BiH

Slučaj "Čović" i ostale anomalije

Zašto se funkcioneri u BiH ne boje kazni zbog sukoba interesa

15/02/2022
FOTO: Armin Durgut/Pixsell

Šta nam govori slučaj lidera HDZ-a BiH koji je mizerno kažnjen s 10 posto od jedne mjesečne plaće? Kalamujić: Davno ukinuli mjeru. Pekić: Kako radi sadašnja komisija? Kafedžić: Sukob interesa je predvorje korupcije

Ako ste lider neke vladajuće partije u BiH i igrom prilika mediji otkriju da ste u sukobu interesa, ne morate biti posebno zabrinuti. Prvo, u Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa imate zasigurno svoje ljude, stranačke kolege, parlamentarce koji će učiniti sve da vaše procesuiranje otegnu koliko mogu.

Pišu: Amil DUČIĆ/Semira DEGIRMENDŽIĆ

Ako baš i dođe “mak na konac” pa Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, zbog određenog pritiska javnosti bude primorana da donese kakvu-takvu odluku u vašem predmetu, nemojte se ni tada brinuti, bit će to najblaža moguća kazna. Eventualno će vam se mjesec-dva zanemariv iznos odbiti od vaše, za bh. prilike, astronomske plaće.

Draganu Čoviću, lideru HDZ-a BiH, vladajuće stranke u BiH, novinari CIN-a otkrili su sukob interesa 2018. godine. Čović, tada je bio član Predsjedništva BiH, bio je i na čelu (a i danas je) Hrvatskog narodnog sabora (HNS), na papiru nevladinog tijela koje je primalo novac iz budžeta. HNS je tako za organiziranje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 2017. godine dobio ukupno 16.750 KM iz budžeta. Novac je isplaćen iz budžetskih rezervi Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10, iako je bio namijenjen za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, zemljotresa ili požara.

Ćoviću odbijene 493 KM  od plate (FOTO: Armin Durgut/PIXSELL)

Međutim, Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim zvaničnicima da vrše odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama ukoliko se one finansiraju iz budžeta u iznosima većim od 10.000 KM godišnje, pa je tako Komisija za odlučivanje o sukobu interesa “silom prilika” formirala predmet “Čović”.

Četiri godine su Čovićevi parlamentarci u Komisiji, Bariša Čolak i Borjana Krišto, koji su uzgred i u rukovodstvu HNS-a, činili sve da se odlučivanje u ovom predmetu prolongira. Sve do marta 2021. dok to više nisu mogli pa je početkom marta prošle godine pala odluka.

Kažnjen sa 493 KM

Dakle, tri godine nakon što je ustanovljeno da je Čović (bio) u sukobu interesa, lider HDZ-a i HNS-a je kažnjen. Komisija mu je izrekla sankciju smanjenja jedne mjesečne plaće za 10 posto! Čovićeva plaća bez naknada je tada iznosila 4.930 KM, dakle odbijene su mu 493 KM. No, njegova ukupna mjesečna primanja te godine iznosila su 6.232 KM. Nakon jednog mjesečnog odbitka od 493 KM, Čoviću je tog mjeseca na raspolaganju bilo 5739 KM.

Ovo je možda najupečatljiviji primjer kako se u BiH provodi institut sukoba interesa, važan mehanizam kako bi se spriječilo gomilanje bogatstva i moći bh. političara, ali i jedan od uvjeta da BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU.
Azhar Kalamujić, novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), koji je radio na ovom slučaju, za Fokus.ba ističe da je Čović ispunjavao sve uslove da bude sankcioniran zbog sukoba interesa.

Kalamujić: Čović je sankcioniran simboličnom, najmanjom mogućom kaznom (FOTO: D. B.)

– Međutim tadašnja komisija koja je dobila na uvid tu dokumentaciju čitavu tu godinu nije zasjedala iz proceduralnih razloga. Ja sam imao informaciju još u vrijeme kada sam to radio, a radio sam u martu 2018. godine, da Komisija sigurno neće zasjedati do izbora te godine i da postoji neka vrsta političkog dogovora da ona nikada ne bude kompletirana i da se nikada ne uspostavi kvorum, tako da je gospodin Čović bio nekažnjen u izbornoj godini. Tek tri godine kasnije, u martu 2021, Komisija je donijela odluku i gospodin Čović je sankcioniran simboličnom, najmanjom mogućom kaznom. Dakle, dobio je sankciju 10 posto od tadašnje njegove plate – govori nam Kalamujić.

