BiH

presude za genocid

Za zločine u Srebrenici izrečene 24 godine zatvora u protekloj godini

08/07/2022
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Sud BiH je u novembru prošle godine u nedostatku dokaza oslobodio Miodraga Josipovića, Branimira Tešića, Dragomira Vasića, Danila Zoljića i Radomira Pantića optužbi za učešće u djelimičnom istrebljenju bošnjačkog stanovništva Istočne Bosne

Pravosnažne presude kojima su Rade Garić i Srećko Aćimović osuđeni na 17 odnosno sedam godina zatvora zbog genocida i zločina nad Bošnjacima iz Srebrenice i Vlasenice, te nepravosnažna oslobađajuća presuda bivšim policijskim rukovodiocima i jedna optužnica rezultat su rada državnih pravosudnih institucija u proteklih godinu dana.
Radetu Gariću je Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine smanjilo kaznu za tri godine, te ga drugostepenom presudom osudilo na 17 godina zatvora za zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom iz Vlasenice i Srebrenice 1992. i 1995. godine.

On je proglašen krivim za progon Bošnjaka iz Vlasenice i Srebrenice ubistvima, prisilnim nestancima, fizičkim i psihičkim zlostavljanjem te drugim nečovječnim djelima.

Garić je u okviru zločina protiv čovječnosti osuđen za učešće u tri odvojena slučaja ubistva bošnjačkih civila.

Aćimoviću je također smanjena kazna za dvije godine. On je kao bivši komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), početkom oktobra 2021. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog pomaganja u zatvaranju bošnjačkih muškaraca, dovezenih s područja Srebrenice, u školu u selu Roćević nedaleko od Zvornika. Presudom je utvrđeno da je učestvovao u ubistvima 818 muškaraca 15. jula 1995. na obali Drine kod Kozluka.

“Optuženi je bio svjestan da će biti ubijeni, ali je potom svjesno počinio radnje da se provede plan počinjenja genocida. Postupajući po naredbi koju je dobio iz komande Zvorničke brigade, optuženi je obezbijedio municiju i dao naredbu da se zarobljenici prevezu na obalu Drine u Kozluku, gdje su na lokaciji šljunkare ubijeni po kratkom postupku i potom pokopani”, naveo je sudija Staniša Gluhajić čitajući prvostepenu presudu.

Kada Hotić iz Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa” nezadovoljna je izrečenim presudama te navodi kako se u slučaju kada se do presude dođe izriču minimalne kazne.

“Kazna kao neće vratiti mrtve u život, ali kazna treba biti strah i trepet za buduće počinioce, ali ovako ispada kao da se zločin isplati”, kaže Hotić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), dodajući kako je 27 godina prošlo od počinjenja genocida i da su žrtve umorne od čekanja.

“Ne znam jesmo li u stanju insistirati jer vidimo da nema pravde”, kaže ona.

Do sada je ukupno izrečeno više od 700 godina zatvora za 50 osoba pred Državnim sudom i u Haagu, te pet doživotnih kazni za genocid i druge zločine u Srebrenici.

Nedostatak dokaza za izvršenje i pomaganje u genocidu

Sud BiH je u novembru prošle godine u nedostatku dokaza oslobodio Miodraga Josipovića, Branimira Tešića, Dragomira Vasića, Danila Zoljića i Radomira Pantića optužbi za učešće u djelimičnom istrebljenju bošnjačkog stanovništva Istočne Bosne.

“Tužilaštvo nije dokazalo prisustvo namjere optuženih za istrebljenje”, kazala je predsjedavajuća Vijeća Minka Kreho tokom obrazlaganja prvostepene presude, dodajući da prisustvo policije na određenim lokacijama nije bilo dovoljno za osuđujuću presudu.

Josipović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Bratuncu, Tešić zamjenik komandira Policijske stanice u Bratuncu, Vasić načelnik zvorničkog Centra javne bezbjednosti (CJB), Zoljić komandant Posebnih jedinica policije (PJP), a Pantić kao bivši komandir Prve čete PJP-a.

Vasić je oslobođen optužbe za izvršenje genocida, a ostala četvorica za pomaganje u genocidu.

U aprilu ove godine Državno tužilaštvo uložilo je žalbu na oslobađajuću presudu tražeći da se presuda ukine i ponovi postupak, dok su Odbrane tražile da se žalba odbaci u cijelosti i potvrdi prvostepena presuda.

Kako je za BIRN BiH potvrdio Nenad Rubež, branilac Danila Zoljića, Apelaciono vijeće Suda BiH još uvijek nije donijelo odluku po ovoj žalbi.

