Po ocjeni mnogih, i analitičara i građana, protesti ispred zgrade Parlamenta i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine prije tačno 12 godina, kada se okupilo više od 10 hiljada građana, koji su dostojanstveno i mirno tražili hitno usvajanje zakona o jedinstvenom matičnom broju, bili su posljednji pravi građanski prosvjedi, bez političkog upliva. Gdje je danas građanski bunt?
Šutnja na krize
Jesu li građani taoci političkih stranaka? Šute li na krize, govor mržnje u javnom prostoru, enorman rast cijena u trgovinama, na nizak standard?
Politolog Anes Makul smatra da su razlozi za neuspjeh u organizaciji bilo kakvih protesta ili drugih vidova zajedničkih problema u Bosni i Hercegovini duboka podijeljenost društva, neartikulisanost zahtjeva i neinformisanost građana, piše BHRT.
“One informacije koje dobijaju, što nužno ne mora odgovarati istini, ali dobijaju određene informacije od politika i drže se tih informacija. I ono što imamo kao posljedicu toga da često, govorim sad u kontekstu politike, posmatramo one druge kao neprijatelje, umjesto kao saradnike”, stava je Makul.
Sociolog Vladimir Vasić je mišljenja da ljudi pristaju na ovako konstruisane nacionalne podjele po cijenu nerješavanja problema koje imamo. Uz to nemaju povjerenja u sistem.
“Ne vjerujemo da će išta ti protesti promijeniti. Imamo u susjednim državama višemjesečne proteste i vidimo kako sistem pasivno odgovara. A ako uzmemo u obzir svu komplikovanost društveno-državnog aparata Bosne i Hercegovine, onda to prosto obeshrabruje ljude da bilo šta pokrenu”, govori Vasić.
Branko Todorović, iz Helsinškog odbora za ljudska prava u RS je rekao da građani jednostavno ne reaguju pravovremeno.
“To političkim liderima odgovara da tu korupciju koja uništava bosanskohercegovačko društvo, prije svega naravno šteta za građane, da jednostavno ne reagujemo pravovremeno na nju i onda političari zloupotrebljavaju milijarde koje pripadaju građanima Bosne i Hercegovine”, govori Todorović.
Letargija bosanskohercegovačkog društva odvlači iz društvenog aktivizma i malobrojne ljude koji su još voljni da se angažovano, posvećeno i kontinuirano bore za promjene.
“Ono što mi vidimo su reakcije na određene događaje, da li je to JMBG situacija, da li je to situacija ubistva neke žene koje naravno mora da bude najstravičnije moguće da bi se ljudi pokrenuli”, poručuje aktivistkinja Selma Mustačević.
Reakcija na postojeće stanje
Slobodan Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra Tuzla je naveo da je u proteklih 10-15 dana veliki broj ljudi otišao odavde.
“Sad da li mi to smatramo buntom ili ne, sad je do nas na koji način to možemo tumačiti, ali je definitivno reakcija na postojeće stanje”, rekao je.
Odlazak mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine koji bi trebali biti nosioci bunta, građanska letargija i pasivni odgovor institucija i na povremenu pobunu dovela je građane Bosne i Hercegovine u ulogu žrtve vlastitih politika. Za organizovanije rješavanje problema ipak je potrebna jedinstvenost koje trenutno nema.
