Zašto građani BiH i dalje više koriste keš nego kartice?
U BiH je i dalje daleko veće učešće gotovinskog u odnosu na kartično plaćanje u poređenju sa npr. zemljama Evropske unije.
Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Amra Kardović iz Ureda za informiranje Agencije za bankarstvo FBiH, iako se u ovom sektoru iz godine u godinu bilježi rast, kako u dijelu broja kartica i korištenja kartica, tako i u dijelu korisnika interneta i mobilnog bankarstva, u Bosni i Hercegovini je gotovina još uvijek najzastupljeniji način plaćanja među građanima.
“Jedan od osnovnih razloga je navika naših građana da plaćaju gotovinom, koju je teško promjeniti. Međutim, sigurno je da će razvoj ovog načina plaćanja u narednom periodu biti sve veći i u BiH, pogotovo kod mladih generacija i njihovog uključivanja u ove vrste servisa i usluga”, rekla je Kardović za Fokus.ba.
Kartično plaćanje prije svega pomaže ekonomiji jedne zemlje, ali je jako bitno i sa aspekta sprječavanja bilo kakvih manipulacija, borbe protiv sive ekonomije i uvođenja gotovine u legalne ekonomske tokove.
“Za građane koje ih koriste, one nude mnoge prednosti, od sigurnosnog aspekta, dostupnosti novčanih sredstava u zemlji i inostranstvu, plaćanja različitih proizvoda i usluga kroz različite kanale distribucije, npr. kupovina roba i usluga preko inteneta, korištenje različitih kreditnih proizvoda koje nude banke za svoje kartice, kao i drugih paleta proizvoda vezanih za kartično poslovanje”, navela je Kardović.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), na kraju 2016. godine usluge kartičnog poslovanja pružale su 24 komercijalne banke u BiH.
“Riječ je o globalnim brendovima: MasterCard, Visa i American Express, dok samo tri banke nude jedinu domaću karticu – Bamcard. Prošle godine, ukupan broj aktivnih kartica bio je preko dva miliona. Došlo je do povećanja od 29.061 kartice u odnosu na 2015. godinu”, kazala je Kardović.
Vrijednost transakcija koje su protekle godine realizovane karticama u zemlji i inostranstvu, iznosila je 8,7 milijardi KM, što je znatno povećanje u odnosu na 2015. godinu kada je realizovana vrijednost transakcija bila 7,6 milijardi KM.
“Od ukupne vrijednosti transakcija realizovanih upotrebom kartica u zemlji i inostranstvu, u 2016. godini, putem ATM aparata podignuto je gotovine u iznosu od 6, 2 milijarde KM KM ili 71% vrijednosti, a na POS aparatima je realizovano 2,5 milijardi KM ili 29% vrijednosti. U protekloj godini procenat realizovane gotovine na ATM i POS uređajima je iznosio 82%, a vrijednost roba i usluga je iznosila samo 18% od ukupnog prometa putem kartica”, rekla je Kardović.
Dodala je da banke intenzivno rade na uvođenju u ponudu sve većeg broja ATM i POS uređaja. U protekloj godini bilo je ukupno 1.512 instaliranih ATM uređaja i 27.353 POS uređaja, od toga 26.324 u trgovinama i 1.029 na šalterima banaka.
“Sve banke u BiH nude Internet bankarstvo ili neku vrstu elektronskog bankarstva. Podaci pokazuju izražen trend povećanja broja klijenata koji koriste ove usluge. Ovom vrstom usluge obuhvaćeno je ukupno 383.761 subjekat, dok je u 2015. godini bilo ukupno 314.777 subjekata koji su koristili ovu uslugu. Od ukupnog broja korisnika Internet ili neke vrste elektronskog bankarstva, 48.053 je bilo pravnih subjekata i 335.708 fizičkih lica”, istakla je Kardović.
Iz Agencije za banskarstvo FBiH navode da kod opredjeljenja za korištenje usluga određene banke, građani se prevashodno rukovode cijenom i kvalitetom usluga koju im pruža određena banka, a ne u čijem je vlasništvu banka.
Građani se za banku opredjeljuju prije svega na osnovu cijene (kamate) prilikom uzimanja kredita ili polaganja depozita, naknade za određenu transakciju, kao i mogućnosti da im banka pruži neku uslugu – kartice, elektronsko ili mobilno bankarstvo, rasprostranjenost ili blizina filijale određene banke i drugo.