Čitava priča oko sukoba interesa, ističe on, zapravo je jedna smiješna stvar koja se iz godine u godinu ponavlja i pokazuje da sistem, političke partije koje su ustvari na čelu ove države, zapravo ne žele tu stvar da dovedu u stvarne zakonite okvire i da se sukob interesa kažnjava na adekvatan način.

– Tako da oni koji ga krše svjesno znaju da će u najboljem slučaju biti minimalno kažnjeni, da neće snositi nikakve sankcije jer je davno ukinuta mjera po kojoj funkcioneri gube pravo da se kandidiraju na izborima – kaže Kalamujić.

sporazum SDP-SNSD 2013. godine

Derogiranje Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine kroz sporazum SDP-SNSD 2013. godine doveo je do potpunog pravnog haosa, ne samo zbog činjenice da više nema sankcija za učinjene prekršaje nego zbog toga da takav pravni propis uopće ne postoji.

Mira Pekić (PDP), predsjednica aktuelnog sastava Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koja je imenovana sredinom 2020. godine, osvrnula se na to kako ovo tijelo trenutno funkcionira. Kazala je da su održali ukupno pet sjednica.

Pekić: Potreban je konsenzus u odlučivanju (D. B.)

– Ova komisija radi po Zakonu o sukobu interesa koji je važeći trenutno. I pored svih pokušaja da se nešto uradi, da se donese novi zakon, nije ga Parlamentarna skupština usvojila niti razmatrala. Mislim da je razmatrala jedan zakon i ovaj drugi je Ministarstvo pravde u nacrtu bilo pripremilo. Nismo ga razmatrali niti o njemu odlučivali – ističe Pekić.

Venecijanska komisija je prošle godine u očitovanju na Nacrt zakona Ministarstva pravde BiH, a o čemu je pisao Fokus.ba, potvrdila da je Zakon manjkav i u dijelu koji se tiče rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa gdje predlaže da se osigura nezavisnost ove komisije od političkog uticaja vladajuće većine i napusti etnički princip odlučivanja.

– Ova komisija može da odlučuje ako je jedan član iz bilo kojeg naroda za. Prema tome, potreban je konsenzus u odlučivanju, potrebno je dogovaranje. S obzirom da smo mi svi poslanici, odnosno većina nas su poslanici u Predstavničkom domu ili Domu naroda, ja smatram da je to jedan svojevrstan sukob interesa pošto mi sami u toj komisiji odlučujemo o mogućem sukobu interesa naših kolega. Ali ono što ja mogu da kažem za ovu komisiju jeste da je ova komisija održala pet sjednica i mislim da broj sjednica ne odražava stvarni rad kancelarije koja uredno prikuplja sve finansijske izvještaje o svim funkcionerima i svim ljudima koji su dužni da predaju te finansijske izvještaje. Samim tim što prikuplja te finansijske izvještaje, ona vrši sve provjere tamo gdje smatra da ide dalje u ispitivanje nekih mogućih bliskih srodnika i samih funkcionera koji bi se mogli naći u nekom nedozvoljenom poslu, oni idu dalje i ispituju i kada sve utvrde, tada to stavljaju na sto Komisiji – kaže Pekić.

Potcrtava kako bilo dobro da se u zakonskim rješenjima objedine sve informacije o funkcionerima.

– I imovinski kartoni, koji su trenutno u CIK-u, i finansijski izvještaji, koje mi dostavljamo Komisiji, da na jednom mjestu, a to će budućim zakonom vjerovatno biti predviđeno, nezavisno tijelo odlučuje o mogućem sukobu interesa i funkcionera i članova njegove porodice, u skladu sa zakonom – naglašava Pekić.

