Projekt MoWaCLIM vrijedan 1.514.937,44 eura, koji se provodi u okviru programa Interreg IPA prekogranične saradnje Hrvatska–Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2021–2027, usmjeren je na jačanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene kroz sistemsko praćenje stanja voda i razvoj digitalnih rješenja, a prvi rezultati u dolini Neretve pokazuju da je zaslanjenje prisutno, ali lokalizirano i u nivoima koji još uvijek omogućavaju upravljanje bez potrebe za vanrednim mjerama.
Direktorica Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Svjetlana Stanić-Koštroman u razgovoru za Fenu istaknula je kako se MoWaCLIM temelji na razvoju inovativnih rješenja za prilagodbu poljoprivrede kroz sistemsko praćenje ključnih okolišnih i agronomskih pokazatelja, te uspostavu digitalne platforme „HydroAgroCloud“.
“Prikupljeni podaci koristit će se za izradu konkretnih smjernica za održivo upravljanje poljoprivredom, posebno u osjetljivim područjima poput delte Neretve”, kazala je Stanić-Koštroman.
Praćenje voda
Projekt se provodi od 1. septembra 2024. do 31. augusta 2027. godine, a trenutno je u fazi u kojoj su početne pripremne aktivnosti već pretočene u konkretne operativne aktivnosti na terenu.
“Uspostavlja se sistem monitoringa voda na više lokacija u delti Neretve s obje strane granice, uz kontinuirano praćenje okolišnih parametara u stvarnom vremenu. Paralelno s tim provode se i periodična istraživanja ekološkog statusa vodnih tijela, poljoprivrednih praksi te bioraznolikosti u vodnim ekosistemima”, rekla je Stanić-Koštroman.
Fokus aktivnosti resornog kantonalnog ministarstva je na uspostavi praćenja međusobnih odnosa kvaliteta voda i poljoprivredne proizvodnje. Kontinuirani monitoring obuhvata tri ključne lokacije u BiH: podzemna vodna tijela Aluvij Čapljina i Hutovo blato te kanal crpne stanice u Višićkoj kaseti, gdje je jedna hidrološka stanica u funkciji od novembra 2025. godine, dok su na podzemnim vodama izvedeni piezometri i slijedi instalacija opreme.
Ključni parametri
“Oprema omogućava praćenje ključnih parametara, s naglaskom na zaslanjenje i prisutnost nitrata iz poljoprivrede. Sistem se dodatno nadopunjuje mjernim tačkama u hrvatskom dijelu delte te stanicama na rijeci Krupi i Svitavskom jezeru”, pojasnila je Stanić-Koštroman.
Naglašava kako je navedeno ministarstvo koordiniralo izradu Studije karakterizacije pilot-područja, u okviru koje su definirane konkretne smjernice za održivu poljoprivredu u delti Neretve.
“Ove aktivnosti predstavljaju temelj za daljnje korake u okviru projekta, uključujući izradu Strategije i Akcionog plana za otpornu i održivu poljoprivredu programskog područja, koju koordinira Dubrovačko-neretvanska županija”, naglašava Stanić-Koštroman.
Stanje voda
Kada je riječ o stanju površinskih vodnih tijela, sezonska istraživanja provedena tokom 2025. godine pokazuju da su u kategorijama dobrog i visokog ekološkog stanja, odnosno dobrog i maksimalnog ekološkog potencijala.
“Na većini istraživanih lokacija zabilježena je blaga zaslanjenost, koja trenutno ne predstavlja značajno ograničenje za poljoprivrednu proizvodnju. Ipak, na lokalitetu Aluvij Čapljina u jesen 2025. utvrđena je umjerena zaslanjenost. Rezultati pokazuju da je zaslanjenje prisutno, ali lokalizirano i još uvijek podložno upravljanju, što znači da je voda za navodnjavanje uglavnom upotrebljiva, uz potrebu opreznijeg korištenja na pojedinim područjima”, kazala je Stanić-Koštroman.
Iako u bh. dijelu delte Neretve do sada nisu postojali dugoročni podaci, preliminarni rezultati pokazuju prisutnost zaslanjenja u manjoj mjeri. Ono je rezultat kombinacije prirodnih i antropogenih faktora te klimatskih promjena, a do izražaja dolazi pri smanjenom dotoku slatke vode.
Klimatski utjecaj
“Uslovi koji pogoduju zaslanjenju sve su izraženiji, a sam prostor je vrlo osjetljiv. Više ne govorimo o izoliranim pojavama, nego o procesu koji zahtijeva kontinuirano praćenje, upravljanje i pravovremenu reakciju, zbog čega je ovaj sistemski monitoring ključan”, upozorava Stanić-Koštroman.
Svi prikupljeni podaci objedinjavat će se u digitalnoj platformi HydroAgroCloud, koja će poslužiti za definiranje mjera upravljanja vodama u delti Neretve.
Uz to, za poljoprivrednike se razvija posebna aplikacija putem koje će dobivati pravovremene informacije o stanju voda i zaslanjenosti, što će im omogućiti donošenje sigurnijih odluka o navodnjavanju i prilagodbi proizvodnje.
Utjecaj na kulture
Stanić-Koštroman navodi kako zaslanjenost voda za navodnjavanje u bh. dijelu doline Neretve u većini slučajeva još nije kritična, ali pojedine lokacije već zahtijevaju oprez.
“Na ovom području dominiraju vinova loza, maslina, smokva i šipak, koje su umjereno otporne ili tolerantne na zaslanjenje. S druge strane, kulture poput jabuke, breskve, salate i crvenog luka znatno su osjetljivije na povećanu slanost te će dugoročno zahtijevati prilagodbu.
Klimatske promjene, odnosno duži sušni periodi i više temperature, povećavaju potrebu za navodnjavanjem, pa kvalitet vode postaje presudan. U takvim uslovima osjetljivije vrste prve trpe negativne učinke, stoga je dugoročno ključno očuvanje tla i održivosti proizvodnje”, navodi Stanić-Koštroman.
Ona ističe kako se do kraja projekta očekuje preciznije razumijevanje prostornih i sezonskih razlika u salinitetu i kvalitetu voda u dolini Neretve, temeljeno na sistemskom prikupljanju i analizi podataka kroz platformu HydroAgroCloud.
Ciljevi projekta
“Cilj je do 2027. godine imati pouzdane podatke i jasne preporuke koji će postaviti temelje za dugoročnije i sistemskije upravljanje vodama i proizvodnjom na ovom području”, naglašava Stanić-Koštroman.
Za ovakve projekte, kako kaže, fondovi Evropske unije izuzetno su važni jer omogućavaju da se složen problem poput zaslanjenja rješava prekogranično, interdisciplinarno i dugoročno.
“Projekt okuplja relevantne institucije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, čime se osigurava interdisciplinarni i prekogranični pristup. Uz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK i Dubrovačko-neretvansku županiju kao vodećeg partnera, u projektu učestvuju i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te JP Park prirode Hutovo blato d.o.o. Čapljina”, kazala je direktorica Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a.
