Zašto Tužilaštvo BiH propušta kazniti nesprovođenje odluka Ustavnog suda BiH?

Nepokretanje postupaka u Državnom tužilaštvu protiv izabranih zvaničnika zbog neizvršavanja konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH, podriva pravosudni sistem i izaziva nepovjerenje građana, saglasni su stručnjaci.

Sedam odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine trenutno nije provedeno što prema domaćim zakonima predstavlja krivično djelo. Uprkos tome, Državno tužilaštvo nije u ovim slučajevima podiglo optužnicu zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda, piše BIRN BiH.

Predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić objašnjava da Sud rješenjem utvrdi da neka presuda nije provedena i to rješenje dostavi Tužilaštvu BiH.

U nekolicini slučajeva Tužilaštvo je obavijestilo Ustavni sud kako nema osnova za pokretanje istrage ili je istraga obustavljena, kaže on.

“Ustavni sud BiH ni u jednom slučaju nije obaviješten da je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu zbog tog kaznenog djela”, naglašava Tadić.

Ustavom Bosne i Herecegovine je propisano da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, a prema Krivičnom zakonu BiH njihovo neizvršavanje se smatra krivičnim djelom. U slučajevima kada se ove odluke ne poštuju, stručnjaci su saglasni da je Državno tužilaštvo institucija koja bi trebala pokretati postupke radi neizvršenja.

Neizvršavanje naloga iz odluka Ustavnog suda BiH ili nepoštovanje standarda koji su u njima navedeni, bez obzira na broj takvih slučajeva, u suprotnosti je s jednim od najznačajnijih ustavnih principa – vladavinom prava, kaže za BIRN BiH predsjednik Ustavnog suda.

On pojašnjava da iako se odluke Ustavnog suda BiH općenito izvršavaju, postoji jedan broj trenutno neizvršenih odluka koji podriva ustavni princip vladavine prava.

“Poštovanje konačnih i obvezujućih odluka Ustavnog suda BiH, ali i svih drugih sudova, trebalo bi biti nešto što se podrazumijeva i što je dio općeg ponašanja svih segmenata društva sukladno Ustavu. Međutim, kada takvo ponašanje izostane, društvo ima pravo i obvezu svoje najveće vrijednosti, u koje svakako spadaju i ustavni principi, zaštititi i odgovarajućim sankcijama kao konačnom mjerom”, smatra Tadić.

On napominje da službena osoba u državnim, entitetskim ili institucijama Distrikta Brčko koja odbije izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njezino izvršenje čini kazneno djelo, za čije procesuiranje je nadležno Tužilaštvo BiH.

Tužilaštvo BiH ignoriše neizvršenja odluka Ustavnog suda

Osiguravanje provođenja odluka Ustavnog suda navodi se u jednoj od 14 tačaka odnosno uslova za ulazak BiH u Evropsku uniju. U dijelu unapređenja demokratije se navodi kako je potrebno reformisati Ustavni sud, “uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osigurati provođenje njegovih odluka”.

Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH ustanovio je niz nefunkcionalnosti unutar krivičnopravnog sistema koje uzrokuju ogromno nepovjerenje građana, kaže glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig.

“Izostanak provedbe odluka Ustavnog suda BiH doprinosi tom nepovjerenju tako što šalje poruku nekažnjivosti, a koja je u suprotnosti sa vrijednostima EU i samim temeljima evropskih demokratskih društava”, kaže on.

Bivši sudija Ustavnog suda Krstan Simić smatra kako nepokretanje postupaka radi neizvršenja odluka ovog suda predstavlja ozbiljan problem svakog pravnog sistema i problem odsustva vladavine prava.

“To je krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i ne vidim razloga zašto se to ne radi sem onog da postoje ličnosti koje su izvan zakona”, smatra on, te dodaje da pravosuđe na ovaj način gubi svoj kredibilitet, a da građani ne žive u državi “gdje je zakon – zakon”.
Stručnjak ustavnog prava Kasim Trnka dodaje kako je ovo problematično sa više aspekata.

Ne poštuje se, kako pojašnjava, vladavina prava i funkcionisanje institucija u skladu sa važećim sistemom, a također na taj način se ohrabruju svi oni koji osporavaju ili ne žele iz bilo kojih razloga da primjenjuju odluke Ustavnog suda.