U Kantonu Sarajevo, ako je suditi prema zvaničnim podacima iz registra imenovanih lica koji vodi Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS, zvaničnici bježe od toga da ih se zakonski podvrgne institutom sukoba interesa.
Naime, prema podacima iz ovog registra, čak 77,9 posto imenovanih zvaničnika u institucijama, ustanovama, javnim preduzećima u KS-u nije potpisalo izjavu o sukobu interesa.

Ured za borbu protiv korupcije objavio je nedavno na uzorku od 14 preduzeća analizu o primjeni odredbi Zakona o sukobu interesa koje propisuju situacije nespojivosti s javnim funkcijama izabranog dužnosnika, nosiocima izvršne funkcije ili savjetnika, odnosno smetnje za imenovanje na predmetnu funkciju. U četiri preduzeća one su djelimično propisane, i to na sljedeći način: smetnje za imenovanje lica na funkciju direktora imaju lica koja vrše funkciju predsjednika ili člana nadzornog odbora ili uprave drugog društva ili institucije.

Veliki broj zvaničnika u KS-u nije potpisao izjavu

Dakle, čak u 10 preduzeća odredbe Zakona o sukobu interesa prilikom imenovanja direktora, prema dostavljenoj dokumentaciji Uredu ne primjenjuju se!

Kafedžić: Uvesti evropske standarde, a ne da političari provjeravaju političare (FOTO: D. B.)

Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije KS, u izjavi za Fokus.ba naglašava kako je, prije svega, važno reći da javnost uopće ima priliku vidjeti da veliki broj zvaničnika u KS-u nije potpisao izjavu.

– To je vrlo važan detalj. To govori, prije svega, da nemamo uređenu oblast, da nemaju obavezu da potpišu izjavu o sukobu interesa. Inače, ta oblast nije uređena u Federaciji nikako, kao ni u KS-u. Ured je, nakon što je utvrdio da veliki broj nosilaca javnih funkcija i imenovanih lica po različitim osnovama nema potpisanu izjavu o sukobu interesa, izradio jedinstven propis koji se zove Zakon o prevenciji i suzbijanju i borbi protiv korupcije u KS koji sadrži i elemente borbe protiv korupcije sa aspekta prevencije, otkrivanja sukoba interesa i upravljanjem sukobom interesa. Taj propis smo prije nekoliko mjeseci proslijedili u Ministarstvo pravde i očekujemo donošenje tog zakona – rekao je Kafedžić.

Navodi kako je sukob interesa svojevrsno predvorje ozbiljne korupcije, te da nema ozbiljne korupcije dok se ne nađete u sukobu interesa.

– Tu oblast treba dobro urediti, definirati i stvoriti pretpostavke da bi je mogli efikasno i ekonomično nadzirati. Zašto? Samo u KS-u imate 11.000 imenovanih lica. Kako upravljati tako velikim brojem lica koja su potencijalno u sukobu interesa? Mi u Uredu svakodnevno otkrivamo sukob interesa kod nosilaca javnih funkcija, ali nemamo pravne alate, prije svega. Informatičke i stručne imamo. Uz vezi s tim, mi nastavljamo da usavršavamo i naš informatički sistem i naše znanje, ali moramo čekati usvajanje jedinstvenog pravnog propisa. Bilo bi dobro da je on na nivou FBiH, ali uz napomenu da on sadrži evropske standarde i smjernice, a ne da političari provjeravaju političare. To mora raditi jedno kredibilno tijelo, koje je izolirano od politike – ističe Kafedžić.

Kako je navedeno u analizi koju je uradio Ured za borbu protiv korupcije, a koju možete naći na ovom LINKU, nepostojanje pravne regulacije sukoba interesa nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo i zakonske zaštite prijavitelja korupcije (zviždača – uzbunjivača), zajedno s potrebom donošenja propisa o zabrani nepotizma i stranačkog zapošljavanja u javnom sektoru i propisa kojim se uređuje dodjela sredstava neprofitnim organizacijama i udruženjima iz budžeta Kantona Sarajevo, glavne su manjkavosti antikoruptivnog sistema u KS-u.

Komentari

Autor: Amil DUČIĆ/Semira DEGIRMENDŽIĆ

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.