Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Počinjene nezakonitosti

Zašto su lijekovi u FBiH neopravdano skuplji? Revizori razotkrili (ne)rad ministra Mandića

vjekoslav-mandic

U izvještaju revizora za Federalno ministarstvo zdravstva sročeni su frapantni nalazi u kojima ima i elemenata krivičnih djela

Uzmu li se u obzir zvanični nalazi Ureda za reviziju institucija FBiH o radu Federalnog ministarstva zdravstva s ministrom Vjekoslavom Mandićem (HDZ BiH) na čelu, može se zaključiti da se u 2020. godine ovim važnim resorom upravljalo nesavjesno.

Piše: A. DUČIĆ

U izvještaju revizora sročeni su frapantni nalazi u kojima ima i elemenata krivičnih djela. Naime, kako su naveli, postupak donošenja Listi lijekova u FBiH nije u dovoljnoj mjeri transparentan i ima za posljedicu neefikasno trošenje budžetskih sredstava, što nije u skladu s članom 4. Zakona o budžetima u FBiH.

Vlada FBiH, prema članu 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na prijedlog ministra, uz pribavljeno mišljenje kantonalnih ministara zdravstva, donosi Plan razvoja zdravstva u FBiH. Plan se realizuje kroz operativne planove koje donosi federalni ministar, uz prethodno mišljenje kantonalnih ministara. Međutim, ovi dokumenti, ističu revizori, nisu doneseni, a njihovim donošenjem uspostavila bi se efikasnija komunikacija s kantonalnim ministarstvima zdravstva. Pored toga, federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić, iako je trebao, nije donio Plan ljudskih resursa za zdravstveni sistem FBiH, što nije u skladu s članom 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Federalni ministar zdravstva je 18. juna 2020. godine formirao Komisiju za stavljanje i skidanje lijekova na Liste lijekova u FBiH (za bolničku listu i listu obaveznog zdravstvenog osiguranja) koja je trebala izvršiti zadatak u skladu sa donesenom metodologijom. Ova komisija ima pet članova, od kojih su čak četvero uposlenici Ministarstva (revizori su utvrdili kako nije definisano kako se vrši izbor članova ove komisije, u kojoj nema predstavnika kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, te kojim se to kriterijima komisija rukovodi prilikom odlučivanja koje zahtjeve će prihvatiti da uvrsti na ove dvije liste lijekova).

-Komisija nije vodila pregovore kako bi se snižavale cijene lijekova koji se već nalaze na Listi, već je za njih samo izvršeno usklađivanje postojećih cijena sa maksimalnim veleprodajnim cijenama na tržištu BiH, što je i objavljeno 30. septembra 2020. godine. Dakle, Ministarstvu je trebalo devet mjeseci da uskladi postojeće cijene sa zemljama u okruženju, što zajedno sa većim iznosom PDV-a predstavlja razlog zbog čega su određeni lijekovi kod nas i skuplji – ističu iz Ureda za reviziju.

Iako je Federalni zavod više puta tražio reviziju postojećih stručno-medicinskih uputstava, koji predstavljaju kriterije na osnovu kojih rade komisije za utvrđivanje prava korištenja Liste lijekova Fonda solidarnosti, Ministarstvo nije obavilo reviziju, što nije u skladu s donesenim odlukama.

-Zbog toga konstatujemo da Ministarstvo nije vršilo kvalitetan nadzor nad zakonitošću rada Federalnog zavoda, koji je propisan članom 110. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Federalni zavod se više puta obraćao Ministarstvu sa zahtjevom da se poduzmu odgovarajuće aktivnosti, budući da nije u mogućnosti da za potrebe liječenja bolesnih lica osigura finansiranje potrebnih lijekova propisanih Listom lijekova Fonda solidarnosti. Utvrdili smo da postupak donošenja Listi lijekova u FBiH nije u dovoljnoj mjeri transparentan. što za posljedicu ima neefikasno trošenje budžetskih sredstava, što nije u skladu s članom 4. Zakona o budžetima u FBiH – zaključuju revizori.

Kada se govori o značaju troškova lijekova koji se putem kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja finansiraju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ovo su iznosi: Lijekovi na recept 213.416.937 KM, lijekovi koji se daju kroz bolničke liste 61.285.603 KM, a iz Fonda solidarnosti FBiH 84.217.496 KM.

Nadalje, ističu revizori, transfer za nabavku vakcina (COVAX) iskazan je u iznosu od 13.707.011 KM, a odnosi se na sredstva koja su, shodno instrukciji Ministarstva civilnih poslova BiH, prebačena na namjenski račun Ministarstva finansija i trezora BiH koji se vodi u Centralnoj banci BiH. Pored ovog iznosa, Ministarstvo je doznačilo još 15.031 KM na ime kursnih razlika, tako da je ukupni trošak nabavke vakcina u 2020. godini iznosio 13.722.042.

-Iako su vakcine bile u potpunosti plaćene, prema prezentiranom zapisniku o primopredaji kojisu potpisali Ministarstvo civilnih poslova BiH i Zavod za javno zdravstvo, do 25. marta 2021. godine isporučeno je samo 2.535 vakcina (BioNTech/Pfizer) – ističu revizori.

Ministarstvo zdravstva, dalje navode, nije predložilo Vladi FBiH imenovanje stalnog Upravnog odbora Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, što nije u skladu s članom 102. Zakona o zdravstvenom osiguranju i ima za posljedicu da Zavodom od 2015. godine upravlja privremeni Upravni odbor, prvobitno imenovan na tri mjeseca.

-Konstatujemo da je tekući transfer iz Budžeta FBiH za 2020. godinu za finansiranje Fonda solidarnosti iznosio 28.500.000 KM, što predstavlja samo 19,26 posto od ostvarenih prihoda od doprinosa (147.942.813 KM) i manje je za 119.442.813 KM od pripadajućeg iznosa, a to nije u skladu s članom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju – zaključuju revizori-

Da se s druge strane neopravdano trošile na naknade svojedoče nalkazi revizori u kojima konstatuju “da je za rad zaposlenika u komisijama isplaćen ukupan neto iznos od 118.160 KM, a za rad u komisijama (po više osnova) zaposlenici su pojedinačno ostvarili ukupna primanja na godišnjem nivou od 100 KM do 16.980 KM”.

-S tim u vezi ističemo da je u 2020. godini šefica Odsjeka za normativno-pravne poslove na osnovu rada u komisijama ostvarila ukupna primanja u neto iznosu od 16.980 KM, dok je za redovan rad ostvarila neto plaću u iznosu od 18.818 KM. Isto tako, savjetnica ministra za poslove farmaceutike je za rad u komisijama u 2020. godini ostvarila ukupna primanja u neto iznosu od 14.730 KM, dok je za redovan rad ostvarila neto plaću u iznosu od 28.972 KM. Konstatujemo da značajna nepopunjenost sistematizovanih radnih mjesta i članstvo zaposlenih u velikom broju komisija može imati uticaja na kvalitetno i efikasno obavljanje radnih poslova i zadataka – ističe se u izvještaju Ureda za reviziju insitucija.