Profesor Trnka smatra da je problematično kako je Tužilaštvo BiH sa “nekoliko dosadašnjih pokušaja pokazalo da nije u stanju da se nosi sa takvom funkcijom”.

“U nekoliko primjera je pokazalo da je pokrenulo postupak pa onda odustalo na kraju”, kaže Trnka, te misli da je najvažniji razlog za to postojanje ozbiljnog uticaja politike na institucije pravosuđa uključujući Tužilaštvo.

Trenutno, Ustavni sud BiH, kako kaže predsjednik Tadić, evidentira sedam odluka iz okvira ustavne nadležnosti ocjene ustavnosti kao neizvršene i jednu kao djelomice neizvršenu.

Prema evidenciji, Parlament BiH nije izvršio četiri odluke, a jednu je izvršio djelomično. Neizvršene su odluke koje se odnose na Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na nivou BiH, Izborni zakon BiH, Zakon o policijskim službenicima BiH, te Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji, dok se djelomično neizvršena odluka odnosi na Statut Grada Mostara.

Federalni Parlament nije izvršio tri odluke koje se odnose na Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakon o izmjenama i dopunama o izvršnom postupku Federacije BiH, te Zakon o izvršnom postupku.

Parlament Federacije Odluku Ustavnog suda o Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ne izvržava od 2012. godine.

Za većinu drugih odluka rok u kojem nisu izvršene je oko četiri odnosno pet godina.

Iz okvira apelacijske nadležnosti stanje je nešto složenije. On dodaje kako postoji, uvjetno rečeno, neizvršenih sedam odluka, koje su iz apelacijske nadležnosti koje ne ovise o drugim odlukama.

“Međutim, činjenica da nije izvršena jedna odluka o ocjeni ustavnosti koja se odnosi na obvezu zakonodavca u Federaciji BiH da donese zakonski okvir za rješavanje pitanja naknade za ‘vojne stanove’ kao posljedicu ima veliki broj djelomice neizvršenih istovrsnih odluka iz apelacijske nadležnosti, više od 50”, pojašnjava Tadić.

Tome treba dodati i značajan broj, kako kaže, djelomice neizvršenih odluka u vezi s obvezom javne vlasti na isplatu novčanih sredstava iz proračuna po osnovi pravomoćnih presuda redovnih sudova.

Razlog što se ne pokreću postupci, prema Trnki, može biti i što u krivičnom djelu o neizvršenju nije precizirano kako da se utvrdi odgovornost. Kao primjer navodi kada Parlamentarna skupština ne izvrši odluku Ustavnog suda.

“Kad Parlamentarna skupština ne provodi odluku Ustavnog suda i to se desilo u jednom slučaju, onda Tužilaštvo ne zna koga bi gonilo u Parlamentarnoj skupštini jer to je čitav forum, prema tome ne može sviju. Ako izuzme samo čelnike onda oni kažu: ‘Mi smo samo predsjedavali, čitava skupština je donijela’”, govori Trnka.

Ovakvih slučajeva je svega nekoliko, naglašava on i dodaje kako ima mnogo više slučajeva “gdje je potpuno jasno ko je odgovoran i protiv koga bi se moralo intenzivnije djelovati”.

Advokatica Tatjana Savić kaže da u situaciji kada Ustavni sud proglasi određeni propis neustavnim, postavlja se pitanje ko je nadležan da izvrši ovu odluku. Ona pojašnjava da propise donose skupštine u različitim procedurama na različitim nivoma vlasti, međutim, te propise skupštine ne donose po službenoj dužnosti, nego po prijedlogu ovlaštenih predlagača, obično nadležne vlade.

“U takvoj situaciji je vrlo teško ustanoviti ko je ta odgovorna službena osoba u institucijama koja je odgovorna za neizvršavanje odluke Ustavnog suda”, kaže ona.

To se desilo u slučaju neprovođenja odluke Ustavnog suda o neustavnosti obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske. Prije pet godina, tada kao predsjednik entiteta Republika Srpska, u Tužiteljstvu BiH je Milorad Dodik saslušan kao osumnjičeni u predmetu koji se odnosi na krivično djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH o obilježavanju Dana Republike Srpske.

