Zaboravljeni ratni muzej kao simbol borbe za odbranu Sarajeva

ratni-muzej1

Pripadnici Austrougarske vojske su, nakon osvajanja Sarajeva prije skoro 120 godina na jednoj od strateških tačaka grada izgradili utvrdu kasnije nazvanu “Mala kula”, po svemu specifičnu.

Naime, ova tvrđava na Grdonju nije vidljiva niti sa jednog mjesta u podnožju grada dok se sa njenih zidima istovremeno proteže prekrasna panorama Sarajeva.

Desetljećima kasnije, tvrđava je poslužila snagama bosanskih Srba koje su se stacionirale u istoj kuli gdje su vođene bitke od presudnog značaja za odbranu grada devedesetih godina.

ratni-muzej

Pripadnici Vojske Republike Srpske su početkom rata u BiH zauzeli utvrdu na Grdonju i tako obezbijedili značajan strateški položaj sa promišljeno izgrađenim puškarnicama omeđenim kamenim zidinama debljine jednog metra.

Samo stotinu metara dalje u rovovima su bili pripadnici Armije Republike BiH koji su nastojali odbraniti grad. Tadašnja je 105. motorizovana brigada po kojoj je muzej i dobio ime, za oslobođenje grada dala 312 svojih boraca.

Njihove uniforme, ratne komande, improvizovane puške, bombe i lične stvari izložene su u muzeju od 2011. godine kada je on otvoren s ciljem očuvanja uspomena i prošlog vremena koje je ostalo zaboravljeno.

– Izloženo oružje iz Drugog svjetskog rata –

ratni-muzej2

“Muzej 105. motorizovane brigade posvećen je ratnom putu i borcima brigade. Riječ je o slavnoj brigadi koja je za odbranu grada dala 312 heroja i čijih je osam boraca odlikovano najvećim ratnim priznanjem Zlatni ljiljan. Sam muzej je specifičan i jedinstven po mnogo čemu”, započinje priču o muzeju voditelj projekta Ermin Kurtović koji je u njemu dok je još bio otvoren radio kao kustos.

U unutrašnjosti kamenog muzeja postavljeno je i izloženo naoružanje od kojeg većinu čini improvizovano i ručno izrađeno od cijevi. Najzanimljivije je očuvano oružje iz Drugog svjetskog rata koji je borcima poslužilo i ratnih devedesetih godina uz dodatnu rekonstrukciju.

 

“Muzej je jedan od rijetkih smješten na autentičnoj lokaciji gdje su se izvodile borbe u samoj tvrđavi gdje su bile smještene snage Vojske Republike Srpske odakle su dejstvovali po Sarajevo. U muzeju je postavka ratnog naoružanja, naredbi i uniformi te predmeta i oružja koje je korišteno tokom rata. Do eksponata se došlo najviše donacijom samih boraca. U sklopu muzeja je i spomen-soba sa imenima poginulih boraca”, ističe Kurtović.

ratni-muzej3

Dodaje kako su brojne priče vezane za gradsku utvrdu gdje je 105. motorizovana brigada dejstvovala u rovovima ispred tvrđave. Brigada je, prema riječima Kurtovića, držala liniju odgovornosti od naselja Šip, Ciglane, Koševsko brdo, Pionirska dolina, Breka, Nahorevo, Grdonj, Bjelave i Vratnik.

Kroz brigadu je prošlo oko 4.500 boraca koji su imali jednu od najodgovornijih uloga u odbrani Sarajeva kada je ulazak srpskih jedinica iz tvrđave na Grdonju značio ulazak u centar grada.

Kurtović pojašnjava kako su borci 105. motorizovane brigade više puta pokušali preuzeti kulu od agresora što su i uspjeli jednom prilikom kada su se u njoj zadržali najviše 48 sati. Iako su položaji dviju jedinica bili na maloj udaljenosti, bez teškog naoružanja tvrđava nije mogla biti “osvojena”. Tvrđava je tokom rata istovremeno bila i logor za zarobljenike koji su držani u podrumu.

– Mala kula je simbol borbe za odbranu grada –

ratni-muzej4

Da je riječ o jednoj od najautentičnijih ratnih lokacija govori u prilog i neposredna blizina takozvane zloglasne “špicaste stijene” odakle su snajperisti dejstovali na građane Sarajeva.

“Tvrđava je napravljena s ciljem odbrane i napada, ima puškarnice, dobro utvrđene zidovima sa preko metar debljine. Možemo reći da je tvrđava simbol borbe za odbranu grada”, kazao je Kurtović za AA.

Ipak, iako je riječ o jednoj od historijskih građevina i ovaj muzej je poput brojnih kulturnih institucija već godinu i pol zatvoren za javnost i posjetitelje zbog nebrige nadležnih i nedostatka novčanih sredstava.

“Muzej pauzira već godinu i pol sa radom zbog nedostatka finansijskih sredstava, te se nadamo se da će uz pomoć općine Centar i boračkih organizacija ponovo krenuti sa radom. Muzej je prije zatvaranja radio svakim danom za posjetioce. Najviše su dolazili mladi, organizovane su posjete škola”, istakao je Kurtović.

Muzej još uvijek okuplja borce koji se na taj način prisjećaju ratnih dana te svojih saboraca čija imena su ispisana na spomeniku ispred Male kule.

Ipak, Kurtović napominje kako je uz pomoć općine Centar i boračkih organizacija ponovno otvorenje muzeja planirano za nešto manje od mjesec dana. U sklopu proširenja muzeja i radova na posjećenosti, planirano je stavljanje u funkciju kombija koji će turiste i posjetioce iz centra grada prevoziti do tvrđave.

“Nakon otvorenja muzeja, bit će proširena postavka, a u okolini muzeja bit će revitalizirani rovovi koje su koristili vojnici Armije RBiH, pokušat ćemo da izgleda autentično kao u ratu”, kazao je Kurtović.