Esad Fejzagić, advokat sa iskustvom sudije i tužioca, pojašnjava kako su svjedoci koji se pozivaju na saslušanja stari, te da njihova svjedočenja postaju neprecizna, zbog čega je problem dokazati podignute optužnice.

“Protekom ovoliko vremena, teže je prikupiti dokaze validne na sudu, pri čemu Tužilaštvo ima najteži zadatak”, navodi Fejzagić koji pojašnjava kako su se ranije trebali završiti predmeti.

“Prvih deset godina od formiranja Suda BiH trebalo je biti udarno”, smatra on, dodajući kako je teško očekivati da se nešto može popraviti.

Također, prošlo je godinu i osam mjeseci kako je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu jer je otkriven identitet jednog zaštićenog svjedoka u predmetu u kom su kasnije oslobođeni Josipović i ostali.

Iz Državnog tužilaštva za BIRN BiH navode kako je Odjel za ratne zločine za kaznena djela genocida, pomaganja u genocidu i ratnih zločina na području Srebrenice u julu 1995. godine, podigao optužnice protiv više od 40 osoba.

Trenutno se pred Sudom vode tri postupka za genocid u Srebernici, a tokom prethodne godine podignuta je jedna optužnica – protiv Milenka Živanovića, ratnog komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS).

On je gotovo istovremeno optužen i u BiH i u Srbiji za slične zločine u Srebrenici 1995. godine, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Živanović je u BiH optužen da je vršio planiranje i rukovođenje aktivnostima jedinica Drinskog korpusa u rasprostranjenom i sistematskom napadu usmjerenom protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području Srebrenice i Žepe 1995. godine. Tereti se i da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Prema srbijanskoj optužnici, on je naredio prisilno preseljenje muslimansko-bošnjačkog civilnog stanovništva sa određenih područja u zoni odgovornosti Drinskog korpusa i svojim naredbama i radnjama učestvovao u prisilnom preseljenju muslimansko-bošnjačkog civilnog stanovništva iz zaštićene zone Srebrenica.

Početak suđenja u Višem sudu u Beogradu odgođen je da bi se razmotrila ponuda o transferu predmeta iz BiH. Iz ovog suda nisu odgovorili na upit da li je odluka i donesena.

Iz Državnog tužilaštva su naveli da predmet nije ustupljen, te da je Živanović pozvan na ročište za izjašnjenje o krivnji pred Sudom BiH.

Od prošlog jula, kada je bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida, ali i drugih ratnih zločina ili veličanje osuđenih ratnih zločinaca, prema analizi BIRN-a BiH, smanjeno je negiranje genocida, ali Državno tužilaštvo nije podiglo niti jednu optužnicu za veliki broj krivičnih prijava.

Desetorica optuženih nedostupni bh. pravosuđu

Kako za BIRN BiH navodi Kada Hotić, godinama se čeka da se osobe sa “A” liste Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) “privedu pred lice pravde i procesuiraju”.

Foto: Armin Durgut/PIXSELL

“Za njih je dokazano šta su počinili, ali se kod nas još uvijek te osobe provjeravaju”, navodi Hotić, dodajući da te osobe u međuvremenu postaju nedostupne pravosuđu odlaskom u Srbiju i Hrvatsku.

Bijegom u Srbiju, suđenje Milomiru Savčiću je obustavljeno. Njega pripadnici Sudske policije, nakon što mu je Sud BiH 9. augusta 2021. godine odredio pritvor zbog nepoštivanja izrečenih mjera zabrane, nisu pronašli na adresi.

Savčić je optužen da je, u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, pomagao u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine.

Kako navode iz Tužilaštva, ukupno deset optuženih za zločine na području Srebrenice nalazi se izvan BiH, uglavnom u Srbiji.

Prvi koji se u vrijeme optuženja za genocid u Srebrenici nalazio na teritoriji Srbije je Milisav Gavrić, nekadašnji zamjenik komandira Policijske stanice (PS) Srebrenica.

Optužnica koja ga tereti da je u Potočarima pomagao u prisilnom transportu nekoliko hiljada bošnjačkih civila, učestvovao u izdvajanju muškaraca iz grupe civila, te da je odvodio muškarce koji su bili u krugu Cinkare kojima se od tada gubi svaki trag, potvrđena je u junu 2008. godine.

Osim što smatra da se sa procesuiranjem zakasnilo, Fejzagić navodi i kako je potrebno procesuirati za najkrupnija djela.

“Potrebno je voditi istrage i podizati optužnice po komandnoj odgovornosti, prema zapovjednim funkcijama”, zaključuje Fejzagić.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.