima je odobravao izvršenje genocida.

Veličao osuđenog za genocid

-Svjesno i voljno je odobravao izvršenje krivičnog djela genocida, ističući plakate na kojima se javno odobrava i pokušava opravdati zločin utvrđen pravomoćnim presudama MKSJ-a i Suda BiH, navedeno je u saopćenju Tužilaštva BiH.

Dalje se u saopćenju navodi da je Pavlović pokušao opravdati zločin genocida organizovanjem javnog skupa, javnosti učinio dostupnim plakate za održavanje skupa, a potom na samom javnom skupu držao govor kojim se odobrava i pokušava opravdati zločin genocida utvrđen pravosnažnim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Suda BiH.

Po drugoj optužnici, 10. marta 2023. godine u Bratuncu je veličao osuđenog za genocid.

-Kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja ‘Istočna alternativa’ Republike Srpske, kao i stanovnik Bratunca, postavio je transparent s likom i ispisanom porukom u kojoj se veliča i podržava osoba osuđena za ratne zločine, stoji u ranijem saopćenju Državnog tužilaštva.

Ovime je, kako se navodi, izazvao uznemirenje i strah kod većeg dijela stanovnika na tom području, koji su vidjeli postavljeni transparent u centru grada, a posebno kod povratničke populacije, koja je pretrpjela teška stradanja u proteklom ratu.

Oba predmeta su u toku pred Sudom BiH.