Prethodno je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru o obustavi odluke Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma, ali je usprkos tome referendum, na kojem je 99,81 posto građana zaokružilo “da”, ipak održan.

Tužilaštvo BiH je obustavilo istrage protiv Mladena Ivanića, Mirka Šarovića, Željke Cvijanović i Milorada Dodika za koje je utvrdilo da ne postoji dovoljno dokaza da su svojim radnjama počinili izvršenje kaznenog djela, pomaganje ili poticanje u navedenom kaznenom djelu.

Istraga je obustavljena protiv još nekoliko osoba, a potom je podignuta optužnica kojom su Siniša Karan, Dragoljub Reljić, Goran Zmijanac i Milan Petković osumnjičeni zbog provođenja referenduma o Danu Republike Srpske.

Sud BiH je ovu optužnicu odbio jer iz dokaza Tužiteljstva BiH nije moguće izvesti zaključak o postojanju osnovane sumnje da su optuženi počinili kazneno djelo “Neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH”.

Prema priopćenju Suda BiH o odbijanju optužnice, u odluci Ustavnog suda BiH ukazuje se na činjenicu da je izvršenje odluke u nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske i “optuženi nisu imali realnu moć da suspendiraju tu odluku o provođenju referenduma”.

Tužilaštvo nakon toga nije podizalo druge optužnice za nepoštivanje odluka Ustavnog suda, a Dodik je naknadno najavio pokretanje novih referenduma.

Problem u nadležnosti

Savić smatra da je razloge zbog kojih nije došlo do procesuiranja odgovornih osoba za neizvršavanje odluka potrebno tražiti u Tužilaštvu BiH. Jedan od problema nefunkcionisanja pravosuđa, prema Savić, jeste u činjenici da ne postoje sankcije za nepostupanje tužilaca.

“Zakonom o VSTS-u propisani su disciplinski prekršaji pod koje se nesprovođenje ili neadekvatno sprovođenje istrage vrlo teško može podvesti. Nažalost, načelo nezavisnosti i stalnosti sudijske i tužilačke funkcije je dovelo do toga da praktično ne postoji mogućnost razrješenja sudija i tužilaca koji ne rade svoj posao jer nekvalitetan rad nije osnov za razrješenje”, govori Savić.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kažu da Vijeće ne razmatra pritužbe za nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH kao načelno pitanje, budući da to nije u nadležnosti Vijeća, uz uvažavanje činjenice da odluke Ustavnog suda mogu biti obavezujuće za različite institucije.

“Uvidom u evidenciju, utvrdili smo također da Vijeće nije razmatralo postupanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi sa istraživanjem ili gonjenjem krivičnih djela u ovoj oblasti, odnosno da ova tema nije bila na dnevnom redu sjednica VSTV-a BiH”, navodi se u odgovoru na BIRN-ov upit.

Iz Ureda disciplinskog tužioca (UDT) kažu kako nisu pokretali disciplinske postupke “zbog (ne)postupanja Tužilaštva BiH u slučajevima nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH”. Ured nema nadležnost, kako pojašnjavaju, preispitivati tužilačke odluke uključujući i odluke u ovakvim slučajevima.

Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na više BIRN-ovih upita za podatke o istragama zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda.

Misija OSCE-a u BiH, koja prati rad pravosuđa u BiH, smatra neprihvatljivim kontinuirano neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH.

“Odgovorni za izvršenje ovih odluka ne snose formalne posljedice, krivične ili građanske, zbog svog nerada, što dodatno podriva ionako krhku demokratiju i vladavinu zakona u BiH. U bilo kom demokratskom društvu, odluke Ustavnog suda pružaju zaštitu osnovnih i ustavnih prava i osnovnih sloboda, pa se stoga takve odluke moraju u potpunosti provoditi i poštovati na efikasan i djelotvoran način”, kažu iz OSCE-a.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović smatra kako se mora poslati vrlo jasna poruka šta su posljedice nedjelovanja kod izvršavanja sudskih odluka.

“S obzirom da je Tužilaštvo BiH, prije svega, bilo neaktivno tamo gdje je moglo biti aktivno i nije poslalo pravu poruku onima koji su odgovorni da se odluke ustavnih sudova provode, imamo stanje ovakvo kakvo imamo”, zaključuje Vehabović.